BRISEL, BEOGRAD - Prva grupa državljana Srbije i Makedonije, albanske nacionalnosti, koja je tražila azil u Belgiji, stigla je juče u Srbiju.
Autobus s putnicima je, kako je naveo MUP Srbije, uredno prešao pasošku kontrolu na graničnom prelazu Batrovci između Hrvatske i Srbije, a njihova krajnja odredišta, što se državljana Srbije tiče, bili su Bujanovac i Preševo, dok su državljani Makedonije nastavili put prema Kumanovu.
Autobus je u srijedu krenuo iz Brisela, a kako je rekla ambasadorka Belgije u Beogradu Deniz de Hauer u njemu su se nalazila 44 putnika, od čega 21 iz Srbije. To je samo dio od nekoliko stotina državljana Srbije koji su od početka godine zatražili azil u Belgiji. Zbog problema azilanata, na jugu Srbije nedavno je boravio belgijski državni sekretar za pitanja emigracije i azila Melkior Vatle koji je predstavnicima vlasti u Preševu i Bujanovcu, odakle uglavnom potiču azilanti, rekao da niko od građana sa juga Srbije koji su tražili azil u Belgiji ne može dobiti azil iz ekonomskih razloga.
U narednim danima se očekuje organizovani dolazak većeg broja građana Srbije, koji su odustali od zahtjeva za azil i žele da se vrate kući.
Ministar policije Srbije Ivica Dačić najavio je juče istragu protiv agencija koje su prevozile građane i obećavale im azil. Dačić je rekao da zahtjevi za azil i readmisija koja iz toga proističe neće ugroziti viznu liberalizaciju i dodao da će Srbija biti kooperativna u rješavanju statusa lica koja nezakonito borave u zemljama Evropske unije. Ministar je zamolio državljane Srbije da shvate da vizna liberalizacija ne znači pravo na dobijanje azila, sticanje radnih prava i upozorio da će svi koji nezakonito borave u državama EU biti, na osnovu Sporazuma o readmisiji koji je stupio na snagu još prije dvije godine, vraćeni u Srbiju. On je objasnio da su autobusi polazili iz Makedonije i da su usput kupili i ljude sa juga Srbije.
Govoreći o građanima Srbije i Makedonije koji su tražili azil od Belgije i Švedske, Dačić je precizirao da je riječ o 400 lica u Belgiji i oko 500 u Švedskoj, uglavnom albanske nacionalnosti i nešto manje romske.
Predsjednik opštine Bujanovac Šaip Kamberi ocijenio je da su građani sa juga Srbije koji su u Belgiji tražili azil žrtve manipulacije, ali i diskriminacije tog regiona "ne samo posljednjih godina, već i dugi niz decenija".
Kamberi je rekao da su oni koji su tražili azil zapravo ljudi koji nisu imali perspektivu u Bujanovcu zbog ekonomske nerazvijenosti.
"To su i mladi ljudi koji zbog nepriznavanja diploma nisu mogli da imaju perspektivu u regionu, zbog političkih tenzija i zbog određenih izjava o hapšenju koje se daju od strane MUP-a. Sve su to razlozi što je veliki broj ljudi napustio ovu sredinu i pokušao da nađe uslove za bolji život u zemljama zapadne Evrope", rekao je Kamberi.
I poslanik Koalicije Albanaca Preševske doline u Skupštini Riza Halimi kaže da je prevashodno teška ekonomska situacija glavni faktor masovnog odlaska u Belgiju, ali i u druge evropske zemlje.
"Država mora daleko ozbiljnije da shvati upozorenja koja sam ja iznosio, da se radi o nerazvijenom području, sa stopom nezaposlenosti od 70 odsto i da pomaže bar jednokratnom pomoći", podvukao je Halimi.
Leterm: Ne kajemo se zbog vizne liberalizacije
Belgijski premijer Iv Leterm izjavio je da ne žali zbog ukidanja viza građanima Srbije i Makedonije, pošto je budućnost tih zemalja u Evropskoj uniji i dodao da odluku o viznoj liberalizaciji "treba da prate i druge mjere".
Leterm je rekao da se zajedno s makedonskim i srpskim vlastima ulažu napori da se obavijeste građani da "nema smisla da emigriraju u Belgiju, jer nema šanse da njihovi zahtjevi za dobijanje azila budu riješeni pozitivno".
Leterm je naglasio da je broj novih zahtjeva za azil koji podnose građani Srbije i Makedonije pao na skoro nulu i da će belgijske vlasti "intervenisati ukoliko bude potrebe za tim". "Mislim da su građani Srbije i Makedonije shvatili da njihova budućnost nije u Belgiji", rekao je Leterm.