Datum: 03.06.2006
Siniša Macan direktor Direkcije za implementaciju projekta zaštite ličnih podataka građana (CIPS)

Nataša Krsman

Siniša Macan: Pooštrićemo mjere zaštite ličnih podataka

Najvažniji zadaci u radu novog direktora Direkcije za implementaciju CIPS projekta Siniše Macana biće pružanje podrške za pasivnu registraciju birača pred predstojeće izbore, pooštravanje mjera za zaštitu ličnih podataka građana, stvaranje jedinstvenog registra vozila u BiH i pružanje boljih uslova građanima na lokacijama na kojima se izdaju dokumenti CIPS-a.

"Jedan od prioriteta u mom budućem radu biće i preciziranje procedura da tačno može da se definiše ko šta radi i da se u svakom momentu može naći odgovornost ukoliko se desi eventualna zloupotreba podataka", kaže Macan.

Macan je tek preuzeo dužnost direktora Direkcije CIPS, ali je od samog osnivanja uključen u rad ove direkcije kroz različite projekte. Kao bivši radnik MUP-a RS, poznaje procedure i u ovim ministarstvima s kojima Direkcija CIPS blisko sarađuje. Iako su građani BiH nakon zamjene ličnih karata i vozačkih dozvola očekivali da će početi i zamjena saobraćajnih dozvola, novi direktor CIPS-a ne može precizirati kada će početi ovaj proces, jer je to u nadležnosti Ministarstva civilnih poslova BiH. Macan ističe da je Direkcija CIPS spremna da pruži tehničku podršku i za saobraćajne dozvole i za najavljeno uvođenje biometrijskih pasoša.

NN: Podaci Direkcije CIPS biće i centralna baza podataka Centralne izborne komisije nakon prelaska na pasivnu registraciju birača na opštim izborima, da li ste u dogovorima sa CIK BiH pred predstojeće izbore?

MACAN: Pasivna registracija birača je projekat koji je krenuo prije nekoliko mjeseci i svakodnevno održavamo sastanke s kolegama iz Centralne izborne komisije BiH. Direkcija CIPS je zadužena za tehnički dio posla u vezi s pasivnom registracijom birača. Sada mi ustupamo podatke i građani više ne moraju dolaziti da se registruju. Samim vađenjem ličnih dokumenata oni ulaze u birački spisak. Veliki dio resursa Direkcije sada je na ovom projektu i to nam je prioritet. Na kraju, to je i zakonska obaveza. Očekujemo da će sve proteći u najboljem redu. Važno je da građani znaju da su za cijelu obradu podataka zaduženi birački spiskovi, a CIPS pruža tehničku podršku u saradnji s MUP-ovima, jer su oni nadležni organi i nude podatke za centralni birački spisak. Nadam se da tu neće biti velikih problema.

NN: Što znači, svi punoljetni građani BiH koji su izvadili CIPS-ovu ličnu kartu imaju pravo da izađu na izbore u mjestu gdje im je lična karta izdata?

MACAN: Upravo tako. U saradnji s CIK-om BiH građane ćemo blagovremeno obavijestiti gdje mogu glasati u skladu s dokumentima koje imaju. Praktično čovjek koji je prijavljen u mjestu svog prebivališta, po adresi, ostvaruje biračko pravo.

NN: Ima slučajeva da su ljudi dobili CIPS-ovu ličnu kartu, iako ne žive u BiH, ali su na osnovu stare lične karte dobili novu. Da li su podaci u bazi CIPS-a realni?

MACAN: Prema zakonima BiH, Direkcija za implementaciju CIPS projekta vodi centralni registar. U tehničkom smislu, nadležnost nad obradom podataka i vlasništvo nad podacima su u rukama MUP-ova. U Federaciji BiH to su kantonalni MUP-ovi, a u Republici Srpskoj to je entitetsko ministarstvo unutrašnjih poslova preko svojih centara bezbjednosti. Kompletna procedura zamjene dokumenata građana vršena je u MUP-ovima, tako da ne znam zašto se spominje da li su podaci realni ili ne. Ono što su ministarstva unutrašnjih poslova upisala u centralni registar to se nalazi tu, a MUP-ovi su odgovorni za unesene podatke. I sigurno je da onaj koji ima ličnu kartu u BiH treba da prethodno prođe zakonsku proceduru. Ovo što imamo je realna slika kako su ljudi sami sebe prijavili. Postoje zakonske odredbe šta se dešava ako se ljudi prijave na nekoj drugoj adresi i zato su nadležni MUP-ovi. Mi ovdje posjedujemo server na kom se nalaze upisani podaci preko koga se omogućava razmjena podataka između različitih institucija. U ranijem periodu, prije CIPS projekta, to je bilo nemoguće. Nisu postojale evidencije, a sada se praktično istovremeno zna kada se čovjek prijavi, recimo, u Banjoj Luci i sutra dođe u Sarajevo da traži dokumenta, tog istog trenutka se zna da je on već evidentiran i do toga ne može doći.

NN: Znači, kontrola unutar države je potpuna, ali dokumente koje imaju ljudi izvan BiH nisu pod kontrolom?

MACAN: Nadležnost nad obradamo podataka u slučaju ličnih karata se nalazi u MUP-ovima, dok su za putne isprave uz MUP nadležni Ministarstvo spoljnih poslova i Ministarstvo civilnih poslova. Zavisno koji se registar vodi u centralnoj evidenciji samim tim je i različita nadležnost ministarstva, a CIPS stvara samo tehničke uslove za razmjenu tih podataka.

NN: Koliko su zaštićeni lični podaci građana BiH? Često dobijamo račune za komunalne usluge sa ispisanim matičnim brojevima građana i čini se da veći broj institucija raspolaže tim podacima?

MACAN: Postoji Zakon o zaštiti ličnih podataka državljana BiH. Po tom zakonu svaka institucija, koja na bilo koji način prikuplja podatke od građana, mora da ima osnov za prikupljanje tih podataka i da to dokaže Komisiji za zaštitu podataka. Očekujem da će se ova komisija vrlo brzo transformisati u agenciju za zaštitu podataka, da bi se ti podaci na adekvatan način čuvali. Mi, nažalost, imamo prethodno stanje, ne samo u ratnom već i predratnom periodu, da su na razne načine razne institucije prikupljale lične podatke građana. Građanin svojevoljno treba da da svoje lične podatke. Često se dašava, recimo, kada odete u banku da vam traže lične podatke i ako stavite svoj potpis na to znači da ste svojevoljno dali podatke. Nama predstoji jedan period u kome ćemo pokušati u skladu s evropskim konvencijama implementirati zakone kojima će se štititi podaci građana, te da građani imaju pravo u slučaju zloupotrebe njihovih podataka da pokrenu postupke kod nadležnih organa, u ovom slučaju po važećim zakonima kod nas je to Komisija za zaštitu ličnih podataka. Tako su čak i predviđene mjere protiv institucija koje zloupotrebljavaju lične podatke, ali građani nisu dovoljno informisani o tom svom pravu. Građani moraju da shvate da imaju pravo da zaštite svoje lične podatke i da imaju pravo da, recimo, protiv te banke gdje posjeduju njihove podatke bez saglasnosti mogu da pokrenu postupak i zaštite se. Taj postupak odgovoriće otkud nekome njegovi podaci, kako su ih dobili i po kom osnovu. To je u zakonima o zaštiti ličnih podataka vrlo fino razrađeno. Na osnovu mog prethodnog iskustva u CIPS-u znam da su izrađene tehničke procedure da se u kratkom roku utvrdi kada je i od koga zloupotrijebljen koji podatak. Znači, u CIPS sistemu tačno se zna ko je unio podatak o građaninu, koji nadležni organ, koja osoba i u koliko sati. Za sve to postoji prateća dokumentacija. Ta dokumentacija i odgovornost za obradu podataka se nalazi kod MUP-ova, a mi ovdje možemo lako da provjerimo ukoliko se to od nas zatraži.

NN: Koje institucije u BiH imaju pravo da zatraže podatke iz CIPS-a?

MACAN: Sve institucije koje prođu odgovarajuću proceduru kod Komisije za zaštitu ličnih podataka. To podrazumijeva da se prvo registruju kao korisnik, a Komisija za zaštitu ličnih podataka ima svoju proceduru koja podrazumijeva da provjere koji je njihov pravni osnov za traženje podataka. Za MUP je, recimo, pravni osnov Zakon o ličnoj karti, koji kaže da MUP prikuplja podatke. Kada dokažu komisiji da su u stanju tehnički da čuvaju te podatke, komisija to sve povjerava i potom ih registruju kao korisnika i ide nalog u CIPS. S ličnim kartama je to već automatski urađeno, a druge institucije imaju propisanu proceduru da pristupaju podacima. To je zatečeno stanje, a moj zadatak će biti da tu proceduru malo pooštrimo da bismo mogli da garantujemo da je podatak svakog pojedinca čuvan, ako se neki podatak zloupotrijebi mi imamo mehanizme da dokažemo ko je to i kako učinio.

NN: Građani su imali rokove za zamjenu ličnih karata i vozačkih dozvola, zamjena saobraćajnih dozvola prilično kasni i već tri puta rok za početak zamjene je prolongiran. Kada će početi zamjena saobraćajnih dozvola?

MACAN: Ne znam šta se dešava po pitanju tendera i rješavanja žalbi za registarske tablice. Kao što znate, dužnost sam preuzeo prije nekoliko dana i još nemam informacije u vezi s tim. Ono što će biti obaveza CIPS-a, ne čekajući taj tender, jeste da se napokon uspostavi centralni registar registrovanih vozila u BiH. Iščekivali su se rezultati tendera, pa to još nije urađeno. U narednom periodu tražiću informaciju u Ministarstvu civilnih poslova BiH u kojoj je to fazi. Ako se produži ova tenderska procedura, mi ćemo krenuti s aktivnostima koje su u našoj nadležnosti oko centralnog registra vozila.

NN: Kako ćete uspostaviti centralni registar dok ne krene registracija vozila u okviru zamjene saobraćajnih dozvola?

MACAN: Vrlo jednostavno, unosiće se podaci iz postojećeg sistema registrovanih vozila u jedinstvenu bazu. Za sam CIPS u ovoj oblasti nije toliko bitan sam finalni dokument koliko je bitno da imamo jak informacioni sistem u pozadini koji to podržava. Standardi zahtijevaju sigurnosne elemente, ali osnova te sigurnosti je jak informacioni sistem da imamo podatke na jednom mjestu da možemo u svakom trenutku i brzo da ih provjerimo. Danas je, nažalost, situacija po MUP-ovima takva da se ne vode registri na jedinstven način tako da moramo uraditi sve da se to dovede u red. MUP-ovi su zaduženi za obradu tih podataka, da ih unose i obrađuju, a mi ćemo stvoriti tehničke uslove da se to omogući. Mislim da se ovo može relativno brzo završiti i vidjećemo hoćemo li čekati da se završi ta tenderska procedura da sve odjednom uradimo. Ukoliko to ne bude moguće konsultovaću se s Ministarstvom civilnih poslova, a moja će preporuka biti da se ide na informatizaciju. Uglavnom, imamo kapacitete da se to uradi zajedno s MUP-ovima.

NN: Koliko je Direkcija CIPS uopšte samostalna, jer znamo da većinu stvari iz resora ove direkcije odobrava Ministarstvo civilnih poslova (MCP) BiH?

MACAN: Zakonom o Savjetu ministara BiH Direkcija CIPS je definisana kao samostalna služba u okviru Ministarstva civilnih poslova.

NN: Koliko ste samostalni, ako rok za izdavanje, recimo, vozačkih dozvola produžava ministar?

MACAN: Upravo je to suština. Direkcija CIPS jeste samostalna i očekujem da takva i ostane u donošenju tehničkih odluka. Upravne postupke i sve rokove, svu zakonsku proceduru donosi MCP i dalje se to spušta na MUP-ove. CIPS-ov zadatak u svemu tome je da omogući informacioni sistem koji će to da radi, a pravila o informacionom sistemu treba da donose nadležni organi.

NN: Šta mislite o uvođenju biometrijskih pasoša i kakva će uloga Direkcije CIPS-a biti u ovom procesu?

MACAN: U nadležnosti MCP nalazi se nabavka obrazaca putnih isprava, a Direkcija CIPS u okviru svoje organizacione jedinice u Banjoj Luci vrši personalizaciju, nanosi podatke na te putne isprave. Koliko imam informacije, raspisan je tender za postojeće pasoše, a ne biometrijske. Uloga CIPS-a je da uspostavi centralnu bazu podataka da bi omogućio njihovu razmjenu među institucijama i taj dio posla smo završili. Nekadašnji sistem koji je bio na više lokacija povezali smo u jednu cjelinu. U skladu sa standardima uspostavljena je jedna lokacija na kojoj se obrađuju sve putne isprave. Svi pasoši i obrasci čuvaju se na jednom mjestu. CIPS je uspostavio centralnu evidenciju i čakamo relevantne odluke. Očekujem da ćemo uz podršku MUP-ova moći to da podržimo. Ja nemam neki definisan stav da li nam trebaju ili ne trebaju biometrijski pasoši, o tome će ipak odlučiti nadležni organi.

NN: Najavljeno je da će uvođenje biometrijskih pasoša biti skup proces, a očekuje se da će se pasoške knjižice i ovoga puta raditi u inostranstvu.

MACAN: Implementacijom CIPS projekta koji je omogućio lične karte i vozačke dozvole stvorili su se značajni preduslovi da svaki novi sistem koji se bude pravio bude znatno jeftiniji. Neće više biti potrebno da se ponovo ulaže u infrastrukturu i neku opremu. Najskuplje će biti naručiti pasoške knjižice i vjerovatno opremu za nanošenje podataka. Ja sada ne mogu procijeniti koliko bi to koštalo, ali zato služe tenderi gdje će se napraviti procjene na osnovu ponuda. Proces biometrije će, ako se uvede, trajati nekoliko godina jer će ljudi mijenjati pasoše kada im budu isticali. Trend jeste da se uvodi biometrija, ali BiH u ovom momentu ima problem i bez biometrije. Naša dokumenta su i sada dobro zaštićena, ali problemi sa ulaskom u druge zemlje nisu zbog izgleda dokumentacije, već su sasvim druge prirode.

NN: Koliko proces revizije državljanstava ima veze s podacima CIPS-a, jer je bilo slučajeva da osobe u svijetu osuđene za terorizam imaju CIPS ličnu kartu?

MACAN: Da, neki od njih su imali CIPS ličnu kartu koju su izdali u MUP-u. Lična dokumenta izdaju MUP-ovi i postoje zakonski uslovi šta sve treba da se dobije lična karta. Kada se dođe osobi na šelteru moraju se donijeti uvjerenja i sve ostalo, a taj službenik MUP-a treba da zaključi da je sve u redi s dokumentacijom i da se na osnovu toga vrši unos podataka i izdaje lična karta.

NN: Znači, sve je do slobodne procjene čovjeka za šalterom?

MACAN: Nije sve do slobodne procjene tog čovjeka, već postoji zakonska procedura da bi se došlo do lične karte i upravo taj postupak rade u MUP-ovima. Mi u CIPS-u nemamo pristup tim osobama koje su vadile ličnu kartu, sve što mi ovdje vidimo su elektronski zapisi na osnovu podataka. Za nas revizija državljanstava ništa ne znači, jer će i dalje ti organi morati da snose odgovornost za obradu podataka, a mi ćemo tehnički u tome da im pomažemo.

NN: Revizori su imali nedavno primjedbi na visoke troškove u Direkciji CIPS. Da li je to posljedica toga što dugo nije bilo rukovodstva ili se zaista mogu ekonomičnije trošiti javna sredstva?

MACAN: Ja to vidim kao svoj prvi zadatak. Dužnost još nisam preuzeo u smislu zapisnika o primopredaji. Zatekao sam ovdje Nacrt revizorskog izvještaja, kako sam shvatio, on nije konačan jer smo pripremili odgovore za Kancelariju za reviziju finansijskog poslovanja institucija BiH. Tek očekujemo finalni izvještaj revizije. No, kako god to bude, ovdje ćemo pripremiti akte koji će striktno urediti oblast raspolaganja javnim sredstvima. Sve one preporuke koje revizija bude dala u svom izvještaju odmah će postati i obaveza koja mora u potpunosti da se primijeni. To će biti prvi zadatak zaposlenih u Direkciji, a sljedeći će biti da se prevaziđu svi oni objektivni faktori koji su uticali na poslovanje Direkcije. Izvještaj revizije pokazuje i da je Direkcija u fazi implementacije projekta i treba da preraste u jednu stalnu formu, trebala bi da preraste u agenciju o informacionom društvu. Čeka se i donošenje zakona o tome. Ali, dok to čekamo možemo ovdje organizovati rad na malo drugačiji način da bismo, kao prvo i najvažnije, vodili računa o parama poreskih obveznika. Moj zadatak je da sljedeća revizija pohvali poslovanje ove direkcije u narednom izvještaju i znam da će to tako i da bude.

NN: Bilo je dosta bure oko imenovanja direktora Direkcije CIPS-a, ova institucija skoro godinu je bila bez direktora, mislite li da je to uticalo na svakodnevne aktivnosti službenika?

MACAN: Pretpostavljam da jeste. Bez obzira ko bio direktor Direkcija je dužna da vrši ono što joj je zakon povjerio. Moje će biti da se tako i postupa, dužnost tek preuzimam, ali to ne smije i ne treba da utiče na aktivnosti zbog kojih smo tu i plaćeni smo da to radimo.

Biografija

Siniša Macan jedan je od najmlađih direktora državnih institucija, postao je direktor Direkcije CIPS u 32. godini. Macan je magistar tehničkih nauka, smjer elektronsko poslovanje. Rođen je u Foči 1974. godine, a srednju školu i Fakultet organizacionih nauka završio je u Beogradu, gdje je i magistrirao.

U Direkciji CIPS radi od 2002. godine, gdje je bio vođa projekata za Civilni registar BiH, projektovanje i implementacija, Centralni sistem putnih isprava (20 lokacija u BiH i 19 ambasada), Informacioni sistem viza (43 ambasade BiH), Informacioni sistem migracija i azila, Integralno upravljanje granicom i Koordinacija rada projekata za policije. Radio je i u MUP-u RS u Banjoj Luci, gdje i živi od 1999. godine.