|
|
| Datum:
17.06.2006
Rade Šegrt Pista koja bi oživjela istočnu HercegovinuIdeja o izgradnji, odnosno oživljavanju 70 godina starog aerodroma u Trebinju, probudila je nadu žitelja ovog najnerazvijenijeg dijela RS da bi konačno nešto pozitivno moglo da se dešava i u njihovom kraju.
Dobroslav Ćuk, načelnik opštine Trebinje, kaže da su po pitanju izgradnje aerodroma jedinstveni svi načelnici istočnohercegovačkih opština, jer u tom projektu vide jedan od načina oživljavanja ove regije. "Već je održana prezentacija ove ideje za koju su veliko interesovanje pokazali u Dubrovniku, Igalu i Tivtu", kaže Ćuk. Prema njegovim riječima aerodrom bi otvaranjem radnih mjesta doprinio i indirektno razvoju turizma i privrede. "Mi smo svjesni da je u ovom trenutku za stanovnike Trebinja važnije napraviti dobar put preko Čemernog i dionicu do Herceg Novog", navodi Ćuk, dodajući da to ipak ne znači da treba zanemariti i ideju o izgradnji aerodroma. "Uvezivanjem budućeg aerodroma sa kvalitetnom infrastrukturom napredak ove regije biće zagarantovan", ocjenjuje Ćuk. POZIV VLADI DA PODRŽI IDEJUVladika Grigorije, jedan od zagovornika ideje o izgradnji aerodroma, kaže da Hercegovina nudi velika prirodna i kulturna bogatstva do kojih je danas teško doći. On očekuje da će Vlada podržati ideju za čiju realizaciju država čak neće ni trebati da izdvaja dodatna sredstva. "Od Vlade smo tražili da odobri izradu studije izvodljivosti", kaže vladika Grigorije ističući da bi se izgradnja mogla finansirati na ime koncesija. Prema njegovim riječima ukoliko bi se našao investitor i napravio vazdušnu luku, poslije određenog broja godina on bi svoje ulaganje otplatio dok bi Trebinju ostao aerodrom. Nedeljko Čubrilović, ministar saobraćaja i veza RS, kaže da je čuo za ideju o izgradnji aerodronma u Trebinju, ali da je još rano govoriti koliko je ta zamisao izvodljiva. On kaže da ne treba žuriti i da je neophodno prvo uraditi studiju izvodljivosti. "Mi imamo aerodrome koji su već započeti, poput onog u Sokocu", kaže Čubrilović dodajući da je ipak prioritet u tom segmentu saobraćaja omogućiti očuvanje licence banjolučkog aerodroma. Čubrilović kaže da se o ideji može razgovarati, ali da zvanično ministarstvo nema nikakve informacije, tako da potom pitanju ništa i ne preduzima. "Mi imamo zahtjeve preko 60 opština na koje nismo u stanju da odgovorimo", kaže Čubrilović dodajući da će Vlada ukoliko bude u mogućnosti podržati tu ideju da se izradi studija koja će pokazati da li postoji ekonomska opravdanost za pokretanje projekta izgradnje aerodroma u Trebinju. VIŠEMILIONSKA ZARADADejan Todorović, direktor Direkcije za vazdušnu plovidbu RS, ocijenio je da bi otvaranje novog aerodroma godišnje RS i BiH donosilo višemilionsku zaradu. On je kazao da očekuje da će studija izvodljivosti potvrditi takve njegove pretpostavke. "Izgradnja aerodroma u Trebinju će biti kapitalan objekat za koji će biti zainteresovani i naši susjedi u Crnoj Gori i Hrvatskoj", kaže Todorović. Prema njegovim riječima finansijska dobit je neupitna, jer bi svaki putnik, koji prođe kroz trebinjski aerodrom, indirektno donosio oko 1.000 KM. Todorović je pojasnio da se u toj zaradi računaju usluge kontrole leta, službi spasavanja, prodatog goriva, taksi i drugih dadžbina koje su aviokompanije dužne da palte za korištenje aerodroma. "Preko budućeg aerodroma u Trebinju bi godišnje prolazilo najmanje 100.000 putnika", tvrdi Todorović ističući da preko aerodroma "Ćilipi" u bizini Dubrovnika prođe više od milion putnika, a Tivta u Crnoj Gori oko 300.000. On kaže da bi najveća prednost aerodroma u Trebinju bio njegov izuzetno povoljan položaj pošto je manje od 30 kilometara udaljen od najznačajnih turističkih centara u Crnoj Gori i Hrvatskoj. "Zbog ograničenih kapaciteta aerodroma u Ćilipima i Tivtu koji imaju stalni trend rasta broja putnika, aerodrom u Trebinju imao bi dobre pretpostavke za razvoj", ocijenio je Todorović. ŠANSA ZA RAZVOJ TURIZMABrane Milošević, pomoćnik ministra trgovine i turizma, ideju o izgradnji aerodroma u Trebinju naziva "fantastičnim projektom". On je rekao da je prostor istočne Hercegovine svojim reljefom klimom i položajem jedan od najinteresantnijih za razvoj turizma u regionu. "Najveća prednost istočne Hercegovine je mogućnost izgradnje hotelskih kompleksa, golf terena, ergela i drugih sadržaja, jer na hrvatskom i crnogorskom priobalju to nije moguće raditi zbog previsoke cijene zemljišta, ali i nedostatka prostora za ovakve sadržaje", kaže Milošević. Prema njegovim riječima do sad se veliki broj investitora interesovao za izgradnju takvih kompleksa, ali su sve ideje padale u vodu upravo zbog nedostatka saobraćajne infrastrukture i zavisnosti od aerodroma u Ćilipima i Tivtu. "Otvaranje samo jednog kompleksa hotela direktno bi otvorilo najmanje 3.000 radnih mjesta i još oko 2.000 indirektno", tvrdi Milošević ističući da bi se izgradnjom sadržaja za ekskluzivni turizam, poput golf terena i ergela, ti kapaciteti bili upošljeni tokom cijele godine. On kaže da je prednost Hercegovine nenaseljenost i velike površine zemljišta, tako da bi se mogao napraviti profesionalni golf teren za koji je potrebno najmanje 150 hektara zemlje. "Zahvaljujući povoljnoj klimi, uz postojanje aerodroma, ekskluzivna klijentela bi mogla da koristi te terene tokom cijele godine", kaže Milošević. Kako kaže, istočna Hercegovina i sad ima da ponudi brojne sadržaje, jer je oko 60 odsto kulturne baštine RS smješteno je na tom područiju. "Međutim, u sadašnjim uslovima je teško iskoristiti sav taj potencijal, jer ne možemo privući goste da dolaze lošim putevima", kaže Milošević dodajući da bi početak izgradnje aerodroma otvorio brojne projekte koji bi toj regiji donosile veliki novac. Prema njegovim riječima, ukoliko bi se popravila saobraćajna infrastruktura i izgradio aerodrom, nikakav problem ne bi bio privući strane investitore da ulažu u takve komplekse. LOKACIJA AERODROMA Budući aerodrom Trebinje trebalo bi da bude izgrađen na području mjesne zajednice Zupci gdje je bio smješten i prije Drugog svjetskog rata. Lokacija za izgradnju aerodroma se nalazi na tri parcele površine 480 hektara koje su vlasništvu Vlade Republike Srpske 1/1. Pripremni građevinski radovi bi trebalo da budu minimalni, jer je podloga stabilna i ravna, preovladava suvo zemljište na kojem nema plavljenja. Ekološki uslovi su takođe zadovoljeni jer udaljenost piste od grada bi bila 15 kilometara što znači da buka ne bi ometala život stanovništva. ANALIZA JAKIH I SLABIH STRANA AERODROMAJake stranePovoljan geografski položaj Slabe straneNepostojanje domaće aviokompanije MogućnostiRazvoj turističkih čarter letova |
|
|
|
|
Internet tim Nezavisnih novina 2001
|
Procjene stručnjaka, u koje bezrezervno vjeruju Hercegovci, su da bi aerodrom na najbrži način povezao neiskorištenu oblast nadomak jadranske obale sa predivnom prirodom, idealnom klimom i velikom kulturnom baštinom sa ostatkom svijeta.