Datum: 23.04.2006
Stopa nezaposlenosti raste, na birou posao čekaju   doktori i magistri

Gorana Golub, Maja Rener

Naučnici su višak na tržištu  rada  u BiH

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS i FBiH, u BiH je trenutno nezaposleno oko pola miliona radno sposobnih bh. građana.

U Agenciji za rad i zapošljavanje BiH konstantno upozoravaju da je stopa nezaposlenosti premašila 40 odsto i ima tendenciju rasta, te da je BiH zemlja sa najvećom stopom nezaposlenosti mladih ljudi u regionu.

Trenutnu situaciju dodatno pogoršavaju i podaci da broj nezaposlenih raste jer sve više preduzeća, nekadašnjih giganata, završava u stečaju i na likvidaciji.          

Poražavajuća je činjenica da posao čekaju brojni magistri i doktori, pa nije ni čudo što građani, nažalost, spas i dalje vide u odlasku iz BiH, jer smatraju da je nemoguće planirati budućnost u ovakvoj državi.

NEZAPOSLENI STRUČNJACI

Kako bi se problem nezaposlenih stručnjaka riješio barem djelimično u FBiH je Zavod za zapošljavanje počeo projekat zapošljavanja 200 asistenata na visokoobrazovnim ustanovama i institucijama. Do sada je ugovore sklopilo 50 asistenata, nezaposlenih osoba evidentiranih na biroima.

Ipak, na biroima za zapošljavanje u Federaciji BiH i dalje je evidentirano čak 45 magistara i doktora, koji u prosjeku na zaposlenje čekaju tri godine.

Najveći broj nezaposlenih magistara i doktora zabilježen je u Kantonu Sarajevo, ukupno 33, u kojem na posao najduže čeka pedesetjednogodišnji doktor nauka, čak od 1996. godine.

Najmlađi nezaposleni magistar u ovom kantonu, dvadesetsedmogodišnja Nermina Memić, ističe da je u proteklih godinu dana posao bezuspješno tražila u više od 20 preduzeća, ustanova, državnih agencija, te da će vjerovatno u aplikacijama prestati pisati ovu visoku školsku spremu jer je usporava.

"Najvjerovatnije me zbog toga odbacuju. Ne mogu to sa sigurnošću reći, ali je činjenica da još ne radim, da još nisam našla posao u skladu sa zvanjem i kvalifikacijama. Djeluje mi kao da državi ne trebaju magistri, što je banalno jer se svugdje u svijetu traže", govori Memićeva koja je magistrirala politologiju u januaru 2005. godine, od kada je na birou. Na njenoj diplomi potpisani su rektori Univerziteta u Sarajevu i Univerziteta u Bolonji, grada u kojem je potpisana Bolonjska deklaracija.

Memićeva ističe da je tužno što je sa ovom diplomom, u vremenu kada svi govore o prednostima i značaju Bolonjskog procesa u BiH, počela posao tražiti izvan granica naše zemlje.

FIRME NE TRAŽE "PREPAMETNE"

U Službi za zapošljavanje Kantona Sarajevo ističu da ima i osoba koje postdiplomski studij završe u inostranstvu i da takvi kadrovi uglavnom nađu posao.

Ipak, napominju da firme ne traže "prepametne ljude".

"Ljudi ovih profila su iz različitih razloga na biroima. Nije im često motiv traženje posla. Kada ih zovemo često su na putu. Pretpostavljamo da svi negdje rade, u nekim nevladinim organizacijama, a mi nemamo mehanizme provjere. Oni bi sami sebi trebalo da pronađu angažman jer magistar i doktor nije zanimanje. Neko ko zaista želi sa tim kvalifikacijama može naći posao", smatra Aida Bubalo-Bejtula, šef Odjeljenja za posredovanje u zapošljavanju Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje FBiH, u Bosansko-podrinjskom, Srednjobosanskom, Posavskom, Livanjskom i Zeničko-dobojskom kantonu nemaju nezaposlenih osoba ovog profila. U Unsko-sanskom kantonu nezaposlena su dva magistra (sportske medicine i tehnoloških nauka) i doktor hemijske tehnologije.

U Hercegovačko-neretvanskom kanotnu, u Neumu, nezaposlen je magistar poljoprivrede, a u Zapadnohercegovačkom, i to u Grudama, posao nema magistar mikrobiologije.

Podaci Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona govore da je nezaposlen doktor mašinstva, te magistri rudarstva, elektrotehnike, tehnologije, zatim magistar iz oblasti geografije i dva magistra ekonomskih nauka.

U RS je prema podacima Zavoda za zapošljavanje nezaposleno 11 magistara, kao i tri doktora nauka.

Na evidenciji Zavoda u Banjoj Luci nalazi se pet magistara i jedan doktor nauka.

POSLODAVAC BIRA

Direktor Asocijacije poslodavaca BiH Alija Remzo Bakšić ističe da ne postoji komunikacija između tržišta rada i naučno-obrazovnih institucija jer da je ima ne bi proizvodili lica ovih profila. Napominje da, pak, nedostaje onih koji trebaju privredi.

"Visoka je stopa nezaposlenosti. To znači da poslodavac može da bira. Nije za doktora nauka da stoji za mašinom i štanca. Država nije uložila ništa u istraživanje tržišta rada. Vodi politiku na bazi refleksa. Naučnici su, izgleda, višak. Pitanje treba postaviti onima koji uređuju tržište rada", naglasio je Bakšić.

Đorđe Marčeta, pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje RS, ističe da se u odnosu na ukupan broj evidentiranih 50 odsto nezaposlenih sa sedmim stepenom stručne spreme zaposli u toku godine.

"Evidentno je da se poslodavci okreću ka zapošljavanju onih lica koja im obezbjeđuju kvalitet rada", kazao je Marčeta i dodao da se povećava broj nezaposlenih starijih od 30 godina, što je indikator starenja baze nezaposlenih.

Međutim, mladi godinama poslije završetka školovanja ne mogu pronaći posao u skladu sa svojom strukom.

"Najradije bih otišla odavde jer ber obzira na to koliko ste obrazovani i koliko stranih jezika govorite - posao nećete dobiti ako niste član neke stranke ili nečiji rođak", kaže Sanja Bošković, profesor srpskog jezika i književnosti, koja, iako je diplomirala prije četiri godine nije imala priliku da radi u struci.

Prema njenim riječima, dodatan problem su procedure pri prijavljivanju na konkurse, prikupljanje obimne dokumentacije i naravno plaćanje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti, koje u RS košta oko 30 KM.

"I sve to za posao za koji se u većini slučajeva unaprijed zna ko će ga dobiti", smatra Sanja Bošković.

NEMINOVAN "ODLIV MOZGOVA"

Prema mišljenju Irene Javor-Krojenić, predsjednika Udruženja nezaposlenih BiH, ovakva porazna situacija vodi ka odlivu mozgova iz BiH.

"Činjenica je da su mladi sa ovih prostora uvijek imali uspjeha u inostranstvu, što pokazuje da problem nije njihov intelekt, nego odnos države prema njima. Iako je sve teže i u inostranstvu doći do posla, mladi ipak odlaze jer je ovdje za mnoge situacija nepodnošljiva", kazala je Irena Javor-Krojenić.

Prema njenim riječima, osim slabe ponude poslova čest problem nezaposlenih su neregularnosti kod organizovanja konkursa.

"Na primjer, dobijaju se odbijenice bez adekvatnih razloga, pa je jedan od naših prijedloga da se otvori kancelarija za žalbe kako bi osobe koje konkurišu za određene poslove mogle prijaviti sve neregularnosti", dodala je.

Marčeta kaže da su u Zavodu prateći realizaciju programa zapošljavanja uvidjeli da poslodavci sve više traže mlade, obrazovane ljude, ali sa radnim iskustvom.

Na taj način se ulazi u začarani krug, iz kojeg je nemoguće izaći, jer poslodavci traže mlade sa radnim iskustvom, a oni ne mogu steći iskustvo jer niko ne želi da ih zaposli bez najmanje godine dana radnog staža.

Ovaj problem djelimično će riješiti Program volontera, koji je prihvatila Vlada RS.

"Objaviće se poziv svim radnim organizacijama i institucijama da prime školovane mlade ljude kako bi radili godinu dana ako imaju visoku stručnu spremu ili devet mjeseci ako je riječ o višoj stručnoj spremi i stekli pravo da polažu pripravnički ispit. Na takav način će ovi mladi ljudi, kojih je prema evidencijama Zavoda RS u ovom entitetu oko 1.300, steći uslove da konkurišu za poslove u drugim institucijama. Vjerovatno će poslodavci, ukoliko se neko pokaže kao dobar radnik, imati razloga da ga ostave na poslu", naglasio je Boško Tomić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, i dodao da poslodavci nemaju obavezu da plaćaju pripravnike, ali će Zavod od svojih sredstava plaćati osiguranje od povrede na poslu i topli obrok.

PROBLEM PROPALIH PREDUZEĆA

Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje RS, usljed sve većeg broja stečaja i likvidacija preduzeća koja su svojevremeno zapošljavala i po nekoliko stotina radnika, sve je više nezaposlenih starijih od 30 godina.

"Ostalo mi je nekoliko godina do penzije, preduzeće u kojem sam radila godinama sada je pod stečajem i zaista ne znam kako ću steći uslove za penziju s obzirom na to da će poslodavci radije zaposliti nekog mlađeg i zdravijeg", priča Radana Golić, bivši radnik u drvnoj industriji.

U cilju rješavanja ovog problema Vlada RS sprovodi program socijalnog zbrinjavanja radnika čije su preduzeća prestala sa radom.

"Za ovu godinu je predviđeno 19 miliona KM i sa tim novcem ćemo riješiti pitanje uplate doprinosa za penziono i osiguranje od nezaposlenosti i spojićemo im staž. Do sada smo ovim programima u dvije godine zbrinuli oko 8.000 radnika, i nastavićemo aktivnosti u tom pravcu. Prijedlogom izmjena Zakona o zapošljavanju predvidjeli smo da svi oni koji su ostali bez posla za koje se uplati osiguranje od nezaposlenosti odnosno jedan odsto od neto ličnih dohodaka, u narednih tri do 12 mjeseci dobijaju 20 odsto prosječnog ličnog dohotka u mjesecu koji prethodi obračunu, te da im se u tom periodu uplaćuje staž", rekao je Boško Tomić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS.

Prema njegovim riječima, za nezaposlene, kojima do starosne penzije nedostaje tri godine, Zavod će uplaćivati doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje.

I u Zavodu za zapošljavanje FBiH naglasili su da su osobe starije od 45 godina najugroženija kategorija nezaposlenih jer zbog godina starosti teško nalaze zaposlenje, a njih je oko 74.000.

Stoga su, dodaju, u ovoj godini planirali pružiti podršku zapošljavanju 2.200 osoba koje pripadaju ovoj kategoriji i vjeruju da će u tome uspjeti. Pojasnili su da je planirano da se za zapošljavanje ovih osoba poslodavcima kompenzira do 3.000 KM, da se za samozapošljavanje daje isti iznos, dok je za obuku planirana podrška od maksimalno 1.800 KM.

Dodali su da će projekat trajati do kraja septembra 2008. godine, do kada treba biti zaposleno 6.700 nezaposlenih starijih od 45 godina.

Brisanje sa evidencije

Zavod za zapošljavanje RS od polovine prošle godine pokušava razdvojiti lica koja su na evidenciji radi aktivnog traženja posla i one koji su se prijavili radi ostvarivanja nekog od socijalnih prava.

"Formirali smo paralelnu evidenciju kako bismo se što prije oslobodili onih koji ne traže posao, odnosno kako bi se za njih što prije našlo neko drugo rješenje", kaže Đorđe Marčeta, pomoćnik direktora Zavoda za zapošljavanje RS.

Za brisanje iz evidencija Zavoda za zapošljavanje RS postoji 17 razloga, kao što su zapošljavanje, započinjanje privatne djelatnosti, sticanje uslova za penziju, te kada prijavljeni postane nesposoban za rad, ide na odsluženje vojnog roka, stupa na odsluženje kazne, kao i kada se ne javlja redovno Zavodu.

"U protekle tri godine primijetili smo opadanje broja brisanih iz evidencije zbog raznih razloga. Dominantan je razlog neredovno javljanje, ali i taj razlog ima tendenciju pada sa 65 na 56 odsto. Radi se o podizanju stepena discipline nezaposlenih, vjerovatno zbog činjenice da je Zavod motivisao nezaposlene da se redovno javljaju, jer prijavljivanjem ostvaruju socijalna prava, pravo na zdravstvenu zaštitu i sl", kazao je.

Nezaposleni se i zbog rada na crno brišu sa evidencije Zavoda na šest mjeseci, a ako odbiju zaposlenje i stručno osposobljavanje na godinu dana.