SARAJEVO - Mirko Šarović ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara rekao je danas na pres konferenciji u Sarajevu da ce 9. septembra biti odlučeno da li će Bosna i Hercegovina moći izvoziti mlijeko u zemlje EU ili će se uvažiti zahtjev Hrvatske za obustavljanje tog procesa.
Šarović je rekao da vjeruje da će odgovor biti pozitivan jer je Hrvatska zakasnila sa žalbom.
„Oni su deset dana prije početka izvoza u EU trebali uloziti žalbu a oni su to uradili neposredno pred početak izvoza i time prekršili pravlnike EU“,rekao je Šarović
On je pojasnio da se u zvaničnom prigovoru Hrvatske navodi da zvanični Zagreb smatra da četiri mljekare iz BiH, „Milkos“, „Mlijekoprodukt“, „Megle“ i „Mljekara Livno“ ne ispunjavaju uslove za izvoz mlijeka i da bi nadležna komisija iz Dablina trebalo da izvrši još jednu inspekciju tih mljekara.
Prema njegovim riječima, ovdje je zapravo riječ o posve drugoj stvari, a to je nezadovoljstvo Hrvatske procesom adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU (SPP).
On je poručio da će institucije BiH prvenstveno raditi na otklanjanju zastoja u izvozu mlijeka u EU, pa tek onda pregovarati o adaptaciji SSP-a, i to ne sa Hrvatskom nego sa EU, na bazi vlastite pregovaračke pozicije i uz punu zaštitu ekonomskih interesa BiH.
„Mislim da je tu riječ i o bojazni Hrvatske od konkurentnosti mlijeka iz BiH na njenom tržištu“, rekao je Šarović.
Šarović je dodao da je prije izvjesnog vremena slična situacija bila i sa zastojem izvoza krompira iz BiH u EU, kada je, takođe, jedna država uložila prigovor, ali su sve ostale članice EU odbile taj zahtjev.
„Isto će se, vjerujem, desiti i sada sa hrvatskim prigovorom. Zato, kupujmo domaće mlijeko jer je to prava alternativa za eventualne blokade ili bojkot hrvatske robe, što je često pominjano u našoj javnosti“, rekao je Šarović.
Prema njegovim riječima, Hrvatska, koja u BiH izvozi oko milijardu eura robe godišnje, trebalo bi da sa puno više uvažavanja govori o BiH jer je njen izvoz u tu zemlju upola manji.
Upitan kako ce BiH rijesiti problem neusvajanja eletroenergetske strategije Šarović je rekao da Bosna i Hercegovina dobro kasni i da u novembru očekuje posljedice zbog toga. On je istakao da RS ima svoju energetsku strategiju koja se odnosi na period do 2035. godine, a da FBiH kaska i ima samo energetski plan koji nije ranga energetske strategije.
„FBiH pokušava da dođe do te strategije i ukoliko u tome uspije možda bi BiH mogla da ostvari ključni iskorak da na bazi dvije strategije obezbijedi, po modularnom principu, dokument koji bi bio na nivou BiH“, rekao je Šarović.
Podsjetio je da u energetskom sektoru BiH nije riješeno mnogo toga, od veleprodajnog tržišta, pitanja regulatora, pitanja usvajanja direktiva iz trećeg Energetskog paketa kroz zakone o električnoj energiji i gasu i nema usvojene energetske politike ili strategije na nivou BiH.
Prema njegovim riječima, BiH je među rijetkim članicama Energetske zajednice koja nije primjenila treći energetski paket, što je trebalo da bude urađeno do 1. januara ove godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.