BANJALUKA - Procijenjena produžena recesija u Sloveniji i Hrvatskoj ublažiće očekivane pozitivne efekte koje će na bh. privredu imati blagi ekonomski oporavak evrozone, ukazuju u domaćoj poslovnoj zajednici.
Prema procjenama Bečkog instituta za poređenje međunarodnih ekonomija (WIIW), tri zemlje istočne Evrope - Slovenija, Hrvatska i Češka, će i iduće godine ostati u recesiji.
U istraživanju navode da je krizom najteže pogođena istočnoevropska zemlja Slovenija, dok je za Hrvatsku, kao novu članicu Evropske unije, izražena najveća zabrinutost uz ocjenu da je riječ o "problematičnom djetetu".
Domaći analitičari ističu da su te dvije zemlje bivše Jugoslavije jedni od najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera i investitora u BiH zbog čega se pogoršanje ekonomskih prilika može odraziti na pad izvozne potražnje za našim proizvodima i priliv investicija.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT, kaže da je produbljenje recesije u Sloveniji opasnije za našu privredu, ističući da s njom imamo bolji spoljnotrgovinski bilans nego sa Hrvatskom.
"U svakom slučaju, nije dobro da su zemlje koje su nam tako blizu, i koje su nam partneri, u krizi. Jedino je u svemu tome dobro što se BiH ne pominje kao najgora", rekao je on i napomenuo da se u dosadašnjem dijelu godine u BiH bilježi porast industrijske proizvodnje i izvoza.
Privrednici ukazuju da će vrijednost buduće saradnje s Hrvatskom odrediti i postojeće okolnosti, odnosno pooštreni režim uvoza prehrambene robe sa obje strane granice zbog uslovljenog ispunjavanja evropskih standarda. Sa druge strane, kao pozitivnu okolnost navode potrebu hrvatskih kompanija za premještanjem proizvodnih pogona u BiH, kako bi ostali u bescarinskom tretmanu s ostalim zemljama zone slobodne trgovine CEFTA.
Dok Slovenija i Hrvatska, zajedno sa Grčkom, Italijom i Španijom, tonu sve dublje, dotle se bilježi rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) najvećih evropskih privreda, Njemačke (0,7 odsto) i Francuske (0,5 odsto), koji je evrozonu izvukao iz jednoipogodišnje recesije.
Privredna aktivnost u 17 zemalja koje koriste evro je od 1. aprila do 30. juna porasla za 0,3 odsto u odnosu na prethodno tromjesečje, što je nešto bolje od očekivanog.
Grabovac je izrazio nadu da će evropska tržišta u oporavku, prije svega Njemačke i Austrije, nadomjestiti procijenjeno produženje krize u Sloveniji i Hrvatskoj.
Igor Gavran, savjetnik generalnog sekretara Spoljnotrgovinske komore BiH, ocijenio je takođe da će se izlazak evrozone iz recesije i postepeno poboljšanje ekonomske situacije u EU, našem najvećem izvoznom tržištu, pozitivno odraziti na BiH.
"Možemo očekivati povećanje tražnje, odnosno povećanje narudžbi naših izvoznih proizvoda na tim tržištima, jer naš izvoz se uglavnom odnosi na neke poluproizvode i sirovine koje koriste finalni prerađivači u EU", kazao je Gavran.
Ocjenjujući da je izlazak iz recesije daleko od pravog oporavka i ekonomskog razvoja evrozone, Gavran ističe da se ne smijemo zavaravati i očekivati da će to spasiti bh. privredu ili da će doći do naše ekonomske ekspanzije.
"Međutim, u ovako lošoj situaciji, kada unutrašnje podrške privredi praktično nema, kao ni poboljšanja uslova poslovanja, kada su ekonomske reforme čista teorija i apstrakcija, svaki pozitivni impuls, pa i ovaj, može doprinijeti bh. ekonomiji, njenom opstanku i poboljšanju izvoza onih kompanija koje još opstaju i izvoze", ukazao je Gavran.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.