BANJALUKA - Privrednici i građani koji su u proteklim katastrofalnim poplavama pretrpjeli ogromnu štetu dobiće grejs period na svoje ranije preuzete kreditne obaveze, a takođe će im biti omogućeno da kreditne obaveze reprogramiraju, te da apliciraju za smanjenje kamatne stope na određen iznos.
Period "zamrzavanja", ili eventualnog smanjenja kamate, neće biti isti za sve, već će primarno zavisiti od stepena oštećenja objekata, ali i banke u kojoj je kredit realizovan.
Ovo je dio smjernica pomoći poplavljenim firmama koje su ozvaničene memorandumom o saradnji, kojeg su danas potpisali predstavnici Privredne komore RS, direktori banaka u RS i Zoran Tegeltija, ministar finansija RS.
Radovan Bajić, član Upravnog odbora Udruženja banaka BiH i direktor banjalučke NLB Razvojne banke, objasnio je da dosta banaka već primjenjuje mjere olakšanja kreditne otplate za svoje klijente koji su pretrpjeli štetu.
"U ovoj situaciji mi ćemo prema svakom klijentu imati individualni pristup, a to znači da ćemo raditi analizu stanja svakog komitenta banke u smislu: da li je imao direktne ili indirektne posljedice od poplave, kakve i kolike su posljedice pretrpjeli, te da li je moguće da obnove svoju djelatnost. Tamo gdje ocijenimo da je moguće reagovati, primijenićemo sve moguće mjere", konstatovao je Bajić.
On je ovom prilikom konstatovao da će bankari primjenjivati istu politiku i prema stanovništvu koje je poplavljeno.
Bajić je dodao da će onim privrednicima kod kojih postoji mogućnost za obnovu proizvodnje biti obezbijeđen određen dio obrtnih sredstava kako bi se što lakše vratili u zdrave poslovne tokove.
"Grejs period ćemo primijeniti kod onih kojima je potrebno vrijeme da se oporave i on će se odnositi na povrat glavnice kredita, a u nekim slučajevima ćemo to raditi i kod kamata. Svakako ćemo primjenjivati i mjeru reprograma kredita, odnosno mogućnost otplate kredita na duži period u odnosu na ranije predviđeni", rekao je on.
Bajić je istakao da su bankari zahvalni Vladi RS zbog njenog nastojanja da im obezbijedi dodatne, povoljnije i dugoročnije izvore sredstava.
Bankari u RS su na kraju konstatovali da je jedan od trenutnih fokusa njihovog interesovanja da poplavljeni dio privrede RS ponovo stane na noge.
Tegeltija je istakao da će obaveza Ministarstva na čijem je čelu biti da u pregovorima s međunarodnim finansijskim institucijama obezbijedi dodatne izvore finansiranja za sanaciju štete.
"Ovi izvori treba da omoguće duže rokove otplate i niže kamatne stope, kako bi bankarski sektor bio sposoban da ta sredstva proslijedi krajnjim korisnicima", rekao je on.
Govoreći o opciji smanjenja kamatnih stopa na ove kredite, Tegeltija je rekao da će potpisnici memoranduma tražiti način da subvencionišu dio kamatnih stopa za preduzeća koja su poplavljena.
Borko Đurić, predsjednik Privredne komore RS, istakao je kako se nada da će memorandum biti na adekvatan način, što brže i u što većoj mjeri, primijenjen kako bi bile otklonjene posljedice poplava u privredi.
"Najveća šteta pričinjena je poljoprivredi, te kod znatnog broja privrednih subjekata na objektima, opremi i u proizvodnji", podsjetio je ovom prilikom Đurić.
Spremni da pomognu
Predstavnici banaka koje imaju sjedišta i filijale u Bijeljini na sastanku s Mićom Mićićem, gradonačelnikom Bijeljine, izrazili su spremnost da pomognu komitentima koji su pretrpjeli štetu od poplava, ali pod uslovom da nadležni regulatorni organi BiH i RS "olabave" propise za bankarski sektor.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.