Datum: 25.02.2006
Metju Rajkroft, ambasador Velike Britanije u BiH

Nataša Krsman

Metju Rajkroft: Promjene u BiH nastaviće se i poslije ustavnih reformi

Ustavne promjene o kojima su lideri političkih partija u BiH postigli saglasnost dovoljne su da BiH u ovom trenutku odgovori zahtjevima Evropske unije, ali promjene će se u narednim godinama nastaviti, kaže u intervjuu za "Nezavisne" Metju Rajkroft, ambasador Velike Britanije u BiH.

Tvrdi da predstojeće promjene ne moraju biti krupne poput ustavnih reformi, ali da su one neminovnost u dugotrajnom procesu pridruživanja BiH Evropskoj uniji. Ambasador Rajkroft naglašava da glavni prioriteti za EU ostaju puna saradnja BiH s Haškim tribunalom, provođenje reforme policije, Zakona o Javnom radio-televizijskom sistemu i reforma obrazovanja. Ističe da ustavne promjene nisu plod pritisaka međunarodne zajednice, već dogovora unutar BiH.

NN: Da li ste zadovoljni dogovorom stranačkih lidera o promjenama Ustava BiH?

RAJKROFT: Zadovoljan sam napretkom koji su postigli lideri pet stranaka koji su se sastali protekle nedjelje u vezi s promjenama Ustava BiH. Oni su napravili dobar napredak u tri oblasti gdje nije ranije bilo saglasnosti. To su: Predsjedništvo, pitanje parlamenta i odnos između države i entiteta. Oni su sada blizu potpunog dogovora. No, i sami su rekli da dogovor ne može biti potpun bez konsenzusa na širem planu, ali načelno su ove tri oblasti usaglašene. Zadovoljan sam onim što su postigli u svom dogovoru jer će to pomoći Bosni i Hercegovini na njenom putu ka evropskim integracijama. Postignut je dogovor o pitanju ljudskih prava u BiH, a i omogućiće se da država bolje funkcioniše uz manje troškove. Naravno, ništa nije gotovo dok se ne postigne potpuni dogovor uz punu saglasnost učesnika razgovora, ali dobro je što se njihova međusobna komunikacija nastavila i nakon neformalnih razgovora pet stranaka.

NN: Koliko je bilo pritisaka predstavnika međunarodne zajednice, koji su prisustvovali sastancima, da do dogovora dođe?

RAJKROFT: Nismo pravili pritisak i nismo imali ni potrebu za tim. To bi bilo i neprimjereno jer je ovo pitanje važno za BiH.

NN: U jednom trenutku razgovori su prekinuti sa potpuno različitim stavovima, zar nisu predstavnici međunarodne zajednice svojim izjavama bili presudni da se razgovor nastavi?

RAJKROFT: Nije bio potreban pritisak. Jako je važno da su svi svjesni da je ovo bosanskohercegovački proces, a uloga međunarodne zajednice u velikoj mjeri ovdje je bila sekundarna. Mi smo bili kao neki sekretarijat, recimo. Mogle su doći neke ideje, savjeti od predstavnika međunarodne zajednice, ali to ne znači da su morale biti prihvaćene. Nikako nije bila vodeća uloga međunarodne zajednice u razgovorima o ustavnim promjenama u BiH.

NN: Rekli ste da je bosanskohercegovački proces, a javnost je imala utisak da je sve počelo kao američki projekat. Da li je međunarodna zajednica odgovornost prebacila na bh. političare tek kada se Evropski parlament izjasnio o ustavnim promjenama u BiH?

RAJKROFT: Vratimo se godinu unazad kada se razgovaralo na nižim nivoima o ustavnim promjenama u BiH. To je i tada bio proces koji su vodile domaće snage i domaće političke partije. U određenim stadijumima procesa ustavnih promjena bilo je momenata kada značajniju ulogu imaju predstavnici međunarodne zajednice, bilo SAD ili Evrope. U suštini, ovo je, ipak, domaći proces, koji su iznijeli ljudi iz BiH.

NN: Smatrate li da je na ovom nivou ustavnih promjena Bosna i Hercegovina osposobljena da odgovori zahtjevima Evropske unije u procesu stabilizacije i pridruživanja?

RAJKROFT: Promjene Ustava BiH, koje su lideri partija osmislili, idu u pravom smjeru, ali treba da nastave i dalje da se kreću u tom istom smjeru. Proces pridruživanja Evropskoj uniji je dugotrajan proces. Siguran sam da će na tom putu biti potrebe za dodatnim promjenama. U svakom slučaju, te promjene ne moraju biti tako velike i ne moraju se zvati ustavne reforme. Mogu to biti manje promjene, ali će stvoriti okruženje da se stvari brže mijenjaju. Recimo, parlament će imati obavezu da usvoji cijeli niz zakona prije nego se BiH priključi Evropskoj uniji. Ustavne promjene koje su se sada dogovorile adekvatne su za ovaj stadijum u kojem se BiH nalazi u odnosu na obaveze prema EU. Naravno, ovo što govorim odnosi se na ustavne promjene, a BiH ima zacrtane uslove koje ispunjava u skladu sa procjenama Evropske komisije koliko je BiH u stanju da implementira svoje obaveze u vezi sa stabilizacijom i pridruživanjem EU.

NN: Koliko je BiH u stanju da to ispuni uz postojeće krize u obje entitetske vlade, a ima zahtjeva i za kadrovskim izmjenama i u Savjetu ministara BiH?

RAJKROFT: Da bi se BiH održala na svom putu ka evropskim integracijama neophodno je da se sve nesigurnosti na svim nivoima vlasti riješe. No, siguran sam da se sve ove neizvjesnosti mogu brzo riješiti i one se već rješavaju. Očekujem da ćemo za nekoliko dana imati novu vladu u Republici Srpskoj i da će proces tranzicije od stare do nove vlade proteći brzo i bez poteškoća.

NN: Nakon toga uslijediće i predizborna kampanja kada se obično malo radi na zacrtanim reformama.

RAJKROFT: Mislim da su izbori koji dolaze upravo poticaj za zaključenje razgovora o ustavnim reformama. Lideri partija savršeno su svjesni, ukoliko se ustavne promjene ne dese sada, da se do opštih izbora u oktobru neće moći provesti ustavne izmjene i onda ako propuste taj rok sljedeću šansu će imati tek 2010. godine. Izbori nisu prepreka ustavnim reformama već podstrek. Što se tiče pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju tu ćemo donijeti sud o tome šta se konkretno uradilo. Vidjećemo koliko će se sarađivati s Hagom, kako se implementira Zakon o Javno RTV servisu, kako se provodi reforma policije i slično.

NN: Provedba Zakona o Javnom servisu BiH, usvajanje zakona o visokom obrazovanju takođe su bitni uslovi, ali čini se da nisu u fokusu međunarodne zajednice dok se odvijaju ustavne reforme?

RAJKROFT: Možda se tako čini, ali izgled može da prevari. Evropska unija je vrlo jasna u tom pogledu i predsjednik Žoze Manuel Baroso bio je vrlo jasan prilikom svoje posjete BiH da svi uslovi moraju biti ispunjeni. Evropska unija je bila jasna da su to top prioriteti za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU: saradnja s Hagom, policijska reforma, jača država i javni radio-televizijski servis.

NN: Mislite li da to ide dovoljno brzo?

RAJKROFT: Krenimo jedno po jedno. O reformi policije postignut je dogovor prošle godine, ustanovljeni su rokovi i do sada oni su ispunjeni. Dogovoreno je da se Zakon o Javnom radio-televizijskom servisu implementira i to je na različitim nivoima vlasti da to učine. U ovoj oblasti bilo je i nekih koraka unazad, ali ostaje na vlastima da ispune tu svoju obavezu i provedu zakone o Javnom servisu. Sasvim je jasno da ostaje važan uslov da se uspostavi puna saradnja s Haškim tribunalom.

NN: Koliko su vlasti u BiH odgovorne u ovom trenutku za nedovoljnu saradnju s Hagom ako se zna da dva najtraženija haška optuženika Ratko Mladić i Radovan Karadžić nisu u BiH?

RAJKROFT: Uslov za BiH kao državu, ali i za Republiku Srpsku, jeste puna saradnja s Haškim tribunalom i to se treba uraditi. Tu obavezu treba ispuniti u saradnji s Beogradom i Podgoricom. Teško je reći da postoji puna saradnja ovih centara Banje Luke, Beograda i Podgorice ako znamo da Ratko Mladić i Radovan Karadžić nisu u Hagu.

NN: Očekujete li brže provođenje reformi nakon dolaska nove Vlade u RS?

RAJKROFT: Mislim da će nova vlada biti potpuno posvećena da provede reforme i ispuni obaveze što brže, a važno je da se što prije sa riječi pređe na djela.

NN: Da li su nacionalističke stranke poljuljane ovim izmjenama u vlasti i prije provođenja izbora?

RAJKROFT: Biće ovo zanimljivih osam mjeseci u BiH do izbora. Ovo je kratak period i za političke partije koje formiraju novu vladu, ali je i kratko vrijeme da druge partije urade nešto kao nova opozicija.

NN: U sjeni političkih dešavanja ostaje veoma loše stanje u oblasti ekonomije. Da li ima interesa kompanija iz Velike Britanije za ulaganja u BiH i obraćaju li se britanski privrednici Vama po tom pitanju?

RAJKROFT: Da, imamo kontakte s potencijalnim britanskim investitorima. Proteklih nekoliko nedjelja bile su dvije posjete britanskih investitora. Posjetili su dvije kompanije u Republici Srpskoj, jedna je "Banjalučka pivara", a druga "Željeznice RS". Kako se BiH bude progresivno približavala Evropi tako će dolaziti i investicije iz inostranstva, a time i Velike Britanije. Postoji jako bliska veza između političkih pitanja o kojima smo razgovarali i stranih investicija koje će pomoći obnavljanju ekonomije?

NN: Smatrate li da strani ulagači mogu dobiti dovoljno informacija o stanju u BiH i radi li se dovoljno na privlačenju stranih investitora?

RAJKROFT: Stalna odgovornost svih nivoa vlasti u ovoj zemlji je da ohrabre investitore. Dijelom je to dio percepcije samih investitora, a dijelom promocije u javnosti. Bitno je i da se političke stvari srede i zemlja počne približavati Evropi. No, ima tu i konkretnih koraka koje bi vlade mogle preduzeti da bi investitorima olakšale ulaganje. Bilo šta da se uradi da se pojednostavi proces registracije firme biće dovoljno da se počne raditi na stvaranju ambijenta za ulaganja.

NN: Koliko vijesti o hapšenjima osumnjičenih za terorizam u BiH štete ugledu naše zemlje i da li Vaša ambasada daje posebna uputstva svojim građanima koji borave u BiH?

RAJKROFT: Da, britanske vlasti imaju savjete za svoje građane u pogledu putovanja u svaku zemlju svijeta, a takođe i za BiH. To su uobičajena uputstva i korisni savjeti. Jako je važno da vlasti ove zemlje čine sve što mogu na sprečavanju terorizma. Tako da ta hapšenja i sprečavanje pojava terorizma ne utiče na imidž BiH u svijetu.

NN: Jeste li zadovoljni kampanjom koju ste provodili u BiH dok je Velika Britanija bila predsjedavajuća EU i hoćeli se nastaviti nešto slično?

RAJKROFT: Svrha tih naših aktivnosti bila je da promoviramo naše prioritete u tom periodu, a to je obrazovanje i mladi. Zadovoljan sam nekim rezultatima, koje smo postigli i posebno time da smo po prvi put postigli dogovor o zakonu o visokom obrazovanju, koji je od velike važnosti za studente. Kroz razna takmičenja htjeli smo da pokažemo potrebu da se ulaže u mlade ljude u BiH. Mi ćemo se nastaviti baviti mladima i obrazovanjem bez obzira što više nismo predsjedavajući EU. Ove godine posebno pitanje biće kako ohrabriti mlade da izađu na izbore.

NN: Znači, za kratko vrijeme primijetili ste da su mladi u BiH zapostavljeni?

RAJKROFT: Da, da. I jedna od vrlo tužnih stvari ovdje jeste da mladi osjećaju da između njih i političara postoji veliki jaz. Mladi u BiH nisu svjesni da imaju glas. Ali, imaju. I njihova je odgovornost da taj glas iskoriste i sami oblikuju svoju budućnost. Najbolji resurs koji ova država ima su mladi ljudi.