BEOGRAD- Proizvodnja živinskog mesa u Srbiji opada, a uvoz raste, pa često u zemlju stiže i meso sumnjivog kvaliteta, upozorili su danas članovi Grupacije proizvođača živinskog mesa i jaja u Privrednoj komori Srbije (PKS).
Živinarska proizvodnja u okolnim zemljama ima znatnu podršku države, što nije slučaj u Srbiji, pa naši proizvođači u tovu imaju gubitke i smanjuje se broj proizvedene i tržištu isporučene živine, istaknuto je na skupu u PKS.
Pošto se ova proizvodnja nije našla ni u budućem zakonu o podsticajima u poljoprivredi, članovi te grupacije odlučili su da Odboru za poljoprivredu Skupštine Srbije, preko nadležnih instititucija, upute amandmane na budući zakon.
Živinarstvo Srbije nalazi se u izuzetno teškoj situaciji - dok potrošnja ovog mesa i jaja u vrijeme krize raste, njegova potrošnja u Srbiji opada.
Proizvodnja je stigla na nivo govedarske proizvodnje, a to je oko 100.000 tona mesa godišnje.
Naši proizvođači umjesto živine, "tove" gubitke i nisu konkurentni, a zbog toga se smanjuje i proizvodnja živinskog mesa u zemlji, kazao je predsjednik Grupacije proizvođača živinskog mesa i jaja PKS Miroslav Blagojević.
"Istovremeno, ne možemo ni da izvozimo u zemlje u okruženju, a ima problema i za drugi izvoz, jer on nije moguć preko teritorije zemalja članica EU", dodao je Blagojević.
Ova vrsta proizvoda može biti otpremljena u svijet jedino brodom i avionom, podsjetio je Blagojević, ukazujući da ako se jaja i živinsko mesu šalju avionom, cijena transporta je identična vrijednosti robe i u tom slučaju srpski proizvođači nisu konkuretni.
Prema njegovim riječima, nedovoljna briga o proizvodnji jaja i živinskog mesa u Srbiji dovela je do toga da mi sad jaja, meso i prerađevine, moramo da uvozimo iz Bosne i Hercegovine i Makedonije.
Primjera radi, prerađevine kupujemo od Makedonije koja ih iz domaće proizvodnje nema dovoljno ni za sebe, a "to je meso lošeg kvaliteta, jer se u njega ugrađuje uvozno meso iz Brazila", tvrdi Blagojević.
"Živina je tamo hranjena sojom koja je genetski modifikovani organizam. Zbog toga je to meso i znatno jeftinije, kada stigne ovdje, od našeg domaćeg. Dakle, uvozimo, kupujemo i trošimo meso sumnjivog kvaliteta, jer su pilići u Brazilu čije meso stiže ovdje hranjeni GM sojom", naveo je Blagojević.
Na skupu u PKS je iznijet podatak da je u Srbiju u toku prošle godine uvezeno više od 1,1 miliona komada jednodnevnih pilića i značajne količine mesa. Dakle, umjesto izvoznika ovih artikala Srbija je zbog zapostavljene grane, došla u situaciju da bude uvoznik.
Iako se ova grana može veoma brzo obnoviti, nama i dalje slijedi uvoz ovog mesa, prerađevina i jaja, ocijenili su učesnici.
Na skupu je razmatrana i primjena prelaznog trgovinskog sporazuma sa EU, pa je rečeno da svi naši propisi još uvijek nisu usklađeni sa propisima EU, a kako bi bili konkurentni sa proizvođačima iz zemalja iz kojih se uvozi ovo meso i prerađevine, potrebno je da se zadrže carine.
Nenad Terzić iz Ministarstva poljoprivede je ukazao na dvostruko veći agrarni budžet u ovoj u odnosu na prethodnu godinu, ali i na nedostatak novca za sve ugrožene djelatnosti. On je istakao da shvata probleme ove grane.
Savjetnik u Udruženju za poljoprivredu i prehrambenu industriju PKS Nenad Budimović je istakao da je ova grupacija uputila niz prijedloga za budući zakon o podsticajima, ali da "ništa nije našlo svoje mjesto u prijedlogu koji je stigao u Skupštinu Srbije", saopšteno je iz PKS.