MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin je najavio reakciju na sankcije koje su zbog krize u Ukrajini Moskvi izrekle Evropska unija i Sjedinjene Američke Države.
"Izdao sam odgovarajuću naredbu", kazao je Putin istovremeno ponovno kritikujući sankcije Zapada kao neprihvatljive.
Ruski odgovor mora biti odgovarajući, ali ne smije štetiti domaćim firmama ili korisnicima, citirale su ruske novinske agencije svog šefa države, piše DW.
Ruski premijer Dmitrij Medvedev je takođe zaprijetio revanšom za težak udarac kojega su EU sankcije zadale "Dobroletu", firmi kćerki vazduhoplovne kompanije "Aeroflot". Ta niskotarifna kompanija je, prema vlastitim navodima, morala u ponedjeljak obustaviti rad, jer su sankcije uništile ugovore o lizingu s evropskim partnerima. "Dobrolet" je do sada nudio letove na poluostrvo Krim, kojeg je Rusija pripojila u martu ove godine. Ta regija je inače poznata kao ljetovalište i jedno od omiljenih odredišta ruskih turista.
Dosad su predstavnici ruske vlade uvijek demonstrativno pokazivali da ih se ne tiču sankcije Zapada. Međunarodni stručnjaci, međutim, polaze od toga da će zbog najnovijih sankcija ruska privreda pasti u recesiju. Evropska unija i Sjedinjene Američke Države su sankcije protiv Rusije pooštrile nakon pada malezijskog putničkog aviona iznad istočne Ukrajine, koji su navodno srušili proruski separatisti. Zapad tim sankcijama želi Moskvu prisiliti na promjenu pravca u krizi u Ukrajini, a Putinu predbacuje da proruske separatiste na istoku Ukrajine pomaže oružjem i ljudstvom.
Nove sankcije EU-a i SAD-a ograničavaju, među ostalim, ruskim bankama pristup finansijskom tržištu Zapada. Osim toga, zabranjuje se i prodaja oružja i vojno iskoristivih roba Rusiji. Ograničena je i isporuka tehnologije za naftni sektor.
Prema informacijama ruskog lista "Vedomosti", ruska reakcija bi mogla biti ograničenje ili čak zabrana prelijetanja iznad Sibira za evropske vazduhoplovne kompanije. Rusko ministarstvo spoljnjih poslova i ministarstvo saobraćaja razmatraju preduzimanje tog koraka koji bi za Evropljane značio gubitke u poređenju s njihovim azijskim konkurentima.
Jer, zbog zaobilaznog puta bi se za evropske avione produžilo trajanje letova za Aziju, kao i troškovi goriva. Istovremeno bi Rusija, međutim, morala uzeti u obzir da time gubi i takse, koje ubire za prelijetanje. Samo državna kompanija "Aeroflot" na taj način godišnje zaradi oko 220 miliona evra, piše "Vedomosti".
Zabrana prelijetanja preko Sibira bi, piše dalje taj ruski list, evropske vazduhoplovne kompanije, uključujući njemačku "Lufthansu", "British Airways" i "Air France" - svaku od njih pojedinačno - mogla stajati oko milion evra po kvartalu.
No, jedna takva zabrana nije novost. Još za vrijeme Hladnog rata zapadne kompanije nisu smjele letjeti ruskim vazdušnim prostorom do Azije. Umjesto toga su morale koristiti rutu preko Persijskog zaljeva ili su morale letjeti do američke vazdušne luke Ankoradž na Aljaski na ruti koja vodi preko polarnog kruga.
Njemačka "Lufthansa", prema vlastitim navodima, sedmično leti oko 180 puta iznad sibirskog vazdušnog prostora, ali u konkretnom slučaju ruske najave zabrane prelijetanja se nije htjela javno izjasniti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.