Privreda

Đukić: Zadrugari ne uviđaju značaj osnivanja zadruga

Đukić: Zadrugari ne uviđaju značaj osnivanja zadruga
Đukić: Zadrugari ne uviđaju značaj osnivanja zadruga

TREBINJE - Svijest zadrugara u Republici Srpskoj nije dovoljno razvijena jer se ne uviđa značaj i uloga osnivanja zadruga, rekla je danas u Trebinju Drena Đukić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske.

Ona je ukazala da je mnogima nepoznanica šta je zadruga i zašto se osniva, napominjući da se osnivačima sugeriše da zadruge ne osnivaju ako nemaju vizije šta će ona da radi i kako će imati koristi od nje.

"Svijest kod zadrugara nije dovoljno razvijena, jer oni ne osjećaju da je to za njihovu korist i na tome još mnogo treba raditi", rekla je Đukićeva na savjetovanju "Škola zadrugarstva i uloga zadruga u razvoju ženskog preduzetništva i organizovanje u okviru agrobiznisa", koje organizuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Ona je pojasnila da je riječ o projektu koji već petu godinu provodi Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske u saradnji sa Džender centrom, čiji je cilj da se ukaže na značaj osnivanja zadruge kako bi proizvođači, između ostalog, lakše plasirali svoje proizvode.

Predsjednik Zadružnog saveza Republike Srpske Rajko Kulaga kaže da zadrugarstvo nije na zadovoljavajućem nivou, s obzirom na potrebe razvoja agrara u Srpskoj, napominjući da oko 70 odsto registrovanih zemljoradničkih zadruga uopšte ne vrši poslovnu aktivnost dvije ili više godina.

"U saradnji sa resornim ministarstvom pokušaćemo da definišemo mehanizme za brisanje neaktivnih zadruga iz sudskih registara i da imovinu koja preostane stavimo na raspolaganje postojećim zadrugama ili novoosnovanim koje treba podržavati", kaže Kulaga.

On je istakao da je zadrugarstvo razvijenije u Semberiji, Posavini, Lijevče polju, Krajini i Podgrmeču u odnosu na Hercegovinu, dodajući da se u posljednje vrijeme u ovoj regiji radi na osnovanju novih poljoprivrednih zadruga kojima se obezbjeđuje podrška u vidu novčanih podsticaja.

Kao dobar primjer jedne dobro organizovane zadruge u Hercegovini, Kulaga je naveo Pčelarsku zadrugu "Žalfija" iz Trebinja, za koju je rekao da je ostvarila značajan iskorak u zadružnom sektoru na ovom području.

Sekretar u Pčelarskoj zadruzi "Žalfija" Jadranka Kujačić ocijenila je savjetovanje vrlo korisnim za proširivanje znanja iz oblasti zadrugarstva i zadružne svojine.

"Pčelarska zadruga 'Žalfija' bavi se proizvodnjom prihrane za pčele, takozvanih pogača, preradom voska, a u okviru zadruge postoji maloprodaja i veleprodaja", navela je Kujačićeva i dodala da se "pogače" izvoze u Albaniju, Italiju, Hrvatsku i druge zemlje iz regiona.

Ona je navela da je osnovno pitanje kako pomoći pčelarima u vezi sa otkupom meda i izvozom u inostranstvo, s obzirom da je BiH dobila dozvolu za izvoz.

Kujačićeva je izrazila nadu da će na savjetovanju od nadležnog ministarstva i Zadružnog saveza, kao glavne logistike, dobiti smjernice kako pomoći da se formira jedna cijena koja je prihvatljiva i za pčelare, a i za one koji imaju namjeru da uvoze taj med.

Ona je navela da je hercegovački med nadaleko poznat po svom kvalitetu i da su mnoge zemlje zainteresovane za otkup, ali da je glavni problem otkupna cijena koja ne odgovara pčelarima.

Projekat se provodi u Trebinju, Bijeljini i Banjaluci, a cilj realizacije programa je organizaciono i kadrovsko jačanje zadružnog sektora i uloga zadruga u razvoju ženskog preduzetništva i unapređenju konkurentnosti poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije