BRISEL - "Sve se vrti oko para", a na odluku Moskve da odustane od izgradnje gasovoda "Južni tok" uticalo je više razloga, navodi se u analizi briselskog Vilfrid Martens centra za evropske studije.
Među tim razlozima su naglo porasli troškovi, koji su doveli u pitanje isplativost "Južnog toka" za "Gazprom", pad cijena gasa, kao i tvrdi propisi EU, ocjenjuje se u studiji.
Ovaj analitički institut smatra da je drugi razlog što su "ključne zemlje koje su podržavale i trebalo da imaju znatnu korist od ovog projekta, Mađarska, Srbija i Bugarska, sada prisiljene da se već okrenu drugim izvorima snabdijevanja na srednji rok, uključujući uvoz gasa iz Azerbejdžana i istočnog Sredozemlja pa će ih pretrpljeni finansijski gubici učiniti podozrivijim prema budućim energetskim poslovima s Rusijom.
Kako se navodi u analizi, "to je sada prilika da se promijeni strategija energetskog snabdijevanja jugoistočne Evrope na nivou EU, prije svega usaglašenim planom diversifikacije kroz 'Južni gasni koridor', gdje su ključne alternative 'Transjadranski gasovod' (TAP), 'Nabuko' i terminal za tečni gas na hrvatskoj obali, kao i mogućnost uvoza američkog gasa iz uljanih škriljaca", piše B92.
"Te mogućnosti će ograničiti potencijale svih budućih rusko-turskih gasnih projekata", podvlači Vilfred Martens centar.
Centar za evropske političke studije (CEPS) iz Brisela navodi da dizanje ruku od "Južnog toka" znači da "EU sada može da obezbijedi više gasa uz manje uplitanje Rusije".
CEPS kaže da je "istinski ekonomski udarac tom projektu" zadat činjenicom da potražnja gasa u EU više nikada neće doći na ravan iz vremena krize 2008, već će do 2030. opasti za 18 odsto, kako procjenjuje Međunarodna agencija za energiju.
Ali CEPS misli da EU treba da iskoristi najavljeni veliki rusko-turski gasovod koji će doći do grčko-turske granice "kao priliku da izgradi povezujuće gasovodne mreže u jugoistočnoj Evropi bez političkog upliva Rusije, a da obezbijedi dovoljne količine gasa".
Vilfrid Martens centar za evropske studije naglašava da zaustavljanje "Južnog toka" treba da, kao treći razlog, ima dalekosežne povoljne posljedice za razvoj jedinstvenog energetskog tržišta EU.
Bitna stavka EU, koju uveliko sprema i desetinama milijardi evra želi da finansira Evropska komisija, treba da bude jedna kompanija, odnosno mehanizam koji će za cijelu EU kupovati gas i time moći da utiče na snižavanje cijene tog energenta.
U analizi se podvlači da iako su Angela Merkel i čelnici EU rekli da je još moguće, uz poštovanje pravila Unije, razmotriti izgradnju "Južnog toka", činjenica da je Moskva izgleda bar zasad digla ruke od tog gasovoda, sad otvara vrata razvoju alternativnih energetskih scenarija i stvaranju "integrisanog, povezanog i međuzavisnog energetskog sistema u jugoistočnoj Evropi".
Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka već ciljaju na energetske projekte Evropske komisije i njihova integracija bi osjetno pospješila mogućnosti za prekogranične infrastrukturne projekte i u zemljama koje su ranije podržavale "Južni tok".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.