BANJALUKA, SARAJEVO - Pojedini građani, bez ikakve stručnosti i dozvole, po internet portalima koji se bave oglašavanjem nude lijekove sumnjivog porijekla za liječenje raznih bolesti, a koje bi smjele prodavati samo apoteke.
Tako se juče na portalu Pik.ba jednim klikom mogao poručiti i kupiti Gynipral, koji se uzima za sprečavanje prijevremenog porođaja, Plavix, kojim se sprečava stvaranje krvnih ugrušaka nakon srčanog udara, Xarelto, koji se uzima u slučaju tromboze vena, kao i razne injekcije za liječenje artritisa.
Novopečeni "farmaceuti" lijekove nude ispod svake cijene, s tim da u pojedinim kutijama nedostaje po nekoliko tableta ili im se bliži istek roka.
Takođe većina njih skreće pažnju kako su lijekovi ispod svake tržišne cijene te kako ih je teško naći u apotekama, a da su količine ograničene, pa s toga pozivaju da narudžbu treba što prije izvršiti.
Aida Starčević, PR menadžer kupoprodajnog portala Pik.ba, a na kojem se neprovjereni lijekovi sporadično nude, kaže kako oni ne snose nikakvu odgovornost za njih, što ne znači da se ne trude da ih uklone.
"Nakon što korisnik objavi oglas za lijek za koji smatramo da ne treba da se nalazi na našem sajtu, mi ga uklanjamo i prethodno zamolimo korisnika da ga ukloni sam. Ukoliko to on ne uradi u nekom razumnom roku, mi artikal skidamo, a korisnika sankcionišemo", kazala nam je ona.
Kako nam je Starčevićeva rekla, lijekovi i oružje na ovom oglašivaču se ne smiju prodavati i nuditi, ali je u bazi preko milion artikala i jako je teško imati potpunu kontrolu.
Da je ponuda lijekova na internetu sve veća, primijetili su i u Zdravstvenoj inspekciji RS, pa građane upozoravaju da ih ne kupuju nigdje osim u apotekama i bez savjeta ljekara i farmaceuta.
"S obzirom na to da inspekcijski organi nemaju kapacitete i mehanizme za efikasno rješavanje ove pojave, naročito u slučaju kada je sjedište portala i naručioca oglasa van mjesne nadležnosti, u svim slučajevima saznanja obavještavamo Državnu agenciju za istrage i zaštitu BiH i MUP RS, radi preduzimanja mjera iz njihove nadležnosti", kaže Desimir Miljić, glavni zdravstveni inspektor.
Prema njegovim riječima, lijekovi koji se nabavljaju putem interneta ili sistemom iz ruke u ruku, mogu biti lažni, da ne sadrže potrebne aktivne materije ili čak da sadrže opasne supstance, pa korisnik može imati više štete nego koristi od njihove upotrebe.
U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH kažu kako je prema entitetskim zakonima o apotekarskoj djelatnosti prodaja lijekova putem interneta zabranjena, ali da je internet slobodno tržište koje niti jednim zakonom u BiH nije uređeno i predstavlja najveću opasnost.
"Prometom lijekova na malo se mogu baviti samo apoteke kojima su entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja izdala dozvolu. Fizička lica i nelicencirane ustanove ne, jer je takav promet nelegalan", kaže Nataša Grubiša, direktor Agencije.
Kako je rekla, internet je ujedno i glavni put za distribuciju falsifikovanih lijekova.
"Prema dosadašnjim saznanjima, najčešće se falsifikuju lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, lijekovi za mršavljenje i anabolici, mada prema iskustvima drugih država može se konstatovati da se krivotvore i antibiotici, vakcine i citostatici", kaže Grubiša.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.