Datum: 04.03.2006
Vinćenco Kopola, šef Policijske misije EU u BiH

Almedin Šišić

Vinćenco Kopola: Policiju u BiH i dalje kontrolišu političari

"Političko uplitanje u rad policije u Bosni i Hercegovini je još dosta jako", kaže u intervjuu za "Nezavisne" šef Policijske misije Evropske unije u BiH general Vinćenco Kopola.

"Želim biti jasan; politička kontrola nad radom policije je normalna, ali uplitanje je nešto sasvim drugo. Policiji politika treba dati strateške smjernice, ali političko uplitanje u njen rad je nedopustivo", naglašava Kopola.

Obrazlažući neke smjernice novog mandata EUPM-a, Kopola najavljuje inspekcije domaćih policijskih struktura.

"Želimo da budemo sigurni da policija radi na prihvatljivim standardima i na profesionalan način. Upravo pratimo neke slučajeve i ako otkrijemo da nešto nije kako treba viši nivo u lancu komandovanja moraće poduzeti akciju da takav problem bude riješen i uklonjen", dodaje Kopola.

NN: Šta je po Vašem mišljenju trenutno najveća prijetnja unutrašnjoj sigurnosti BiH?

KOPOLA: Lokalna policija i državne agencije su zaduženi za sigurnost u ovoj zemlji. Teško je reći šta je najveća prijetnja jer postoje dva veća pitanja. Jedno je takozvani sitni kriminal, a on je u ovoj zemlji na nivou koji je uporediv s mnogim drugim zemljama. Znači, u BiH nije gora situacija nego u drugim zemljama u regiji i Evropi. Sitni kriminal je problem i običnih građana i on se dotiče svih struktura društva. Postoji, naravno, i viši nivo prijetnji unutrašnjoj sigurnosti BiH, a to je organizovani kriminal. Različiti su aspekti u pitanju koje moramo uzeti u obzir. Organizovani kriminal još je najveća briga svih nas, a tu podrazumijevam droge, trgovinu ljudima, ilegalnu migraciju, itd. Na kraju, imamo i treći nivo organizovanog kriminala koji utiče na zemlju i njen integritet, a tu podrazumijevam prisustvo visokog nivoa korupcije i pranja para, koji utiče na ekonomiju i finansijske institucije zemlje. To su različiti nivoi, kao što imamo i različitu odgovornost policijskih snaga.

NN: Opće je mišljenje da je trgovina ljudima jedan od najvećih izraženih problema za bh. policiju i pravosuđe. Kako se protiv toga boriti i kako suzbiti trgovinu ženama i cvjetanje noćnih barova širom BiH, u kojima se ove žene prostituišu?

KOPOLA: Prije svega, da bismo se uspješno borili protiv ovakve vrste organizovanog kriminala moramo imati dva glavna instrumenta. Jedan je odgovarajući zakon, a drugi odgovarajući nivo istražnih mogućnosti i na osnovnom i na državnom nivou. Ne mogu još procijeniti koliko je dobar zakon koji tretira ovu problematiku, pokušavam da ga razumijem. Što se tiče istražnih aktivnosti, siguran sam da lokalna policija i državne institucije imaju mogućnosti, ali problem je inicijativa. To znači da morate stalno raditi i stalno se boriti protiv ovakve vrste problema.

NN: Pojedine evropske države su legalizovale prostituciju u želji da je, ako ništa, kontrolišu. Da li je to možda rješenje i za BiH?

KOPOLA: U Italiji, na primjer, to nije moguće. Znači da po našem mišljenju to nije dobro rješenje, jer postoji taj filozofski pristup ovom problemu. Jedan filozofski pristup je da ako nešto ne možemo suzbiti - hajdemo onda to legalizovati i kontrolisati koliko je moguće.

NN: Jednaka stvar je i s legalizacijom lakih droga u pojedinim evropskim državama?

KOPOLA: Da, upravo tako. S druge strane, druge države smatraju da je tako nešto neprihvatljivo, a te države se na razne načine bore protiv takvih pojava. Nisam siguran da bi danas u BiH legalizovanje prostitucije bilo prihvatljivo rješenje, ali naravno nije na meni da odlučim.

NN: Da li se po Vašem mišljenju policijske strukture u BiH uspješno bore protiv organizovanog kriminala općenito?

KOPOLA: Želim biti potpuno jasan. Postoje agencije na državnom nivou koje bi trebalo da imaju resurse da se bore protiv najvišeg nivoa organizovanog kriminala. One jesu dobre, ali ipak imaju nedovoljne resurse. Da biste se borili protiv organizovanog kriminala, a naročito kada se on dotiče finansijskog dijela, to je pitanje posebnog zakona, a osim toga neophodne su i profesionalne vještine, za čije razvijanje su potrebne godine. I na kraju - tehnički resursi. Ako niste u mogućnosti da presjecate interne komunikacije, ako niste u mogućnosti da stvarno znate šta se dešava u određenom kriminalnom miljeu, nikada nećete biti u mogućnosti istraživati takvu vrstu kriminala koji je težak za istraživanje čak i za one evropske zemlje koje imaju velike resurse. U Italiji, recimo, imamo veliku policijsku jedinicu koja je specijalizovana za ovu vrstu istraga, ali i ona ima poteškoća.

NN: Da li ste upoznati s radom Finansijsko-obavještajnog odjela Agencije za istrage i zaštitu (SIPA), čiji je posao upravo borba protiv ovakve vrste kriminala?

KOPOLA: Da, naravno, i smatram da dobro rade, ali treba da povećaju svoje profesionalne mogućnosti, za šta treba vremena. Takva vrsta istražitelja treba da bude usko specijalizirana, a za pripremu takvog posla treba mnogo vremena. U SIPA nedostaje još tehničkih i ljudskih resursa i zbog toga joj je posao otežan. Međutim, s onim s čime danas raspolažu - rade dosta dobro.

Istovremeno, međunarodna zajednica mora uticati na još bolju saradnju policije u BiH s drugim sličnim istražnim jedinicama u cijeloj Evropi jer moramo uvijek imati na umu da finansijski kriminal, na primjer, nikada nije limitiran u sklopu granica jedne države.

NN: Većina građana u raznim anketama, a i mnoge nevladine organizacije, smatraju da je korupcija među bh. političarima i u vlasti najizraženija, možda među najvećim u regionu?

KOPOLA: Ako govorimo o korupciji moramo uvijek imati na umu da su za korupciju potrebne dvije strane - neko ko je spreman da korumpira i neko ko je spreman da prihvati korupciju. Činjenica je da je u ovoj zemlji korupcija izražajnija nego u drugim državama, što znači da su mnogi spremni da prime mito u zamjenu za neke usluge. Uspješna borba protiv korupcije je više pitanje mijenjanja mentaliteta u obrazovanju, a to je nešto za šta, takođe, treba vremena. Na kraju, postoji i aspekt unutrašnje kontrole. Kada govorimo o policiji, ona ima instrument za unutrašnju kontrolu, a i građani mogu u svako doba prijaviti ako imaju saznanja o nekim slučajevima korupcije.

NN: Vjerujete li u spregu vlasti i organizovanog kriminala?

KOPOLA: To je oblast gdje moramo biti jako pažljivi, jer ako nemamo dokaza, a stalno govorimo da je politički nivo korumpiran, onda ugrožavamo institucije ove zemlje. Na taj način šaljemo i poruku međunarodnoj zajednici da državne institucije u ovoj zemlji nisu pouzdane i da su korumpirane, što u nekim slučajevima svakako može biti istina.

NN: Vlasti BiH u nekim slučajevima same šalju takve poruke međunarodnoj zajednici.

KOPOLA: Nisam u to ubijeđen, ali naravno moguća su drugačija mišljenja gledajući s druge strane. Međutim, moramo uvijek biti pažljivi u takvim ocjenama.

NN: Kada već govorimo o korupciji, u BiH se podrazumijeva da građani kada odu na specijalistički pregled doktoru obavezno kupe poklon kako bi imali bolji tretman. Da li je, na primjer, to slučaj u Italiji i drugim evropskim državama?

KOPOLA: Ne sporim da se to i u Italiji dešava, ali to definitivno nije praksa. Zašto? Zato što se u posljednjih 20 do 25 godina mentalitet ljudi u Italiji potpuno promijenio. Naravno, negdje, nekad i neko proba da kupi svoj položaj tako što će donijeti poklon, ali to nije pravilo.

NN: Danas postoje različita mišljenja o tome postoje li u BiH osobe koje se mogu dovesti u vezu s terorizmom i terorističkim organizacijama. Kakav je Vaš stav o tome?

KOPOLA: Nisam siguran da bilo ko ima pouzdane podatke o prisutnosti terorizma u BiH. Uzimajući u obzir šta se u BiH dešavalo tokom i nakon rata, prisustvo mnogih grupa koje su došle još tokom rata, kao i činjenicu da granice nisu u mnogim slučajevima bile kontrolisane, nikada neću reći da je nemoguće da postoji prisustvo terorizma u BiH. Međutim, pitanje je da li je situacija u BiH gora nego u drugim evropskim zemljama i nisam ubijeđen u to. Prije svega što, koliko ja znam, nismo imali terorističkih napada u BiH, kao što smo imali u Evropi. Evropa nastavlja da se bori protiv terorizma jer je to danas realan problem u mnogim državama. Dakle, najvjerovatnije i u BiH imamo prisustvo terorizma, ali nisam siguran da je to prisustvo velika prijetnja sigurnosti BiH. Smatram stoga da je situacija u BiH u najgorem slučaju slična onoj u nekim evropskim državama.

NN: Kako se po Vašem mišljenju bh. vlasti bore protiv terorizma?

KOPOLA: Moramo uvijek imati na umu da SIPA, koja je glavna istražna struktura u ovoj zemlji, još ima nekih 40 odsto od ukupne popunjenosti i još im nedostaju resursi. Da budem potpuno jasan, i upošljavanje dobrih istražitelja ne znači završetak posla jer morate izgraditi strukture, mogućnosti, morate izgraditi mrežu, baze podataka, zaposliti krim-analitičare, analitičare za terorizam i mnoge instrumente koji nedostaju. Policija u BiH, na primjer, još nema sistem za presijecanje komunikacija. Policija u BiH još ne može presijecati elektronske i telefonske pozive.

NN: Šta očekujete od daljeg procesa reforme policije u BiH, odnosno od provedbe dogovorenih stvari?

KOPOLA: Na kraju procesa očekujemo da ćemo dobiti, prije svega, efikasniju policiju. Očekujemo da ćemo eliminisati mnoge nivoe komandovanja, što će istovremeno značiti mnogo bolju koordinaciju između lokalne policije i agencija za provođenje zakona. Građani moraju znati da namjera da se policija restruktuira je potreba da dobijemo policiju koja će bolje raditi za građane, a ne za političare.

NN: Da li su danas pojedine policijske strukture u BiH u rukama političara?

KOPOLA: Političko miješanje u rad policije je još dosta jako. Ne uvijek i ne svugdje na istom nivou, ali ono postoji i još je jako. Upravo će jedan od rezultata restrukturiranja policije biti dobra, razumna podjela između policije i političke kontrole. Ovdje želim biti jasan; politička kontrola nad policijom je normalna jer politika uvijek odlučuje kakvi će biti unutrašnja sigurnosna struktura i strategija, a svaka vlada odlučuje koje aspekte sigurnosti u zemlji žele da jačaju. Takva kontrola je dakle normalna, ali uplitanje je nešto sasvim drugo. Policiji treba dati strateške smjernice, ali političko uplitanje u njen rad je nedopustivo.

NN: U novom mandatu EUPM-a su i inspekcije domaćih policijskih snaga. Šta to općenito podrazumijeva, odnosno znači li to da EUPM vjeruje da među policijskim strukturama ima pojedinaca koji baš i ne rade u skladu sa zakonom?

KOPOLA: Mogućnost vršenja inspekcija koje sada imamo su svedene na to da utvrdimo odgovornost lokalne policije. Želimo da budemo sigurni da policija radi na prihvatljivim standardima i na profesionalan način. Lokalna policija u sklopu svojih struktura takođe već ima tijela za unutrašnje kontrole, s mogućnosti istraživanja. Dakle, ono što želimo da znamo jeste da li policija zaista vrši unutrašnju kontrolu. To je jedan od aspekata. Drugi aspekt je da izbjegnemo bilo kakvo uplitanje u rad policije i kada god mislimo da se političari miješaju u policijski rad onda imamo mogućnost da uradimo inspekciju, izvršimo istragu i preduzmemo odgovarajuće mjere.

Na kraju, ponovo želim da naglasim, EUPM će danas-sutra otići iz ove zemlje i vjerujem da je došlo vrijeme da građani više vjeruju u rad domaćih policijskih snaga i da malo ograniče gotovo svakodnevnu kritiku za bilo šta što policija uradi. Vjerujem da policija barem ponekad zasluži pohvale od građana, a kada god građani misle da policija svoj posao ne radi kako treba imaju instrumente da prijave takve radnje. Kada reforma policije bude provedena do kraja, sigurno ćemo imati bolju policiju koja će raditi isključivo za građane.

NN: Ostali ste mi dužni odgovor na pitanje da li su ove inspekcije i zbog toga što EUPM vjeruje da u policiji ima pojedinaca koji ne rade u skladu sa zakonom?

KOPOLA: Da, upravo pratimo neke slučajeve. Ako otkrijemo da nešto nije kako treba nećemo tražiti da međunarodna zajednica reaguje, već ćemo reakciju tražiti od višeg nivoa u lancu komandovanja, koji će morati poduzeti akciju da takav problem bude riješen i uklonjen. Vrijeme je da domaća policija sama rješava svoje probleme.