MOSTAR - Bosna i Hercegovina svoj gospodarski rast u budućnosti mora dobrim dijelom temeljiti na izvozu, koji je trenutačno ograničen na nekoliko grana.
Predsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasić kazao je na jučerašnjoj konferenciji za tisak u Mostaru da trenutačno stanje u zemlji nije lijepo zato što BiH 44,4 posto ukupnog izvoza ostvaruje u četiri do pet grana - ribarstvo, vađenje ruda i kamena, drvo i namještaj, proizvodnja baznih metala i električna energija.
"To znači niske faze prerade i zato BiH mora postepeno mijenjati strukturu svoje proizvodnje ili ćemo uvijek ostati bazičari za neke druge", kazao je Lasić, dodavši da je u sklopu promjena u tom segmentu nužno mijenjati i zakonske pretpostavke da bi se stimulirao izvoz.
Prema podacima Gospodarske komore, FBiH je u prošloj godini ostvarila izvoz u iznosu 7,294 milijarde KM, a uvoz u iznosu od 13,329 milijardi maraka, što znači da je ostvaren deficit od 6,035 milijardi maraka.
U poljoprivredno-prehrambenom sektoru stanje je osobito loše, a on čini više od polovine deficita. Naime, kako je pojasnio Lasić na svaku marku izvoza imamo gotovo šest maraka uvoza.
Upravo to područje mora postati strateški sektor u BiH smatra Lasić, koji je mišljenja da je ulaganje u proizvodnju hrane pametno ulaganje u BiH. Primjerice, ako BiH mora uvoziti kukuruz, ne mora uvoziti konzervirano povrće, koje sama može proizvesti.
Lasić drži i da bi trebalo u sezoni zabraniti uvoz sezonskih proizvoda koje BiH može proizvesti čak i za potrebe izvoza - primjerice grožđa. Inače, pokrivenost izvoza uvozom iznosi 52,1 posto. Izvoz je u prošloj godini veći nego u 2009. i 2008, dok je uvoz u prošloj godini veći nego godinu ranije, a manji nego u 2008.
Posebno je interesantno, iznio je Lasić, područje agrara i ostalih djelatnosti agro-industrijskog sektora. Indeks obima industrijske proizvodnje u BiH pokazuje da je u prosincu prošle godine obim industrijske proizvodnje veći za 16,1 posto u odnosu na mjesečni prosjek ostvaren godinu ranije.
Vađenje ruda i kamena bilo je manje za 3,8 posto, prerađivačka industrija je bila veća za 1,9 posto i proizvodnja i opskrba električne energije, plinom i vodom bila je veća za 3,7 posto.
Alkohol i cigarete najviše poskupjeli
Zanimljivo je kazati da se bilježi i znatan rast cijena u zemlji. Naime, prema podacima Komore cijene su u prosincu prošle godine, u usporedbi s istim mjesecom u 2009. u prosjeku veće za 3,1 posto. Na godišnjoj razini najveća povećanja cijena bila su u odjeljcima alkoholna pića i duhan 20,2 posto, prijevoz 7,1 posto i komunikacije 6,9 posto.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.