Tržište

Hypo banka zakidala klijente na kamatama

Hypo banka zakidala klijente na kamatama
Hypo banka zakidala klijente na kamatama
Predrag Klincov

BANJALUKA - Banjalučka Hypo Alpe Adria banka je protivpravno zarađivala na štetu klijenata koji su podizali kredite vezane za švajcarski franak kroz nepravilan obračun ugovorene promjenljive kamate u periodu kada je Libor (referentna međubankarska kamatna stopa u Londonu) padao.

Pokazala je to nedavna nepravosnažna presuda Osnovnog suda u Banjaluci donesena po tužbi dvoje kreditnih dužnika protiv Hypo banke, koja predstavlja prvu takvu presudu u RS i BiH.

Iz presude, koja je u posjedu "Nezavisnih", jasno je da Hypo banka, iako ugovorom obavezna, nije smanjivala kamatu na kredite sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima (CHF) od 2008. do ove godine kada se stopa Libora snižavala. Stoga je Sud Hypo banku kaznio na način da tužiocima isplati nelegalno prisvojeni novac sa zateznom kamatom i sudskim troškovima u ukupnom iznosu od oko 6.000 KM.

Hypo banke je sa dotičnim klijentima 2007. zaključila ugovor o stambenom kreditu na iznos od 75.000 CHF (90.175 KM) kojim je ugovorena promjenljiva kamata u skladu sa godišnjim Liborom na način da se on fiksira na 31. decembar, zaokruži na sljedeću veću četvrtinu i primjenjuje narednih 12 mjeseci, uvećan za bankarsku kamatnu maržu od 4,25 odsto. Tako je redovna kamata na dan zaključenja kreditnog ugovora iznosila 6,75 odsto.

Hypo banka je, međutim, tokom cijelog perioda otplate kredita obračunavala tu početnu kamatu od 6,75 odsto, iako je redovna kamata, prema kretanju Libora, 2009. trebalo da padne na 5,50 odsto, a 2010. i 2011. na pet odsto.

Osnovni sud u Banjaluci u obrazloženju presude, između ostalog, navodi da su "tužitelji finansijskim vještačenjem dokazali da je tužena (Hypo banka) zaračunavala veću kamatu iznad prvobitno ugovorene redovne kamate, slijedom čega nije postupila u skladu sa svojom ugovorenom obavezom koja se odnosi na obračun i naplatu anuiteta".

U banjalučkoj Hypo banci su, komentarišući presudu, kazali da ona nije pravosnažna i da će na nju uložiti i žalbu u zakonskom roku.

"Predmete u postupku nismo u mogućnosti komentarisati. Ovdje je važno napomenuti da su drugi sudovi, po skoro istovjetnim slučajevima, donijeli odluke u korist banke", tvrde u Hypo banci.

Na pitanje zbog čega nisu postupali po kreditnim ugovorima i smanjivali promjenljive kamate kada su referentne međubankarske kamate padale, u Hypo banci su kazali da visinu kamata formiraju u zavisnosti od kretanja Euribora, cijene tražnje kapitala, rizika i monetarno-kreditne politike države.

"Činjenica da su ti parametri od kojih zavisi kamatna stopa promjenljivi uslovila je da visina kamatne stope može biti različita u različitim periodima. Članovima ugovora banke sa klijentima o kreditnim aranžmanima jasno je određeno kako se banka ponaša u slučajevima promjene kamatnih stopa. Navedenim klijent prihvata tržišne uslove koji određuju i poslovanje banaka i koji u konačnici utiču na iznos kamatnih stopa. Hypo banka kao javno odgovorna kompanija nikada nije zloupotrijebila tako stečenu poziciju, nego je i redovne i zatezne kamatne stope zadržala u okvirima koje je imala i najbliža konkurencija, a koji su rezultat ukupnih kretanja tržišta i ekonomskog okruženja, ne samo BiH, nego i regije", navode u Hypo banci.

Ističu, takođe, da je tehnika izračuna i određivanja visine kamate predmet poslovne odluke banke, pri čemu kao osnovni parametar za donošenje odluka navode konkurentnost na tržištu.

"Banka je u skladu s odredbama ugovora o kreditu i tada važećom zakonskom regulativom vršila korekcije kamatnih stopa, te je i u periodima rasta indikatora jedno vrijeme smanjivala marže na svoju štetu, odnosno nije povećavala kamate klijentima", tvrde u Hypo banci.

Napominju da su sa stupanjem izmjena Zakona o bankama RS preduzeli aktivnosti na usklađivanju ranije zaključenih ugovora sa promjenljivom kamatom sa odredbama novog zakona.

Banjalučki advokat Bogdan Golubović izjavio je da prvostepena presuda protiv Hypo banke predstavlja prvi ovakav slučaj u pravosuđu BiH. Ukoliko bi ova presuda poslije žalbe banke i potvrđivanja od strane Okružnog suda postala i pravosnažna, služila bi, smatra, za formiranje sudske prakse u budućim sličnim sporovima desetina hiljada oštećenih kreditnih dužnika.

"Suština je da banka, u periodu kada je Libor padao, nije snižavala visinu ukupne kamatne stope, već je ostavila na najvišem iznosu iz vremena kada je ugovor zaključen. Hypo banka, ali i neke druge banke, su tako oprihodovale nešto što im nije pripadalo", istakao je Golubović.

Komentarišući motive banaka za takvo postupanje, on je kazao da je procjena banaka od 2008, kada je sa početkom svjetske finansijske krize došlo do pada kamata na međunarodnom tržištu novca, bila da zadrže dotadašnje visoke kamate na kredite sa promjenljivom klauzulom, procjenjujući da će na taj način zaraditi daleko više nego što će izgubiti plaćanjem sudskih odšteta.

Domaće banke su, procjenjuje, na ovaj način oprihodovale nekoliko desetina miliona maraka kroz više od 10.000 plasiranih kredita u CHF, dok je svega nekoliko klijenata tužilo banke tražeći odštetu.

"Banka nikada neće javno priznati da je pogriješila i pozvati sve oštećene klijente da im vrati uzeti novac, već će pustiti klijente da idu u pojedinačne tužbe i dobijaju odštete na male iznose od 5.000, 7.000 ili 10.000 KM, što je za banku isplativo s obzirom na to da su na ovaj način oprihodovale između 50 i 100 miliona KM", ukazao je Golubović.

Prema podacima entitetskih agencija za bankarstvo, pravna i fizička lica u BiH su podigla ukupno 672,7 miliona KM kredita izraženih u francima, od čega se čak 99,6 odsto odnosi na zajmove Hypo banaka u BiH.

Kretanje Euribora

2007.   4,745

2008.   3,049

2009.   1,248

2010.   1,507

2011.   1.947

* godišnja vrijednost Euribora na 31,12

Kretanje Libora

2007.   2,976

2008.   1,095

2009.   0,638

2010.   0,518

2011.   0,325

* godišnja vrijednost Libora na 31,12

Banke ne prate ni pad Euribora

Pravnici ukazuju da klijenti banaka u BiH koji su podizali kredite sa ugovorenom promjenljivom kamatom vezanom za Euribor, takođe, imaju osnova za tužbu u situacijama ako je banka povećavala kamatu kada je Euribor rastao, a nije snižavala kada je on padao.

Jedan od takvih je i slučaj Banjalučanke Dražane Š., koja je tužila Hypo banku, kod koje je 2005. podigla stambeni kredit sa promjenljivom kamatom vezanom za Euribor. Hypo banka joj je u 2007. podigla kamatu sa početnih 8,2 odsto na 9,2 odsto, što ona nije sporila znajući da je Euribor u tom periodu rastao.

"Međutim, problem je nastao kada je od 2008. do danas Euribor drastično pao, a Hypo banka nije našla za shodno da, u skladu s tim, smanji kamatu i mjesečne rate kredita. Ironično je to da mi je Hypo banka, prilikom povećanja kamate 2007. u dopisu izrazila 'nadu da će se vrijednost Euribora u 2008. vratiti na ranije stanje i da će banka istog trentuka kada se to desi vratiti kamatu na prvobitnu vrijednost'. Banka to, naravno, 2008. ni narednih godina nije uradila", ukazuje ona.

Najčitanije