Datum: 04.03.2006
I obrazovanje u Bosni i Hercegovini postaje biznis

Sandra Gojković, Maja Rener

U BiH otvoreno na desetine privatnih fakulteta

Visoko obrazovanje u BiH posljednjih godina sve više ulazi u sferu privatnog - univerziteti, fakulteti, više škole i koledži stihijski se otvaraju širom BiH.

Uporedo s osnivanjem privatnih visokoškolskih ustanova, otvaraju se i pitanja njihove kompetentnosti, stručnosti, opravdanosti... S druge strane, programi i planovi, opremljenost i način rada koji neki privatni fakulteti nude, pariraju najvišim evropskim standardima i osnovni su aduti koji se nude mladom čovjeku.

Društveni fakulteti oslanjaju se na provjereni, dokazani sistem rada, decenijsko iskustvo i praksu, te povoljne cijene studiranja. Privatne visoke škole nude napredne planove i programe, drugačiji, evropski način rada, različite stimulanse za bolje rezultate.

Prema prognozama poznavalaca visokoobrazovne sfere u BiH, slijedi borba za svakog potencijalnog studenta.

KRITERIJUMI

Privatni fakulteti u BiH, kojih je svakim danom sve više, ozbiljno prijete da ugroze visoko obrazovanje, jer većina njih ne ispunjava ni minimum kadrovskih i tehničkih uslova, upozorio je Miodrag Živanović, profesor na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci.

"Zabrinut sam zbog sve više privatnih fakulteta u RS. Sumnjivi predavači diskutabilnih referenci, dvije prostorije koje čine fakultet i nakaradni nastavni planovi i programi, samo srozavaju visoko obrazovanje u RS. Neko mora tome stati u kraj i zaustaviti njihovo stihijsko otvaranje", kazao je Živanović.

U posljednjih osam godina u RS je otvoreno ukupno 30 privatnih fakulteta raspoređenih mahom na četiri Univerziteta. S druge strane, RS raspolaže sa dva univerziteta, u Banjoj Luci i Istočnom Sarajevu, u okviru kojih radi 29 fakulteta.

Živanović ističe da poražava činjenica da u RS ima više privatnih univerziteta nego državnih. Osnovni krivac za takvo stanje, kaže on, su sve slabiji kriterijumi i gledanje kroz prste vlasnicima privatnih fakulteta.

"Bilo bi logično da se sprovede i revizija privatnih fakulteta koji sve više liče na komercijalne, a ne na nastavno-naučne ustanove. Visoke suma novca, koje se uplaćuju za ove studije, ne idu u obrazovne, već u sasvim druge svrhe. Ali, to nije ono najstrašnije. Strašno je što se stvara armija neobrazovanih ljudi koji će s takvim diplomama sutra da zauzmu rukovodeće pozicije", kazao je Živanović i dodao da se ne mogu svi privatni fakulteti "strpati u isti koš" te da pojedini zaista rade po najvišim evropskim standardima.

Gordana Đurić, profesor na Banjalučkom univerzitetu, kaže da činjenica da je većina fakulteta otvorena u posljednjih godinu dana govori sama za sebe.

"U toku mandata vlade SDS-a izdat je veći dio saglasnosti za otvaranje fakulteta. To je užas. Tražićemo da se izvrši kompletna revizija tih saglasnosti, jer većina njih ne ispunjava ni minumum uslova, ni tehničkih ni kadrovskih. Skandalozno je i to što profesori s javnih fakulteta predaju na privatnim, a doprinosi im se plaćaju iz budžeta", kazala je Đurićeva. Prije svega, kazala je Đurićeva, mora da se utvrdi opravdanost svakog od otvorenih fakulteta.

CIJENE STUDIRANJA DO 10.000 KM

U Ministarstvu obrazovanja i nauke FBiH ne znaju koliko privatnih visokoškolskih ustanova ima u ovom entitetu, jer je obrazovanje u nadležnosti kantona.

"Privatni fakulteti su, u svakom slučaju, dobrodošli zbog konkurencije i modernih tehnologija. Naravno, moraju ispunjavati sve uslove standarda obrazovanja", dodaje Zijad Pašić, ministar obrazovanja FBiH.

Osnovni uslovi za dobijanje "zelenog svjetla" za otvaranje privatnog fakulteta su legalna registracija, stručni kadrovi s potrebnim naučnim referencama, zatim 50 odsto angažovanih profesora mora biti u stalnom radnom odnosu. Budući vlasnik visokoškolske ustanove mora da donese dokaz da ispunjava prostorne uslove, kao i da ima adekvatne nastavne planove i programe koji će se provoditi.

Živanović upozorava da u RS nema revizije poslovanja ovih fakulteta i da nisu pod strogim državnim patronatom, što i jeste najveća opasnost za obrazovni sistem.

Dok u ministarstvima obrazovanja Sarajevskog i Tuzlanskog kantona kažu da su njihovi inspektori za visoko obrazovanje po zakonu dužni kontrolisati rad privatnih fakulteta, u Srednjobosanskom kantonu tvrde da ih zakon u tome sprečava.

"Ne vršimo kontrole, jer nemamo ni osposobljenog inspektora. Samo se iz godine u godinu produžava saglasnost za rad, bez ikakve kontrole. Nadzora nema u zakonu. Može se desiti da rade šta hoće, pa nam ostaje da se uzdamo u poštenje i interes privatnog fakulteta da edukuje studente, jer se diploma danas može kupiti", kazao je Zoran Matošević, pomoćnik ministra obrazovanja Srednjobosanskog kantona.

Za studiranje na jednom od privatnih fakulteta u BiH potrebno je izdvojiti između 1.200 i 10.000 KM.

ŠTA KAŽU STUDENTI

U Uniji studenata Sarajevskog univerziteta smatraju da su privatne visokoškolske ustanove dobre zbog konkurencije, ali da je kvalitet nastave upitan. Njihov kvalitet, ističu u Uniji, biće potvrđen tek kada prođe određen period, kada počne ocjenjivanje i kad studenti krenu u "tržišnu bitku".

"Jedva da mogu platiti obaveze na državnom fakultetu, tako da ne mogu ni sanjati da se školujem na privatnom, bez obzira koliko obećavaju da nas vodi u Evropu. To je privilegija samo bogatih koji žele da se domognu diplome", smatra Maja M., student Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Mišo Popović, student Više škole za poslovni menadžment u Gradišci, kaže da je zadovoljan sistemom rada na ovom fakultetu. Raspitivao se, priča, i o načinu rada na državnim fakultetima. Sumirajući ponude privatnih i državnih fakulteta, odlučio se za privatni.

"Fakultet je dobro organizovan. Nema gomilanja gradiva, ocjenjuje se stalno i na kraju se kompletira ocjena", priča Popović.

Jelena Stanković, diplomirani student Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci, kaže da ne vidi razlog zbog kojeg bi davala ogromne sume novca za privatni način obrazovanja.

"Niko me ne može ubijediti da privatni fakultet nudi nešto bolje i drugačije. Imali smo dosta gradiva, učilo se, ali sve ostaje u glavi. Niko me nije puštao ni gledao mi kroz prste zato što sam debelo platila školarinu. Stekla sam dobro znanje, imala sjajne profesore i to za 60 KM mjesečno", kazala je Jelena, koja je diplomirala ocjenom devet.

Amila Pašović, student prve godine Sarajevske škole za nauku, prvog privatnog univerziteta u BiH, kaže da se odlučila za ovaj fakultet na osnovu iskustava prijatelja upisanih na javne fakultete. Ovo joj je, dodaje, bio prvi izbor i zadovoljna je jer ima izuzetne uslove, odlične predavače od kojih sve nauči na predavanjima. Zadovoljna je i zato što nema "bubanja napamet" jer je prakse dosta zastupljena.

PONUDA PRIVATNIH FAKULTETA

Sarajevska škola za nauku i tehnologiju svojim studentima, uz bosanskohercegovačku, daje i britansku diplomu, priznatu u svijetu. Prve studente su primili u oktobru 2004. godine. Profesori su uglavnom Englezi i Amerikanci. Nastava se odvija na engleskom jeziku, a za oko 60 studenata, koliko ih godišnje bude primljeno, obavezan je i njemački jezik. Školarina je 5.000 evra godišnje.

"Kada biramo kandidate, biramo talentovanu djecu. Veliku pažnju posvećujemo razgovoru s kandidatima, jer želimo znati da li su čvrsto opredijeljeni za to. Mislimo da nudimo ono što je na svjetskom nivou, što će ipak spriječiti mlade da napuštaju BiH. Dolaze nam oni koji su se već opredijelili za studije u Engleskoj i Australiji, pa kad vide šta nudimo, odluče ostati. Jedini u bivšoj Jugoslaviji dajemo i britansku diplomu", ističe rektor Sarajevske škole za nauku i tehnologiju, akademik Ejup Ganić.

Dodaje da je deset odsto studenata iz Hrvatske, Srbije, s Kosova, iz Irana i Južne Koreje, dok su ostali mladi iz BiH, te da je jedan predavač na svakih deset studenata.

Fakultet za poslovni inženjering i menadžment u Banjoj Luci član je Asocijacije fakulteta za menadžment centralne i istočne Evrope (CEEMAN), koja od 1993. godine okuplja 170 najboljih poslovnih škola iz 40 država Evrope, Sjeverne Amerike, Afrike i Azije.

"Studiranje na našem fakultetu je 2.500 KM za redovne i 3.000 KM za vanredne studente. Uz savremenu literaturu, naši studenti se edukuju u vrlo malim grupama, što omogućuje posvećenost svakom studentu i oni se skoro svakodnevno ocjenjuju", kažu na ovom fakultetu.

Ljubiša Mladenović, direktor, kaže da se služe iskustvom i primjerom najboljih svjetskih škola i fakulteta, uzimajući u obzir ekonomske i druge specifičnosti poslovnog miljea u BiH.

Na taj način, kaže Mladenović, želi se postići napredak, kako pojedinca tako i društva u BiH u cjelini.

Privatni fakulteti u RS

Samo u Bijeljini egzistiraju dva privatna univerziteta. "Slobomir P" univerzitet u okviru kojeg radi šest fakulteta, u vlasništvu je Slobomira Pavlovića. Univerzitet "Sinergija" koji raspolaže sa pet fakulteta, vlasništvo je Damira Miljevića. U Banjoj Luci su registrovana dva privatna univerziteta - Panevropski univerzitet za multidsciplinarne i virtuelne studije "Apeiron" koji još nije počeo s radom i Univerzitet za poslovne studije. U Banjoj Luci otvoren je i Komunikološki fakultet, vlasništvo Aleksandra Bogdanića, Fakultet za poslovni inženjering i menadžment, čiji je direktor Ljubiša Mladenović. Viša škola "Banja Luka koledž", Fakultet za političke i društvene nauke, direktor Nebojša Radmanović i Akademija kozmetologije i estetike. U Prijedoru je osnovana Viša škola za informatiku i menadžment "Cim Janjoš", vlasništvo Voje Janjoša. U ovom gradu, takođe, postoji i Fakultet za preduzetništvo i biznis. Gradiška takođe raspolaže visokoškolskom ustanovom i to Fakultetom za poslovni menadžment u vlasništvu Ranka Bakića.

Privatni fakulteti u FBiH

Na području Kantona Sarajevo djeluju dvije privatne visokoškolske ustanove i to Sarajevska škola za nauku i tehnologiju i Internacionalni univerzitet u Sarajevu. Osnivač prve je Fondacija "Mladi i ekonomska tranzicija" Sarajevo, koju je osnovao akademik Ejup Ganić, a druge Zaklada za razvoj obrazovanja Sarajevo.

Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo dalo je saglasnost i za Fakultet za javnu upravu koji tek treba da počne da radi, dok za još dva privatna fakulteta postoji načelna saglasnost, ali ne i saglasnost za rad, jer još nisu ispunili uslove, odnosno nije poznato ni gdje će ni kako raditi. Njihov osnivač je "Kvalitas" - Centar za edukaciju i kvalitet Sarajevo.

U Srednjobosanskom Kantonu takođe postoji ispostava Koledža za menadžment iz Banje Luke.