BANJALUKA - Zemljoradnici u RS proizveli su ove godine 550.254 tone kukuruza, pokazuju upravo sumirani podaci koje je objavio Republički zavod za statistiku.
Budući da kilogram ove poljoprivredne kulture košta 0,40 KM, zaključi se da su njive tokom ove sezone donijele oko 220 miliona maraka.
Optimističan je i podatak da je ovogodišnja proizvodnja kukuruza, prema informacijama Republičkog zavoda za statistiku, za oko 45 odsto veća od prošlogodišnje.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača - mljekara RS, kaže da bi prinosi bili i bolji kada bi vrijeme išlo naruku zemljoradnicima.
"Uslovi za uzgajanje kukuruza su povoljni i sve bi bilo dobro da nas nisu zahvatile suše. Evo, čak ni sada vode nema ni u dubini. Ovog momenta prelazim preko potoka koji ne teče, a možete zamisliti kakvo nas stanje čeka u sezoni", ispričao nam je Usorac u telefonskom razgovoru.
Prema njegovim riječima, najbolja računica bilježi se kada se kukuruz sije za potrebe ishrane stoke.
"Tamo gdje kukuruz ide kroz stoku, vrijednost se uvećava i može se govoriti o rentabilnosti", naglašava Usorac.
Ljubo Maletić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije, ističe da je kukuruz rentabilan kada su prinosi veći od 650 kilograma po posijanom dunumu.
"Ove godine imali su ljudi prinose i do 1.000 kilograma po dunumu, što je dobar rod. U tom kontekstu je kukuruz isplativ, mada je cijena repromaterijala visoka", kaže Maletić, te dodaje da kukuruz sada košta do 40 feninga po kilogramu.
Inače, da ne dođe do zabune, i ove godine su ratari u RS, kao i ranijih, imali štete na kukuruzima usljed suše. Da paklenih i učestalih vrućina nije bilo, svi su složni, prinosi bi bili još veći.
Najbolja računica bilježi se kada se kukuruz sije za potrebe ishrane stoke, kaže Usorac
"Velike štete zbog suše na usjevima, posebno kukuruza, nastale su u vrijeme nalijevanja zrna, odnosno kada je vlaga bila najpotrebnija. Prosječan prinos kukuruza, i pored negativnih uticaja suše, iznosio je 4,5 tona po hektaru", kaže Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Dragan Zarić iz resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, područna jedinica Bijeljina, kaže da bi proizvođači koji imaju mogućnost da uvedu sisteme za navodnjavanje to trebalo i da učine.
"Moramo podići agrotehničke mjere na viši nivo, što podrazumijeva i adekvatnu upotrebu đubriva. Sa druge strane, još je neophodnije zbog suša koje su bilježene proteklih godina da se radi na sistemima navodnjavanja, bilo da je riječ o vještačkoj kiši ili sistemu kap po kap", kaže Zarić.
Osim što je ovogodišnji rod kukuruza bio znatno iznad prošlogodišnjeg, poljoprivrednici mogu zadovoljno da trljaju ruke i ako su sijali suncokret, čiji su prinosi povećani za 46,1 odsto.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, povećana je i proizvodnja krompira u RS, i to za 21,6 odsto, kao i soje, za oko 2,5 procenata.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.