Analize

Za povrat štednje u Ljubljanskoj banci potrebno 7 godina

Za povrat štednje u Ljubljanskoj banci potrebno 7 godina
Za povrat štednje u Ljubljanskoj banci potrebno 7 godina

LJUBLJANA - Stari štediše Ljubljanske banke u BiH i Hrvatskoj moraće da čekaju više godina da dođu do svojih uloga i nakon što je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u Strazburu u srijedu konačno presudio da je Slovenija odgovorna za povrat njihovih deviznih depozita i da to nije sukcesijsko pitanje, navode u četvrtak slovenački mediji.

Slovenija u tzv. sukcesijskom fondu, koji je stvoren kao rezerva za takva potraživanja, ima 80 miliona evra, dok glavnica dugova Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH s 1991. godinom iznosi 250 miliona, a zajedno sa kamatama 500 miliona evra, pa presuda donosi veliki finansijski udarac za Sloveniju, navodi ljubljansko "Delo", a prenosi SEEbiz.

Prema presudi iz Strazbura, Slovenija sada mora pripremiti mehanizam za isplatu odšteta i uloga starim štedišama izvan Slovenije, na isti način na koji je 90-ih godina isplatila slovenačke devizne štediše, te ga predstaviti sekretarijatu Vijeća Evrope, koje će nadzirati izvršenje presude, a to će trajati najmanje godinu dana, navodi vodeći slovenački list.

Tek nakon toga uslijedilo bi prihvaćanje odgovarajućeg zakona o isplati u slovenačkom parlamentu, a šest do sedam godina realan je rok u kojem bi onda štediše mogli biti u cjelini namireni, navodi "Delo".

Ako se u mehanizmu za štediše iz Hrvatske i BiH primjeni model kojim su isplaćene slovenačke štediše, to bi značilo da bi najprije bile isplaćene štediše s manjim potraživanjima, do 500 evra, dok bi ostali bili isplaćeni u pet godina, u deset tranši.

Prema tom scenarijumu, sve štediše bi bile isplaćeni preko slovenačkih banaka, a proces isplate trajao bi približno šest do sedam godina, navodi list.

Ljubljanski "Dnevnik" navodi da će presuda slovenački državni budžet idućih godina opteretiti s više stotina miliona evra, ali da u slovenačkoj vladi ne žele govoriti o konkretnim brojkama dok ne prouče presudu, tim prije što presuda nije neposredno izvršna, a osim toga se u njoj ne navodi kakve će biti zatezne kamate na stare depozite koji su u Ljubljanskoj banci već više od 20 godina.

List navodi da će Slovenija morati Vijeću Evrope predstaviti akcioni plan za implementaciju presude, nakon čega će odbor ministara Vijeća Evrope od Slovenije moći zatražiti i dopune. Tek nakon toga će uslijediti poseban zakon u kojem će biti određen konačni rok za ispunjenje svih opravdanih zahtjeva štediša, navodi list, te dodaje da će njime biti određen i rok u kojem štediše moraju dostaviti svoje zahtjeve. Među ostalim, tražiće se dokumenti o identitetu i originalne knjižice Ljubljanske banke, što bi mogao biti problem kod štediša iz Bosne i Hercegovine, piše list.

"Dnevnik" navodi da jučerašnja presuda iz Strazbura otvara "Pandorinu kutiju" neriješenih sukcesijskih problema budući da slovenački dužnosnici i dalje vjeruju kako je problem Ljubjjanske banke zapravo u suštini sukcesijsko pitanje.

"Slovenija je po tom pitanju djelovala korektno i stručno. Raspad države je tako poseban događaj da ga je nemoguće tumačiti samo s vidika građansko-pravnih odnosa", rekao je za "Dnevnik" Mitja Gaspari, koji je u vrijeme prebacivanja aktive "stare" Ljubljanske banke na Novu Ljubljansku banku (NLB) bio ministar finansija, te dodao da su i podružnice Ljubljanske banke u bivšim jugoslovenskim republikama imale svoju imovinu i potraživanja, ali da se "sada o tome ne govori".

"Dnevnik" navodi da bi i sama Slovenija mogla pokrenuti postupak pred sudom u Strazburu oko potraživanja nekadašnje Ljubljanske banke Zagreb jer su neki sudski postupci njenih tužbi o tom pitanju u Hrvatskoj prošli sve sudske instance, pa i ustavni sud.

Nekadašnji slovenački predstavnik za pitanja sukcesije Rudi Gabrovec rekao je za "Dnevnik" da je pitanje štediša Ljubljanske banke Sarajevo posebno problematično jer je ta banka bila jedno vrijeme nacionalizovana.

"Podružnica Ljubljanske banke u Sarajevu je 1993. bila nacionalizovana i iz nje je nestalo mnogo sredstava. BiH je uprkos tome s njom poslovala i 9 godina iz nje izvlačila dobit", kazao je Gabrovec.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije