Datum: 29.04.2006
Milorad Dodik, predsjednik Vlade Republike    Srpske

Dragan Jerinić

Milorad Dodik: Razgovori o ustavu poslije izbora

Ustavne promjene, nažalost, nisu usvojene zahvaljujući prije svega jednoj grupi pojedinaca koji misle da mogu da naprave ustav BiH negdje u vasioni, odlazeći daleko od realnosti, opterećeni nekim kosmopolitskim konceptom ustava, smatra predsjednik Vlade RS Milorad Dodik.

"Mislim da bi bilo daleko jednostavnije da smo završili pitanje ustavnih promjena kao jednu fazu i onda krenuli dalje", kaže Dodik.

NN: Kako komentarišete najave sankcionisanja BiH od strane SAD zbog neusvajanja ustavnih promjena?

DODIK: Amerika ima pravo na svoj doživljaj tih stvari. Ne mogu da komentarišem njihove namjere. Mislim da bi bilo nekorektno sankcionisati one političke snage i one institucije koje su učinile sve da dođu do usvajanja amandmana. Nažalost, to se nije desilo zahvaljujući prije svega jednoj grupi pojedinaca koji misle da mogu da naprave ustav negdje u vasioni, odlazeći daleko od realnosti, opterećeni nekim kosmopolitskim konceptom ustava koji podrazumijeva stav "mi smo jedini u pravu, a svi vi treba da budete podstaknuti da idete s nama".

NN: A šta sada?

DODIK: Ovi koji već sada pričaju nešto o nekim novim ustavnim promjenama moraju da znaju da je to faza koja je u ovom trenutku završena. Izbori će se održati u oktobru mjesecu. Na njima će biti izabrane institucije po starom ustavnom rješenju. Ozbiljan razgovor može da nastupi nakon izbora ukoliko za to bude postojala politička volja i ukoliko se održi koliko-toliko ista struktura političkih partija koje su dosad učestvovale.

Mislim da bi bilo daleko jednostavnije da smo završili pitanje ustavnih promjena kao jednu fazu i onda krenuli dalje, što bi bilo racionalno rješenje. Zašto se to nije desilo. Upravo oni koji godinama pričaju o potrebi za normalnom BiH su napravili sve nenormalno. Pa su za to ljude iz diplomatskog kora prozivali glavnim krivcima za nametanje, za ne znam ni ja šta.

Učestvovao sam u razgovoru oko ustavnih promjena i to je bila sasvim nova praksa. Jesu tu prisustvovali i ambasadori iz SAD i EU, ali se osjetilo njihovo zalaganje da dođemo do kompromisa. Oni nisu rekli ovo je kompromisno rješenje i ono mora biti prihvaćeno, već da mi uporno sjedimo i dogovaramo se. To je nova praksa, jedna sasvim pristojna demokratska procedura.

NN: Da li biste pregovarali s Harisom Silajdžićem oko ustavnih promjena?

DODIK: Haris Silajdžić pravi neke imaginacije. On je jedini ratni lider koji se još održava u politici. Sjećam se sjednica Skupštine RS tokom rata kada su Karadžić i Krajišnik govorili da na neki način u Silajdžiću imaju saveznika za podjelu BiH. Prije dvije-tri sedmice smo čuli kako se u tadašnjem Predsjedništvu BiH Silajdžić zalagao da BiH bude podijeljena. I danas, kad sve to sklopim, to neko ratno vrijeme, vidim da je to istina. Čovjek koji je bio na jednoj strani u zemlji u kojoj se desio građanski rat, sad se odjednom zalaže za građansko uređenje BiH, što je realno nemoguće.

Ovdje se radi o novoj realnosti i ona se mora poštovati. Ako se želi doći do novih ustavnih rješenja, onda je to bio put onakav kakav smo mi prošli, veoma teško, zamorno, uporno... Mnogo puta smo se razišli, a da javnost nije znala. Ali smo se ponovo vraćali da sjedamo i razgovaramo. Nemam namjeru da razgovaram s Harisom Silajdžićem i Sejfudinom Tokićem, jer za bilo kakve razgovore oni nisu relevantni. Tokić pogotovo.

NN: Da li je Vlada obezbijedila sredstva za rad specijalnog tužilaštva?

DODIK: Naravno. Mi čekamo da zakon bude objavljen u "Službenom glasniku". Treba reći da Vlada ne uvodi neku novu strukturu u pravosuđu. Ta struktura već postoji u okviru tužilaštva i ona je već obuhvaćena sa stanovišta plata i materijalnih troškova u dosadašnjem planiranju.

Biće nam neophodan još jedan dio sredstava i mi ćemo reagovati iz budžetske rezerve kada snimimo koliko ta organizacija treba dodatnih sredstava. Ovih dana rješavamo pitanje smještaja i kad bude imenovan specijalni tužilac, s njim ćemo razgovarati o svim tim elementima.

NN: Najavili ste oštru borbu protiv kriminala i korupcije. Da li su specijalno tužilaštvo i sud dovoljni za tu borbu?

DODIK: To je snažna nova pojava koja će jasno manifestovati da u okviru tužilaštva ima hrabrih tužilaca koji žele da se upuste u borbu protiv organizovanog kriminala. S druge strane manifestovaće i jasno opredjeljenje RS da se bori protiv organizovanog kriminala. Centralizacija tog odjeljenja na nivou tužilaštva je nova pojava, jer će tužioci imati pravo da odu u Istočno Sarajevo i da obrađuju predmete koji ih interesuju, daleko od lokalnih uticaja koji su do sada bili odlučujući u pojedinim predmetima.

Potpuno sam uvjeren da će Vlada služiti tu kao značajna logistika i da ćemo napraviti značajan pomak u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

NN: Kako trajno riješiti problem raspodjele prihoda iz UIO?

DODIK: Vlada je već tužila Džolija Diksona zato što nam je onemogućio da imamo 40 miliona maraka na računu, ponašajući se kao diktator i uvlačeći direktora UIO Kemala Čauševića u krivične radnje. Ali, to je njihov problem i oni će to morati riješiti na Sudu BiH. Dikson se poziva na imunitet. Ali on je član organa BiH i kao stranac ne može da se ponaša kao slon u staklenoj bašti, nego da odgovara po zakonima BiH. Uvjeren sam u tu vrstu pravde.

Da se sada vratim na pitanje kako trajno riješiti taj problem. Mislim da se mora rehabilitovati povjerenje u sistem odlučivanja u Upravnom odboru UIO. Zadnji sastanak koji sam imao s Ahmetom Hadžipašićem, gdje je bio prisutan i Adnan Terzić, je bio optimističan i mislim da ćemo zaista da dođemo do sistema koji neće praviti probleme za bilo koga u pogledu raspodjele sredstava. Republici Srpskoj u potpunosti odgovara Uprava za indirektno oporezivanje BiH.

NN: Smatrate li da će odluka da se zgrade u izgradnji izuzmu iz procesa privatizacije smanjiti vrijednost "Telekoma Srpske"?

DODIK: To nije u privatizacionoj masi. Zgrada u Banjoj Luici tek počinje da se gradi. Zgrada koja bi koštala 100 miliona maraka novom kupcu bi bila prodata za 35 milona, koliko će realno koštati njena izgradnja. Ako neko želi da je kupi za 100 miliona, onda toliko treba da plati, ali nisam siguran da takvih ima.

Ovdje je osnovni problem smještaj institucija. Mi godišnje izdvajamo pet miliona maraka za razne vrste zakupa za Vladine institucije. Imamo situaciju da je Poreska uprava smještena u privatizovano preduzeće, čiji je novi vlasnik jedan od onih 11 reketaša i kome sada Poreska uprava plaća kiriju. To je nevjerovatna stvar, a njega procesuiraju zbog utaje poreza.

Mislim da treba definitivno razumjeti da privatizacija "Telekoma Srpske" ne dolazi u obzir ispod 10 godišnjih profita, a to je negdje oko 800 miliona maraka. Svi oni koji misle da ponude manje, ne moraju ni davati ponude.

NN: Kada će "Elektroprivreda RS" u privatizaciju?

DODIK: "Elektroprivreda" neće u privatizaciju, nema potrebe. To je resurs koji mi imamo i koji treba značajno poboljšati. Mi ćemo vidjeti da pustimo privatni kapital u "Elektroprivredu", ali nećemo izgubiti kontrolni paket. To je nešto što je koncept na kojem ćemo raditi.

NN: Kakvi su planovi za Rafineriju nafte?

DODIK: Rafinerija je namjerno uništavana godinama da bi bila staro gvožđe. Od "Alona" smo dobili jednu ponižavajuću ponudu, prema kojoj je trebalo da dobiju 100 odsto upravljanja samo zato što bi oni nabavili sirovu naftu za preradu. Mi bi trebalo da damo Rafineriju i da preuzmemo dugove i radnike, a usput da još izgradimo prugu od Modriče do Broda i da očistimo Savu.

Ta gospoda je smislila da nakon toga ode u "Vitol" ili kod nekoga ko je dužnik da te dugove pretvori u akcije i onda su oni većinski vlasnici, a mi kreteni. Prema tome, odbili smo razgovore sa "Alonom" koje je započela prethodna vlada.

Rafinerija je u ovom trenutku najmanje zadužena oko 140 miliona evra i to je ogroman problem. Planiramo da razgovaramo s jednim brojem partnera koji imaju želju da razgovaraju o privatizaciji i za mjesec dana ćemo imati jasnu poziciju. Rafinerija sigurno neće otići samo za dugove.

NN: Kakvi su odnosi u vladajućoj koaliciji, mislim na SNSD i PDP?

DODIK: Korektni. Zaista nemam nijednu primjedbu na tu vrstu odnosa. Mislim da je za njih i za nas ovo jedno novo iskustvo i dokaz da se može izgraditi dobra saradnja.

Ljudima treba vratiti optimizam

 Ja sam čovjek koji u sebi i u svom političkom radu značajno afirmiše priču o socijalnoj pravdi. Pogađaju me teške sudbine ljudi. Volio bih da vratimo više optimizma ljudima i moj politički cilj je da vratimo optimizam i vjeru u budućnost.

Znam da su mnogi propatili, bili žrtve reketaške privatizacije i drugih prevara, ali sam uvjeren da postepenim građenjem društva na jednim zdravim osnovama možemo doći do boljeg života.

Prvi maj je veliki praznik, radnici su godinama bili uskraćeni da slave taj dan. Meni je drago da danas možemo u miru i sa svim problemima koje imamo, ipak proslaviti ovaj praznik i očekivati bolje dane.