Datum: 17.06.2006
Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS

Vesna Popović

Igor Radojičić: RS ne  opstruiše reformu policije

Republika Srpska ne opstruiše reformu policije već oni koji neće da uvaže naše mišljenje i preporuku Narodne skupštine RS. Zato je ta priča u ćorsokaku i ne očekujem da će se desiti bilo kakav pomak do tog prelomnog momenta, do izbora, kaže Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

"Preporuke koje je usvojila Narodna skupština RS nisu ozbiljno razmotrene, niti prihvaćene u Upravnom odboru Direkcije za reformu policije. RS je svela status svog predstavnika, jednog jedinog na posmatrački status, i ne bi me iznenadilo da taj posmatrač u narednom periodu bude povučen", kaže Radojičić.

Ističe da parlament RS neće odgovarati na akt koji je usvojio parlament FBiH za sankcionisanje SNSD-a i Milorada Dodika, jer to "nije u domenu parlamenta RS, kao što nije ni u domenu parlamenta FBiH da se bavi sankcionisanjem premijera RS".

NN: Politička scena u BiH je uzavrela, iako do izbora ima još četiri mjeseca. Federalni parlament zatražio je sankcionisanje SNSD i Milorada Dodika zbog stavova koje je iznosio o referendumu. Zbog toga su i neke od stranaka iz RS tražile da Narodna skupština RS raspravlja o referendumu. Da li će biti te rasprave?

RADOJIČIĆ: Iz Sarajeva je podignuta nepotrebna halabuka zbog izjava premijera Milorada Dodika o referendumu i te reakcije treba posmatrati kroz prizmu predizborne kampanje. Nijedan zvaničan organ RS, ni Skupština, ni Vlada RS nisu pokretali inicijativu o referendumu. Paradoksalno je da je jedini formalni organ u kojem je pokrenuta rasprava parlament FBiH koji je usvojio politikantski akt za sankcionisanje SNSD-a i Milorada Dodika. To je jedini zvanični organ koji je raspravljao o toj temi što je neprimjereno za jedan parlament - da se spušta na nivo politikanstva. RS neće odgovarati na to, jer to nije u domenu parlamenta RS, kao što nije ni u domenu parlamenta FBiH da se bavi sankcionisanjem premijera RS. To je besmislica. Sve je krenulo od izjava predsjednika Vlade o referendumu, a na to su se nadovezali političari iz FBiH i federalni mediji i iz tog se zakotrljala cijela priča što je referendum stavilo kao centralnu temu u BiH.

NN: Da li je realno raspisivanje referenduma za otcjepljenje RS?

RADOJIČIĆ: Referendum u RS može biti raspisan u skladu sa Zakonom o referendumu iz 1993. godine, a takvu odluku bi morala donijeti Narodna skuština RS. Tako je propisano u Zakonu u referendumu, a Ustav BiH i zakonodavstvo na nivou BiH ne poznaju pitanje referenduma niti je to pitanje na bilo koji zakonski način  regulisano. I tu postoji objektivno pravna praznina u koju bi neko ko bi ušao u formalno predlaganje mogao upasti i zato mislim da do referenduma neće doći.

NN: Da li će se novi prijedlozi o reformi policije pred entitetskim parlamentima naći do dogovorenog roka s obzirom na trenutnu krizu u Direkciji za restrukturiranje policije?

RADOJIČIĆ: Rok za razgovore o reformi policije biće probijen i desiće se nakon izbora kada se definiše ko su novi organi vlasti na nivou BiH, i u entitetima, i ko s kim treba da razgovara. Rok za pripremu prijedloga je 30. septembar, a nakon toga bi prijedlozi trebali ići na entitetske vlade i entitetske parlamente, što znači da će se reforma policije na dnevnom redu parlamenata naći tek pred narednim sazivom Narodne skupštine RS.

NN: Reforma policije je u pat poziciji, a Republika Srpska se od strane međunarodnih predstavnika optužuje kao glavni krivac za blokadu reforme zbog čega bi moglo da izostane potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa Evropskom unijom.

RADOJIČIĆ: RS ne opstruiše reformu policije već oni koji neće da uvaže naše mišljenje i preporuku Narodne skupštine RS. Zato je ta priča u ćorsokaku i ne očekujem da će se desiti bilo kakav pomak do tog prelomnog momenta, do izbora. Preporuke koje je usvojila Narodna skupština RS nisu ozbiljno razmotrene, niti prihvaćene u Upravnom odboru Direkcije za reformu policije i RS je svela status svog predstavnika, jednog jedinog na posmatrački status, i ne bi me iznenadilo da taj posmatrač u narednom periodu bude povučen. To će samo formalizovati stanje koje postoji u UO Direkcije za reformu policije, a to je da samo federalna strana i predstavnici iz FBiH rade na pripremi prijedloga. To je jednostrano djelovanje koje je za nas potpuno neprihvatljivo, jer se između ostalog odvija na preporukama koje nisu prihvatljive za Narodnu skupštinu RS, i taj proces će, ako se nastavi raditi po inerciji da RS ne učestvuje u njemu a da federalni predstavnici sami pripremaju prijedloge, u septembru ili oktobru eskalirati formalnom blokadom kroz druge institucije vlasti u trenutku kada taj neko predloži te neprihvatljive prjedloge. Nažalost, predizborna atmosfera ne obećava da se uđe u ozbiljniju raspravu, jer kako se čini, ni federalni faktori nisu spremni da razgovaraju sa RS, jer se uzdaju da će neko nametnuti rješenje i da će ono što oni pripreme biti po principu nametanja i samim tim prihvaćeno u Narodnoj skupštini RS i Vladi RS.

NN: Smatrate li da će do kraja mandata ove vlade zakon o suzbijanju organizovanog kriminala i najtežih oblika privrednog kriminala kojim je predviđeno i formiranje specijalnog tužilaštva zaživjeti? Odnosno, kada se mogu očekivati  konkretni efekti od donošenja tog zakona?

RADOJIČIĆ: Lično sam pesimista da će zakon profunkcionisati do izbora, ali ovi zakoni i nisu doneseni zbog oktobarskih izbora. Važno je da zakon profunkcioniše kako bismo kroz zakon o specijalnom tužilaštvu imali dobre instrumente u borbi protiv kriminala. Formalno gledano, teško da će zakon profunkcionisati uskoro, a  njegovi efekti biće vidljivi u mandatu vlasti koja će doći poslije nas. U promjene zakona ući ćemo u ovom sazivu, ali ne vjerujem da će biti imenovan specijalni tužilac do smjene vlasti. Desio se sukob nadležnosti između onog što sada stoji u zakonu - da specijalnog tužioca imenuje republički tužlac RS, i onog što je utvrdio VSTS BiH - da su sva imenovanja u sistemu sudova i tužilaštava u njihovoj nadležnosti. Teško je vjerovati da će taj obiman posao biti završen prije izbora do 1. oktobra, jer je potrebno promijeniti zakon koji reguliše način imenovanja specijalnih tužilaca. Ukoliko bi to bilo po zahtjevu VSTS u njihovoj nadležnosti, onda bi bilo potrebno prvo promijeniti zakon da prođe proceduru Narodne skupštine i Vijeća naroda RS i da bude proglašen od predsjednika RS. Potom bi trebao biti  objavljen u službenom glasniku, te nakon tog VSTS treba raspisati konkurs, po konkursu će se sprovesti kompletna procedura i imenovanje. Zato sam pesimista da će ta institucija profunkcionisati u narednih pet mjeseci i da će specijani tužilac biti imenovan do kraja mandata ove vlasti. Ostaje da tužioci i sudije rade kao i do sada, a rezultati zakona će se osjetiti nakon stupanja zakona na snagu u mandatu buduće vlasti. Međutim, važno je da se efekti zakona osjete bez obzira kad i da borba protiv kriminala otpočne.

NN: Smatrate li da bi javnost bila zadovoljnija i da biste ostvarili bolje rezultate na oktobarskim izborima da je zakon profunkcionisao za vrijeme mandata ove vlasti?

RADOJIČIĆ: Javnost bi sigurno bila zadovoljnija da postoji specijalno tužilaštvo i da njegovo djelovanje bude što prije usmjereno na njegovu borbu protiv organizovanog kriminala. Ali, očito da nekim krugovima, odnosno onima koji su se ogriješili o ovaj zakon  nije odgovaralo da se nađu na njegovom udaru. Ne treba cijelu priču gledati isključivo u tom da Vlada treba da napravi spektakularan pomak u kratkom roku. U oblastima u kojima treba uspostaviti nove zakone i institucije, u tako kratkom roku to naprosto nije moguće. Cilj ove vlasti je dugoročan i  nije usmjeren na kratkoročno osvajanje biračkog tijela. Kada taj zakon zaživi, njegovi efekti biće dugoročne prirode i usmjereni na borbu protiv organizovanog kriminala što je od presudnog značaja za opstanak RS. Izražena je želja ove vlade da se uđe u sudar sa organizovanim kriminalom i implementacijom Zakona o reviziji privatizacije koji je prihvaćen u Narodnoj skupštini RS i na osnovu kojeg je formirana Komisija za reviziju i koja je počela da radi pri Vladi RS i od koje se mogu već očekivati početni rezulatati. Građani će kod svog opredjeljivanja posmatrati tekuće, dnevne, konkretne akcije. Najviše efekata kod građana će izazvati realizacija budžeta koji je Narodna skupština RS usvojila u martu i koji je omogućio poboljšanje stanja određenih kategorija stanovnika, sanaciju dijela efekata poreza na dodatnu vrjednost, subvencije za građane, povećanje plata u prosvjeti i policiji, poboljšanje stanja u penziono-invalidskom osiguranju... Nadam se da ćemo još dosta uspjeti da uradimo u toj oblasti i u zakonodavnom i konkretnom dijelu u narednom periodu. 

NN: Kako gledate na kritike opozicije na Vaš račun da gledate kroz prste predsjedniku Vlade Miloradu Dodiku i da mu "opraštate ispade" za razliku od drugih poslanika kojima oštro presijecate diskusije?

RADOJIČIĆ:  Ne gledam premijeru kroz prste i nikom ne praštam ispade. Međutim, opozicija uvijek ima razlog da se na nešto buni, i dežurna mušterija u njihovim napadima je predsjednik Vlade. Ta priča SDS-a i napadi na predsjednika Vlade su nam poznati još iz 1998. godine iz tadašnjeg saziva parlamenta. Formalno poslovnički vrlo decidno piše da predsjednik Vlade nema ograničenja u smislu dužine diskusije. Svi ostali ministri i poslanici imaju ograničenje u dužini trajanja diskusija, replika tri minuta, diskusija deset. Po Poslovniku koji je usvojila skupštinska većina, prije ove skupštinske većine predsjedniku Vlade nije ograničeno vremensko izlaganje. Teoretski gledano predsjednik Vlade može da govori neograničeno dugo i da se javi neograničeno mnogo puta za riječ. To je poslovnička odredba koja se primjenjuje, ali to sada SDS-u ne odgovara, a odgovaralo mu je kod prethodnih premijera. Zbog čega je tako to je već problem SDS-a, a ne naš.

NN: Da li ste zadovoljni onim što ste uradili na mjestu prvog čovjeka parlamenta RS u prethodnih 100 dana?

RADOJIČIĆ:  Pokušao sam da sistematizujem i disciplinujem rad Narodne skupštine RS posebno u posljednjim mjesecima blokade i krize vlasti koju je okarekterisao haos jednak maksimi - vlak bez voznog reda. Nije se znalo kada sjednica počinje, kada završava, kada su pauze koje su trajale satima. U disciplinskom smislu Skupština sada ima vozni red u kojem se zna kada počinje zasjedanje. Većinu stvari koje sam vrlo balansirano predložio u svom pristupnom govoru uspio sam da uradim u ovom periodu. Kada budem podvlačio crtu u svom šestomjesečnom mandatu, mislim da ću moći da kažem da sam planirano ostvario.

NN: Da li su prethodne vlasti mogle uraditi više?

RADOJIČIĆ: Prethodna vlada i parlament bili su u blokadi tri mjeseca. Osnovni problem prethodnih dviju vlada bio je nedostatak vizije za neke dugoročne poslove. Vlade su djelovale tehnički, a malo tog je strateški dolazilo i mnoge reforme su dolazile inicirane od međunarodne zajednice. Kompletno zakonodavsto koje se našlo pred nama u proteklih 100 dana je proizvod domaćih vlasti i nije poteklo iz ruku OHR-a ili međunarodnih institucija što je novi kvalitet koji ne bi trebalo zanemariti.

NN: Kažete da ste zadovoljni dosadašnjim radom Narodne skupštine RS i onim što je Vlada RS uradila u proteklih 100 dana. Da li se moglo uraditi više?

RADOJIČIĆ: Bilo bi bolje da se još uradilo, ali okolnosti su takve da ništa ne može biti idealno. Rukovoditi Skupštinom koja je na kraju mandata, koja je promijenila tri vlade, tri predsjednika Skupštine, nije lako i ne treba očekivati bilo kakve vanzemaljske uzlete od toga. Zadovoljan sam učinjenim, jer nije posao Narodne skupštine RS samo zakonodavna aktivnost. Imali smo puno bočnih poslova, pet tematskih sjednica odbora, a u planu su još neke. Imali smo intenzivnu međunarodnu aktivnost sa stranim delegacijama, ambasadorima i to je vrlo intenzivna dinamika koja je obuhvatila i nevladin sektor. S obzirom da je ovo četvrta godina, i sam istek mandata parlamenta, mogu reći da sam zadovoljan urađenim i nadam se da ćemo imati snage da uradimo i neke druge poslove. Pred nama je još mjesec i po dana i iskoristićemo ga za intenzivan rad. Rezultati rada pokazaće u narednom periodu posebno dio koji se odnosi na set zakona o investiciono-razvojnoj banci, a efekti specijalnog tužilaštva će biti vidljivi tek u nekom dužem vremenu. Tu se konkretni ili kratkoročni efekti neće vidjeti do tog prelomnog momenta kao što je promjena vlasti do izbora. Komunikacija i saradnja Vlade RS i Narodne skupštine RS je bila dobra, a rezultat te saradnje su 34 donesena zakona, 18 nacrta zakona, te zaključci i odluke, jedna deklaracija i preporuka. Urađeno je dosta, pogotovo imajući u vidu da smo već ozbiljno zašli u predizbornu kampanju što se vidi iz zasjedanja Narodne skupštine i razlike između partija se sve više naglašavaju kao početne i startne pozicije za predstojeće izbore. U takvim okolnostima mislim da je iz ovog saziva paralamenta iscijeđen maksimum. U još nekoliko narednih zasjedanja vjerujem da ćemo uspjeti da završimo taj zakonodavni posao, a po sjednicama se vidi da je predizborna atmosfera uveliko zavladala i da je veoma teško postići saglasnost između partija čak, i između onih koje čine formalno skupštinsku većinu. Uspjeli smo da za 100 dana uradimo intenzivan posao i nadam se da ćemo u narednih mjesec dana do godišnjih odmora donijeti još nekoliko ozbiljnih odluka.

NN: Da li predizborna kampanja stranaka prijeti da ugrozi rad parlamenta budući da poslanici, kako kažete, već eskiviraju zasjedanja?

RADOJIČIĆ: Predizborna kampanja je počela i to se vidi po sjednicama. Rad parlamenta može da bude ugrožen, jer je primjetno da je daleko manji odziv poslanika na sjednice. Posebno je to vidljivo u opoziciji iako nedostaju i poslanici iz skupštinske većine. Stranke u predizbornoj kampanji nastoje da predstave sebe, i pojedinačno i poimenično i svoje kandidate, i to je vrijeme kada se traže tačke razdvajanja, a ne saglasnosti. Predizborno vrijeme je jako teško za donošenje bilo kakvih ozbiljnih koalicionih odluka, a parlamentarnu skupštinsku većinu čini devet političkih partija.

Zakon o pravima poslanika mehanizam za manipulaciju

NN: Prijedlog zakona o pravima i dužnostima narodnih poslanika u Narodnoj skupštini RS naišao je na oštre kritike u javnosti budući da su ovim zakonom predviđene velike privilegije za poslanike. Ni Vi lično niste podržali inicijativu o poboljšanju statusa narodnih poslanika?

RADOJIČIĆ: Potrebno je da se donese zakon o pravima i dužnostima poslanika u Narodnoj skupštini RS budući da su neka prava i priviligije regulisane odlukama skupštinskih komisija. Ipak mislim da to nije dovoljno transparentno. To su upravo mehanizmi za manipulacije i veće prinadležnosti narodnih poslanika. Bilo bi dobro kada bi postojali neki drugi bazni akti kao što je zakon o platama i da on klasifikuje kategorije ko je u kojoj klasi, pa bi se znalo gdje predsjednik RS, narodni poslanik, a gdje zaposleni u prosvjeti, policiji... U ovom momentu takvog akta nema i postoje kolektivni ugovori koji regulišu neke stvari, a sve ostalo djeluje kao licitacija gdje će se ko pozicionirati i u okviru budžeta uklopiti. I to nije dobro s obizrom na teško materijalno stanje u kojem većina građana živi. Nisam siguran da ovaj zakon ima najsretnija rješenja u svojoj sadržini, a  vidljivo je to i iz brojnih kritika prema ovom zakonu i još je neizvjesno da li će biti prihvaćen u Skupštini, jer ima različitih razmišljanja o pojedinim odredbama, platama, penzijama, poslaničkim dodacima i obavezama poslanika.