TUZLA - Majske poplave za samo šest dana nanijele su višemilionsku štetu privrednim subjektima u Tuzlanskom kantonu, a samo na površinskom kopu Šikulje, Rudnika uglja Kreka, šteta se procjenjuje na blizu 30 miliona KM.
Šteta u 55 malih i srednjih preduzeća procijenjena je na 31 milion KM, zbog čega je ugrožen opstanak stotina radnih mjesta.
"Mi smo od svih privrednih subjekata na području Tuzlanskog kantona pretrpjeli najveću štetu. Angažovali smo opremu kako bismo iscrpili vodu koja je prodrla u okno površinskog kopa, a zajedno s 'Elektroprivredom BiH' pokušat ćemo iznajmiti dodatnu opremu za taj zahtjevan posao. U takvoj složenoj situaciji mi smo počeli s proizvodnjom ograničenih količina uglja, ali pred nama su tek dani u kojima moramo remontovati postrojenja i krenuti s proizvodnjom u punom zamahu", kaže Enver Omazić, direktor RU Kreka.
Rudnik Šikulje je mjesečno Termoelektrani Tuzla isporučivao 90.000 tona uglja. Na tom površinskom kopu radilo je 800 uposlenika, a nakon katastrofalnih poplava preostali uposlenici Rudnika uglja Kreka solidarno su se odrekli po 20 posto ličnog dohotka kako bi i uposlenici iz Šikulja dobijali redovne plate.
Do početka septembra dat je rok rukovodstvu tuzlanskog rudnika da vodu iscrpi iz okna površinskog kopa, a Elvedin Grabovica, direktor "Elektroprivrede BiH", na pres-konferenciji u RU Kreka, nije htio dati odgovor da li će iko odgovarati zato što vrijedne mašine iz površinskog kopa nisu na vrijeme sklonjene ili eventualno zaštićene.
Pored PK Šikulje, ogromnu štetu pretrpjeli su privredni subjekti sa područja općine Lukavac. Šteta je procijenjene na osam miliona KM, a samo jedna kompanija drvne industrije iz Lukavca, nakon poplave, morala je otpustiti oko 150 radnika. Šteta na privrednim subjektima u Tuzli procijenjena je na 12,3 miliona KM, dok je u Gračanici procijenjena na osam miliona KM.
"Zasigurno ima privrednih subjekata koji se neće moći oporaviti od posljedica katastrofalnih poplava, dok će nekima za konsolidaciju biti potrebna najmanje godina dana", napominju u Kantonalnoj privrednoj komori TK.
I prije katastrofalnih poplava stanje u privredi u Tuzlanskom kantonu bilo je izuzetno teško. Radnici nekadašnjih privrednih giganata poput "Dite", "Konjuha" ili "Polihema" svake srijede protestuju na ulicama Tuzle, a ekspertna Vlada TK, na čelu sa Bahrijom Umihanićem, obećala je rješavanje njihovih dugogodišnjih problema.
"Obećali su nam kako će proizvodnja u 'Diti' i 'Konjuhu' biti pokrenuta. Dani i mjeseci prolaze, a mi se i dalje na ulici borimo za komad hljeba", govore ojađeni tuzlanski radnici.
U postupku privatizacije u tuzlanskom basenu, koji je bio respektabilan u okvirima SFRJ, bez posla su ostale hiljade radnika, a ugašeno je blizu 70 preduzeća.
Direktna šteta od poplava u Tuzlanskom kantonu procijenjena je na 519 miliona KM. No, indirektna će se zbrajati godinama, a pred Tuzlanskim kantonom je najneizvjesniji period od njegovog osnivanja.
Broj nezaposlenih odavno je veći od broja zaposlenih, katastrofalne poplave pogodile su 30 posto privrede u TK, a ideja premijera Umihanića o formiranju fonda solidarnosti kojim bi zaposleni pomogli u otvaranju novih radnih mjesta nije dobila podršku u sindikatima budžetskih korisnika. Povrh svega, ne treba zaboraviti kako je budžet Tuzlanskog kantona u višemilionskom deficitu i kako se kasni s isplatama socijalne pomoći, različitih vrsta poticaja i mnogobrojnih drugih naknada.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.