GRADIŠKA, BANJALUKA - Prinosi u proizvodnji voća u prošloj godini manji su i do 70 odsto za pojedine vrste, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH, a šteta pričinjena na osnovu poplava i grada se mjeri desetinama miliona maraka.
Tako je, primjera radi, sa 85.117 tona jabuke proizvedene u 2013. godini, sa stabala u prošloj godini ubrano samo 44.795 tona, što je 47,4 odsto manje, iako se broj stabala sposobnih za rod povećao.
Ipak, to nije ništa naspram šljive, gdje je s nešto više od 12 miliona stabala prikupljeno 74.075 tona ove voćke, dok je u 2013. prikupljeno čak 226.898 tona.
Pad prinosa zabilježen je i kod kruške, i to 57,2 odsto, dunja za 42,2 odsto, trešanja 17,1 odsto, grožđa 17,5 odsto, a manje je ubrano i oraha, badema, kajsije i breskve.
U prošloj godini proizvodnju su jedino uspjeli održati i uvećati malinari, koji su prikupili nešto više od 10.000 tona ovog voća.
Iako se još ni izbliza ne može naslutiti rod voća u ovoj godini, voćari očekuju pad proizvodnje.
"Rod će biti smanjen oko 20 odsto, a možda i više jer imamo veliko oštećenje grana usljed grada, pa ćemo one koje su ove godine trebale da budu u rodu morati odsjeći", kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara RS.
Kako kaže, voćari nemaju obrtnih sredstava za nabavku repromaterijala, pa ocjenjuje da će oni koji ne budu imali punu i kompletnu zaštitu voćki, prihranu i mineralna đubriva imati još manji rod.
Prema Dojčinovićevim riječima, voćari veliku nadu za spas vide u povoljnim vremenskim prilikama, jer od početka godine nije bilo ni ekstremne hladnoće ni visokih temperatura, što je idealno kako za rad u voćnjaku, tako i za samu biljku.
On je ocijenio kako se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS ponijelo korektno i u skladu sa svojim mogućnostima kada je voćarima bila potrebna pomoć.
"Ministarstvo je isplatilo sredstva za prevenciju protiv drvenara, a na osnovu štete od grada smo imali 150 do 250 maraka pomoći po hektaru. To je malo, ali ne možemo očekivati da nam neko isplati kompletnu štetu. Ove godine ćemo dobiti oko 1,5 miliona KM za protivgradnu mrežu, čime bismo mogli da pokrijemo oko 500 hektara, što je takođe pozitivno", kaže Dojčinović.
Inače, ono sa čime voćari nikako nisu zadovoljni su planirani podsticaji u poljoprivredi za 2015. godinu pa se nadaju da će doći do preraspodjele sredstava u njihovu i u korist povrtara, koji su pretrpjeli najveću štetu usljed poplava.
Jedini koji su imali razlog za zadovoljstvo prošle godine su malinari, koji su i pored lošeg vremena održali proizvodnju, a koja se, prema riječima Ljubiše Alempića, predsjednika Udruženja malinara "Vilamet" iz Bratunca, iz godine u godinu uvećava.
"Proizvodnja je povećana na osnovu dobre otkupne cijene u proteklom periodu, a i rentabilna je, pa su i oni koji se nisu bavili malinarstvom uvidjeli da se od toga može živjeti i da se mogu ostvariti dobri prihodi pa ljudi konstantno šire zasade", kazao je Alempić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.