PRIŠTINA - U svim srpskim sredinama na Kosovu i Metohiji juče je minutom ćutanja i polaganjem vijenaca i cvijeća na spomen-obilježja obilježena šesta godišnjica martovskog pogroma, uz podsjećanje da je 17. marta 2004. godine nad Srbima i srpskim svetinjama izvršen zločin.
Ispred Spomenika kosovskim junacima u centru Gračanice delegacije Kosovskog upravnog okruga i izmještene opštine Priština položile su vijence. Načelnik Kosovskog upravnog okruga Goran Arsić odao je počast žrtvama martovskog pogroma i naglasio da šest godina poslije srpske kuće nisu obnovljene, a manastiri i crkve nisu vraćeni srpskom narodu. ''Nastavlja se sa pritiscima i ucenama. Srbi žive bez slobode kretanja, bez uslova dostojnih čoveka", istakao je Arsić.
On je podsjetio da su Srbi protjerani uprkos tome što je na Kosovu i Metohiji bilo više hiljada pripadnika KFOR-a i međunarodne policije.
"Sve što je bilo srpsko bilo je na meti albanskih ekstremista. Srbi su ubijani, a njihove svetinje i kuće paljene'', rekao je Arsić, navodeći da je nad Srbima i srpskim svetinjama tada izvršen zločin.
Administrator Eparhije raško-prizrenske vladika Atanasije služio je liturgiju u obnovljenoj crkvi u Kosovu Polju, prvu od 2004. godine.
"Pomolimo se za duše za 11 Srba ubijenih tog dana'', rekao je vladika Atanasije, podsjećajući da je 17. marta na Kosovu i Metohiji porušeno i zapaljeno i skoro do temelja uništeno 30 manastira i crkava, porušeno više od 800 srpskih kuća i protjerano oko 4.000 Srba.
On je pozvao ''braću i sestre da izdrže da na dostojan način brane Kosovo, jer se dostojno Kosovo ne može braniti nedostojno".
Vladika Atanasije je izrazio uvjerenje da je počeo proces povratka Srba na Kosovu i da će Srbi opstati i ostati na Kosovu i Metohiji.
"To je naša sveta zakletva'', rekao je vladika Atanasije u crkvi u Kosovu Polju, gdje je obilježavanju ove godišnjice prisustvovalo više desetina Srba.
Liturgiju u Kosovu Polju nisu obezbjeđivali ni pripadnici KFOR-a niti Kosovske policijske službe, ali je liturgija protekla bez incidenata.
Odavanje pošte stradalim Srbima u Gračanici obezbjeđivali su brojni pripadnici Kosovske policijske službe. Prema zvaničnom saopštenju KPS-a, nisu zabilježeni incidenti na širem prostoru Kosova.
Dvodnevni pogrom na Kosovu, koji se pamti kao "Kristalna noć na Kosovu" počeo je 17. marta 2004. nakon što je UNMIK policija pronašla tijela dvojice albanskih dječaka u rijeci Ibar kod sela Čabra, na sjeveru Kosova.
Masovne demonstracije kosovskih Albanaca, koji su za nesreću dječaka lažno optužili Srbe, izbile su najprije u južnom dijelu Kosovske Mitrovice, a tokom dana su se proširile na druge dijelove Kosova.
U dva dana nasilja ubijeno je 19 ljudi (11 Albanaca i osam Srba). Albanaci su stradali u sukobu s policijom i međunarodnim vojnim snagama, koji su u više mjesta na Kosovu štitili Srbe i njihovu imovinu.
Nasilje na Kosovu osudili su Savjet bezbjednosti UN i tadašnji generalni sekretar Kofi Anan, kao i sve značajnije međunarodne institucije i organizacije, vlade mnogih država, uključujući SAD i Rusiju. Tim povodom NATO je odlučio da na Kosovo uputi dodatne trupe.
Uprkos spektakularnim izjavama međunarodnih zvaničnika kako je riječ o orkestriranoj, dobro organizovanoj i pripremljenoj akciji, pozatvarano je oko 260 manje ili više anonimnih učesnika demonstracija, pod optužbama koje se kreću od nasilničkog ponašanja, krađe, pa sve do ubistva.