Privreda

Hrvatski prigovor: Osveta zbog CEFTA ili loše mlijeko

Hrvatski prigovor: Osveta zbog CEFTA ili loše mlijeko
Hrvatski prigovor: Osveta zbog CEFTA ili loše mlijeko

Mljekari u BiH najavljuju blokadu graničnih prelaza ukoliko se ne dozvoli izvoz mlijeka u EU. U iščekivanju odgovora Brisela, stižu ocjene da je na pomolu trgovinski rat.

U očekivanju odluke EU o uvozu, hiljade litara mlijeka i mliječnih preređevina kompanije Milkos preusmjereno je na druga tržišta. Direktor Sarajevske mljekare Adin Fakić trenutno se nalazi u Hrvatskoj sa kupcima proizvoda ove kompanije gdje je dogovarao nove uslove poslovanja i uvoz koji je do daljnjeg zaleđen.

"Razočarani smo jer smo tri godine radili na ispunjavnju strogih uslova EU. Uradili smo ogroman posao, imamo modernu farmu i edukovane prozvođače mlijeka. Dolazile su inspekcije iz Irske i Ukrajine, evropski predstavnici Kancelarije za veterinarstvo dali su nam zeleno svjetlo. Zbog toga ne vidim u čemu je problem", rekao je Fakić.

Na sutrašnjem sastanku u Briselu očekuje se zvanično objašnjenje hrvatskog prigovora koji se prema ranijim istupima odnosi na kvalitetu mlijeka. Ovdašnji poljoprivcednici su ogorčeni.

"Ako ne bude rješenja u Briselu očekujemo od ministra Mirka Šarovića da donose iste mjere, da Hrvatskoj zabrani uvoz. Ako se i to ne desi, mi ćemo naparaviti štab za zatvaranje granice sa Hrvatskom", rekao je Vladimir Usorac.

U Vanjskotrgovinskoj komori podsjećaju da je rok za prigovor istekao 13. avgusta. Mjere koje je poduzela Hrvatska, ocjenjuju strahom od konkurencije.

"Ukinute su kvote na mlijeku u EU, ruski embargo ostavio je negativne posljedice na ukupno mljekarstvo EU i to nam je jasno, ali to ne bi smjelo uticati na politiku EU prema BiH. Mi smo izvozili oko 40 miliona litara godišnje mlijeka u Hrvatsku, ali pitanje kada će se to tržište vratiti", mišljenja je Ognjenka Lalović iz sektora poljoprivredu VTK-a.

Uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina u BiH iz Hrvatske za šest godina iznosio je više od 370 miliona maraka, dok je BiH u Hrvatsku izvezla 180 miliona maraka. Treba podsjetiti da je bh. izvoz bio nula protekle dvije godine kada je zapravo i počeo tihi trgovinski rat.

Nakon što je Hrvatska ušla u EU, od BIH je zahtijevala trgovinski režim kakav je imala u CEFTA, odnosno otvorene granice što BiH nije mogla dopustiti pozivajući se i na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Izvoz iz BiH istovremeno je obustavljen dok su Hrvatskoj uvedene carine koje se primjenjuju i na ostale zemlje.

"Tražimo da se određene tradicijske kvote hrvatskog izvoza u BiH od prije 2013. i dalje poštuju što BiH lukavo pokušava izvrdati posljednjih godinu i pol dana", poručio je hrvatski premijer Zoran Milanović uoči sastanka u Briselu.

"Katastrofalno je da Hrvatska traži iste uslove znajući da je u EU, što pokazuje dvostruke aršine, ne samo Hrvatske već i EU koja je vršila strahovit pritisak na zvaničnike BiH da pristanu na to. Ovo je po meni jedna vrsta osvete za ono što se dešavalo prije", prokomentarisala je hrvatski stav ekonomska analitičarka Svetlana Cenić.

Budžet za poljoprivredu u BiH je ukupno 50 miliona maraka, dok u Hrvatskoj on iznosi više od 300 miliona. Hrvatskoj su dostupna bespovratna sredstva EU fondova, povoljni krediti i redovni poticaji o čemu bh. poljoprivrednici mogu samo sanjati.

Najveći udar bez obzira kako se prigovor završi trpe farmeri, 15.000 registrovanih proizvođača mlijeka koji su već pogođeni ozbiljnim gubicima zbog ovogodišnjih suša.

(N.N./N1)

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije