BANJALUKA - Ekonomski analitičari ocijenili su pozitivnim odluku Vlade RS da usvajanjem Prijedloga politike zaduženja RS regulatorno "utegne" tu oblast, pozivajući nadležne da preciznije utvrde koliki će nivo budućih zaduženja biti usmjeren za pojedinačne prioritetne namjene.
Usvojeni dokument predviđa osam prioriteta u budućem zaduživanju RS - sektor malih i srednjih preduzeća, javna preduzeća i kreditno sposobne opštine, infrastruktura, zbrinjavanje porodica poginulih boraca, ratnih vojnih invalida i izbjeglica, redefinisanje postojećeg duga, oblast prosvjete i kulture, zatim zdravstvo, te finansiranja budžetskog deficita.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT, kaže da bi politika zaduženja, pored taksativno nabrojanih prioriteta, trebalo preciznije da propiše koliko će novog duga, primjera radi, otići na sektor malih i srednjih preduzeća, a koliko na finansiranje budžetskog deficita.
"Vlasti su u proteklom periodu često deklarativno navodile prioritete, što je davalo prostora za različita tumačenja i naknadne poteze. Daleko bolje bi bilo da se tačno ili barem okvirno utvrdi koliko će se RS zaduživati za razvojne projekte, a koliko za druge potrebe", istakao je Grabovac.
Vlada RS će Narodnoj skupštini istovremeno sa Prijedlogom politike zaduživanja RS dostaviti i Zakon o zaduživanju, dugu i garancijama RS koji visinu javnog duga RS ograničava na 55 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 60 odsto uključujući preuzete obaveze javnih preduzeća.
Grabovac kaže da trenutna visina javnog duga RS od 48 odsto sama po sebi ne predstavlja problem, jer ne spadamo u red visokozaduženih zemalja. Za njega su veći problemi ekonomska stagnacija, pad industrijske proizvodnje, negativna kretanja na tržištu rada i trend sve većeg broja zatvaranja firmi, što otvara pitanje od čega će RS vraćati dugove.
On to ilustruje podatkom da javni dug Njemačke premašuje 80 odsto BDP-a, što je više od limita od 60 odsto propisanog Mastriškim sporazumom, ali to zvaničnom Berlinu uopšte ne stvara poteškoće zbog snažne izvozno orijentisane industrije i rekordno povoljnih prilika u pogledu zapošljavanja.
On ukazuje da je, pak, u strukturi BDP-a RS nisko učešće sektora koji stvaraju novu vrijednost, a visoko učešće javne potrošnje.
"U budućoj politici zaduživanja treba voditi računa da nam se ne ponovi situacija kao sa zaduženjem kod Međunarodnog monetarnog fonda, koje je nazigled povoljno zbog niske kamatne stope, ali ne i sa strane ročnosti, pa je Vlada već za dvije godine od podizanja kredita zaključila da ga neće moći normalno otplatiti i traži refinansiranje", naglašava Grabovac.
Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, smatra pozitivnim što Vlada RS kroz pravnu normu pokušava da reguliše način, prioritete i ciljeve samog zaduživanja.
"Zaduživanje kao model finansiranja bi bilo pogrešno apriori izbaciti, ali bi, sa druge strane, pogrešno bilo i sve potrebe finansirati zaduživanjem. Ne postoji zlatno pravilo koliko bi bilo optimalno zaduženje, ali je svakako potrebno postaviti određeni okvir na bazi kojih se mogu pribavljati sredstva za određene projekte. Najvažnije je da zaduživanje donese konkretne rezultate, a ne da je posljedica nastavka stare matrice i odraz 'balkanskog' mentaliteta sklonog zaduživanju", kazao je Radivojac.
Visina javnog duga u odnosu na BDP (%)
- Grčka 165,3
- Italija 120,1
- Francuska 85,8
- Njemačka 81,2
- R. Srpska 48,0
- Srbija 46,4
- Crna Gora 46,0
- Hrvatska 43,9
- Rumunija 33,3
- Makedonija 28,0
- Bugarska 16,3
- Estonija 6,0
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.