Datum: 06.05.2006
Misterije skrivene u bedemima banjolučke tvrđave

Željko Šarić

Tajne odaje Kastela

Kastel na obali Vrbasa najpoznatija je i najznačajnija istorijska građevina u Banjoj Luci. Istražena tek jedan odsto ova tvrđava je neotkrivena misterija koja golica maštu arheologa. Bedemi nekadašnjeg vojnog utvrđenja kriju tajne odaje, a nije isključena mogućnost postojanja podzemnog prolaza koji spaja dvije obale Vrbasa.

Iako uskoro predstoji raspisivanje međunarodnog konkursa za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog projekta za revitalizaciju ove tvrđave, neke tajne možda nikada neće biti otkrivene...

ISTORIJAT

Kastel kao grad osnovan je za vrijeme Rimskog carstva. Tokom osvajačkih pohoda u 1. vijeku nove ere na toj lokaciji prvo je niklo vojno naselje.

"Tada su dizali vojna utvrđenja na ovim prostorima da bi se lakše odbranili i napredovali dalje. Nakon što se situacija smirila i stvorena država osniva se pravi civilni grad s odbrambenim bedemima koji su i dan-danas vidljivi na pojedinim mjestima", pojasnio je arheolog Goran Kalinić, zaposlen u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa. Naglašava da je sam prostor Kastela u rimskom periodu bio mnogo veći te da danas vidimo jednu osminu njegovog nekadašnjeg prostora.

Kad je palo Rimsko carstvo, to područje naselili su Sloveni. Oni su zatekli utvrđenja i velike gradove, ali toliki prostor im nije bio potreban. Zbog toga su skratili utvrđenja za otprilike od jedne polovine do jedne četvrtine zavisno od položaja i potreba. Nakon što se tu grad malo razvio, na red su došla turska osvajanja. Turcima takođe nije trebala tolika tvrđava i opet je krate za jednu četvrtinu ili jednu polovinu. Tako da, po riječima Kalinića, veličina sadašnje tvrđave Kastel predstavlja jednu četvrtinu do jedne osmine nekadašnjeg rimskog utvrđenja.

"U suštini ta površina nije nikada istražena", ističe Kalinić i napominje da se do sada uglavnom radilo o sondažnom ispitivanju, a da sistematskih iskopavanja nije bilo. Razlozi su bili prvenstveno u finansijskim sredstvima, a i manjak kadrova je bio problem.

TAJNE ODAJE

Ispod Kastela postoje određeni prolazi koji nisu uopšte ispitani. Iznad zemlje naziru se njihovi otkopani dijelovi. Ulazi u određene prostore u tvrđavi vidljivi su kad se prolazi pored Kastela.

"Možemo da zaključimo na osnovu samog pogleda na prolaz da li je to neki srednjovjekovni tunel u smislu nekih laguma. Ipak, ono što bez istraživanja ne možemo utvrditi je da li je riječ o rimskom hodniku u nekoj građevini ili o najobičnijem standardnom hodniku, jer je sve zatrpano. Trebalo bi ispitati gdje ti prolazi vode, ali za tako nešto nedostaju sredstva", kaže Kalinić.

Naglašava da trenutno postoji nekoliko ispitanih prolaza kroz zidine, kao i nekoliko ulaza u određene dijelove tvrđave koji su pod zemljom, poput barutane ili tako nečega.

"To su veće prostorije koje su i korištene prije. One su nekad bile očišćene i nije problem da se ponovo očiste i srede", govori Kalinić.

Ipak, za sada su svi ti prolazi zatvoreni jer ih nije moguće održavati.

"Prije nekog vremena ušli smo u neke prostorije kod pozornice koje su očigledno bile u upotrebi i ranije, jer imaju sprovedenu struju, ali su trenutno neupotrebljive i prilično zatrpane kamenom. To bi trebalo sve očistiti i izbaciti", kaže Kalinić.

PROLAZ ISPOD VRBASA

Posebno je zanimljivo da postoji mogućnost tajnog prolaza koji spaja dvije obale Vrbase. Naime u rimskom periodu kada se osnivao grad obično se gradila i tvrđava na drugoj strani rijeke.

"U pojedinim slučajevima, bilo je poznatih primjera da je tunel, koji je spajao dva naselja, išao ispod rijeke. I u slučaju Kastela ta mogućnost nije isključena", kaže Kalinić i dodaje da je to u domenu pretpostavke:

"Da bi saznali nešto konkretno o tome bilo bi dobro da se urade sistematska arheološka istraživanja". Po njemu takva vrsta istraživanja ne mora obavezno da podrazumijeva ogroman projekat i prekopavanje čitavog terena uz učešće puno radnika i stručnjaka.

"Za tako ogroman projekat bio bi potreban ogroman novac koji nemaju ni neke razvijene evropske države, a kamoli BiH".  Ipak, tajne Kastela koji je tek jedan odsto istražen, moguće je djelimično otkriti uz jeftinije rješenje.

"Jedno od rješenja koje planiramo je da dovedemo profesora Korača iz Beograda, koji trenutno radi istraživanje na antičkom Viminacijumu i to uz pomoć georadara. Prednost georadara je u tome što kad se njime prođe teren dobija se jasna slika gdje se nalaze građevine, gdje se nalaze ostaci", objašnjava Kalinić. Tako se, dodaje, izbjegava mogućnost kopanja naslijepo.

"Georadarskim ispitivanjem mogla bi se utvrditi i dužina podzemnih prolaza, moglo bi se istražiti iz kojeg su perioda i kad su nastali. To bi nam, naravno, dosta reklo o samom utvrđenju i prošlosti grada", zaključuje Kalinić.