BANJALUKA - Komisija za reviziju privatizacije RS, koja je osnovana prije više od devet godina, do danas nije uradila praktično ništa, jer niti jedna privatizacija nije poništena, niti je tužilaštvo na osnovu njihovih nalaza pokrenulo neku istragu.
Sve to nije bila prepreka da se članovima te komisije redovno iz budžeta isplaćuje naknada koja se kretala od 1.350 KM do sadašnjih 485 KM, koliko prima predsjednik Komisije za reviziju privatizacije Ravijojla Simić-Tešanović.
Devetogodišnji rad ove komisije nije doveo ni do jedne osuđujuće presude za nezakonitu privatizaciju i s punim pravom se postavlja pitanje opravdanosti njenog postojanja. Čak je i bivši predsjednik ove komisije Savo Ševaljević prije više od četiri godine postavio isto pitanje. Nedugo nakon toga Ševaljević je smijenjen s mjesta predsjednika Komisije za reviziju privatizacije i ranije je tvrdio da je novac koji mu je redovno uplaćivan vratio u budžet RS.
"O tome da li će postojati Komisija za reviziju privatizacije odlučuje Vlada Republike Srpske. Trenutno imamo dva predmeta u radu, razna izvještavanja i nekoliko svjedočenja kod Ministarstva unutrašnjih poslova o predmetima koji su u toku", rekla je Simić-Tešanovićeva, koja je krajem 2011. godine imenovana na čelo ove komisije.
Ona kaže da je nedavno završena revizija privatizacije "Hidrogradnje" iz Pala, sa osvrtom na hotel "Panorama", ali da nije uočena bitnija povreda zakona. Takođe naglašava da su Komisiji na neki način vezane ruke, jer većina malverzacija privatizovanim firmama je urađena nakon postupka privatizacije, odnosno nakon isteka privatizacionog ugovora.
Veliki problem u radu Komisije je i taj što su u najvećem broju slučajeva zastarjela krivična djela počinjena u postupku privatizacije, ali i ovaj problem se može riješiti na način kako su to uradile Srbija i Hrvatska i to donošenjem zakona o nezastarijevanju krivičnih djela u postupku privatizacije. U slučaju postojanja tog zakona, postojanje Komisije za reviziju privatizacije imalo bi smisla, jer sve sumnjive privatizacije mogle bi biti revidirane.
"S obzirom na rezultate koje ima Komisija, ne vidim da ima ulogu i razloga za njeno postojanje. Uz zakon o nezastarijevanju krivičnih djela u postpuku privatizacije Komisija bi imala smisla, ali uz uslov da bude nezavisna, nešto slično kao što je i Glavna služba za reviziju javnog sektora", rekao je Dušan Berić, poslanik SDS-a i predsjednik Odbora za privredu NS RS, koji razmatra izvještaje Komisije za reviziju privatizacije.
Prema podacima Komisije za reviziju privatizacije RS pri osnivanju Komisije 2006. godine naknada za rad predsjednika bila je 1.350 KM, za članove 1.250 KM, za sekretara 1.100 KM.
Nakon toga krajem januara 2013. godine naknada za rad Komisije je smanjena pa je predsjednik dobijao 1.215 KM, a članovi 1.080 KM. Devet mjeseci kasnije, odlukom Vlade RS te naknade su smanjene za 50 odsto, a nakon toga u maju 2014. godine za još 20 odsto u korist Fonda solidarnosti, tako da predsjednik Komisije za reviziju privatizacije mječeno prima 485,6 KM, a članovi i sekretar po 432 KM.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.