Datum: 25.06.2006
Nasilje i trgovina djecom  u BiH u velikom porastu

S. Janković, R. Rakić, G. Golub

Nasilnika sve više, kazne preblage

Starac od 72 godine obljubio je dvanaestogodišnju djevojčicu. Osim što je silovana, djevojčica je ostala trudna i iako je imala samo 12 godina rodila je dijete. Ovaj događaj iz Tuzle jedan je od gorih primjera zlostavljanja djece koji se dogodio u BiH.

Nažalost, ovakvih slučajeva je sve više, a veliki broj slučajeva zlostavljanja djece ostane tajna do njihovog punoljetstva kad je prekasno, jer se tada već teško rješavaju trauma koje su preživjeli.

Statistika pokazuje da je u BiH u porastu emocionalno, odnosno psihološko nasilje nad djecom, kao i da je u porastu broj djece žrtava fizičkog nasilja. Podaci koji se odnose na razdoblje od 2000. do 2005. godine pokazuju da je zabilježen porast broja prekršajnih prijava i kaznenih postupaka protiv odraslih osoba, koje čine nasilje nad djecom i to za 40 odsto. Posebno je zabrinjavajući podatak koji pokazuje da je nasilje nad djecom u 50 posto slučajeva vršeno duži period, jednu ili više godina. Kada je u pitanju starost, najviše nasilnika su u dobi od 36 do 50 godina i od 19 do 21 godinu, a u skoro 90 posto slučajeva nasilnici su muškarci.

"Zbog ovih činjenica potrebno je donijeti efektivne mjere za razvijanje održivog sistema praćenja stanja dječjih prava u BiH", stoji u prvom inicijalnom izvještaju o nasilju nad djecom u našoj zemlji, koji je usvojen na sjednici Vijeća ministara u martu ove godine.

"Zabrinjavajući je trend porasta nasilja, a evidentna je pojava trafikinga kojeg ranije nije bilo", kazala je Saliha Đuderija, pomoćnik ministra za ljudska prava u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.

TABU TEMA

Informaciju o zlostavljanju djece socijalnim radnicima najčešće dostavljaju komšije, nastavnici iz škola ili medicinske ustanove, ako je žrtva već bila tamo. Ipak, ima slučajeva da djeca ili neko iz kruga porodice dođu i prijave nasilje, teško je u svim slučajevima prikupiti dovoljno dokaza za pokretanje tužbe.

U Centru za socijalni rad Banja Luka kažu da je bilo primjera da djeca sa komšijama dolaze da prijave svoje roditelje, ali i da se dešava da komšije čuju buku i prijetnje pa slučaj prijave Centru.

Na našim prostorima nasilje nad djecom je još  u velikoj mjeri skriveno i o njemu se malo govori, kaže Ljubica Dorontić, diplomirani socijalni radnik u Centru za socijalni rad Banja Luka.

"Zbog nasilja u porodici djeca nisu u stanju da razvijaju bazičnu emocionalnu sigurnost, povjerenje, kao i odnos prema drugim ljudima. Zlostavljana djeca žive bez nade i vjerovanja u sopstvenu vrijednost. Zbog ovakvih iskustava ova djeca u pubertetu, a posebno u adolescentskoj dobi pokazuju različite vrste poremećaja koji se očituju kroz alkoholizam, narkomaniju, kriminalitet, depresiju, suicidalnost, promiskuitet kod djevojčica, narušene intimne veze i slično", ističe Dorontićeva.

O nasilju nad djecom se veoma malo govori i gotovo ne postoje ustanove koje bi mogle da savjetuju žrtve ili počinioce.

"Sada smo u pripremi za početak rada porodičnog savjetovališta u okviru CSR. Uz preventivne programe savjetovanja predviđaju se i terapijski modeli rada sa žrtvama porodičnog nasilja i specifični modeli rada sa nasilnicima nad djecom", kazala je Dorontićeva.

ŽRTVE I POČINIOCI

H.E. (20) iz Kladnja osumnjičen je da je u fiskulturnoj sali Osnovne škole Kladanj silovao četrnaestogodišnju djevojčicu iz Kladnja, čiji identitet policija nije saopštila.

Slučaj je policiji prijavio otac djevojčice G.A. iz Kladnja. Nakon ljekarskog uvjerenja da je izvršen prisilni seksualni odnos, te intervjua sa djevojčicom, istražitelji su došli do saznanja da je žrtva sa H.E. dobrovoljno došla do sale. Međutim, kako nije pristala na seksualni odnos, mladić ju je silovao.

Prošle godine, tada 16-godišnja kćerka prijavila je Centru za socijalni rad Živinice svog oca zbog nasilja nad njenim mlađim bratom. On je svog maloljetnog sina vrlo često tukao pesnicama i drvenom palicom. Nakon što su se u slučaj uključili Centar za socijalni rad i policija, djevojčica je ispričala da je otac po nekoliko puta mjesečno nad njom vršio seksualne radnje. Ljubica Dorontić objašnjava da je zlostavljanje djece češće u nepotpunim porodicama, porodicama niskog socioekonomskog statusa, konfliktnim porodicama i porodicama alkoholičara. Odnosi između počinioca i djeteta-žrtve su najčešće srodnički, prijateljski i poznanički. Ženska djeca su u najvećem broju žrtve seksualne zloupotrebe, dok su muška djeca češće zanemarivana. Podaci su takođe ukazali da majke više kažnjavaju djecu jer su više u kontaktu s njima, dok se očevi češće ponašaju nasilnički i primjenjuju teže oblike nasilja.

KAZNE

"Seksualno zlostavljanje djece posljednjih godina ušlo je u fazu nekontrolisane ekspanzije. Ova pojava predstavlja problem tamne brojke. Posebno se nameće konstatacija da su kazne za nasilnike veoma male i niske", stoji u prvom inicijalnom izvještaju o nasilju nad djecom u BiH.

Starca s početka priče, zbog kojeg je dvanaestogodišnja djevojčica ostala trudna, Kantonalni sud u Tuzli osudio je na četiri godine zatvora za djelo za koje je predviđena kazna od pet do 15 godina zatvora. Mnogo je primjera koji pokazuju da su kazne za nasilnike preblage. U Opštinskom sudu Zavidovići na suđenju šezdesetdevetogodišnjem O.DŽ., optuženom za blud nad petogodišnjom O.E., kćerkom njegovog rođaka, starac je osuđen samo na šest mjeseci zatvora.

Prema policijskim podacima, u prošloj godini u Banjoj Luci registrovan je samo jedan slučaj zlostavljanja djece, dok su u prvih pet mjeseci ove godine zabilježena dva takva slučaja, rekao je Rade Mutić, portparol CJB Banja Luka.

Profesor u Osnovnoj školi "Ivan Goran Kovačić" u aprilu ove godine pozvao je u svoj kabinet učenicu devetog razreda ove škole. Nakon kraćeg razgovora prišao joj je i nasilno je poljubio. Djevojčica je pobjegla i sve ispričala roditeljima nakon čega su oni slučaj prijavili CJB Banja Luka. Drugi slučaj se odnosi na dvije djevojčice, jedna rođena 1990, a druga 1989. godine, koje su pružale seksualne usluge maloljetnim dječacima. Prema riječima Mutića, podnesen je izvještaj, a jedna od ovih djevojčica završila je na liječenju u Srbiji.

Mutić je naglasio da se kazne za slučajeve nasilja nad djecom kreću od pet mjeseci do pet godina. Iako je problem nasilja prisutan i u školama, evidentno je, napominju u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH, da postoji veoma mali broj škola koje imaju vlastite programe prevencije za ovu problematiku.

Kako prepoznati zlostavljano dijete

Otkrivanje fizičkog zlostavljanja kod djece u najvećem broju slučajeva događa se uz pomoć postojanja fizičkih tragova kao što su modrice, ogrebotine, opekotine, tragovi ugriza, povrede mozga, povrede očiju ili unutrašnja krvarenja.