Datum: 01.07.2006
General Đanmarko Kjarini, komandant EUFOR-a u Bosni i Hercegovini

Goran Maunaga

General Đanmarko Kjarini: Reforma odbrane u BiH uzor za ostale

Italijanski general-major Đanmarko Kjarini preuzeo je komandu snaga EUFOR-a u BiH 6. decembra 2005. godine od britanskog general-majora Dejvida Likija. Tada je obilježena i prva godina prisustva 6.500 vojnika evropskih snaga u BiH, a Kjarini je drugi komandant EUFOR-a otkako je NATO predao mirovnu misiju u BiH Evropskoj uniji u decembru 2004. godine.

Rad EUFOR-a u proteklih šest mjeseci ocjenjuje uspješnim, naročito u prikupljanju i uništavanju nelegalnog naoružanja. Ističe da postoji i odlična saradnja sa MUP-om RS, koja je rezultovala hapšenjem osumnjičenih za ratne zločine, što ocjenjuje kao ogroman uspjeh.

Govoreći o haškim optuženicima za ratne zločine počinjene u BiH koji su još na slobodi, general Kjarini kaže da je duboko uvjeren da će se oni prije ili kasnije suočiti sa suđenjem.

"Nećemo odustati od potrage sve dok oni ne budu uhapšeni. Radimo sve što je u našoj moći da riješimo taj problem. I u mojoj zemlji smo godinama tragali za šefovima mafije, ali su oni ipak na kraju privedeni pravdi", kaže Kjarini.

NN: U februaru ste tvrdili da su Vam dostavljane pogrešne informacije o tome da su Karadžić i Mladić u BiH. Kakva su Vaša saznanja o tome danas?

KJARINI: Ne vjerujem da sam ikada izjavio da su mi dostavljane netačne informacije o mjestu Karadžićevog i Mladićevog boravka. Radi se o tome da se u fazi potrage za ovim osobama dolazi do velikog broja saznanja. Svako od njih se mora provjeriti. Kad imamo neka koja nisu tako pouzdana i koja vode u ćorsokak, i njih moramo provjeriti. To je znak da radimo sve što je u našoj moći da riješimo taj problem. Takođe, ovdje se radi o izuzetno teškom terenu za spovođenje pretrage, ali mi stalno provjeravamo sve dostupne indicije i informacije. To nije lako uraditi, ali radeći to, mi ograničavamo prostor za kretanje tim ljudima. To predstavlja dio našeg ukupnog koncepta za rješavanje tog problema.

NN: U bh. javnosti i među stanovništvom postoji uvjerenje da su međunarodne snage u stanju da uhapse Karadžića i Mladića, ali da to jednostavno neće da urade. S druge strane, ako snage EUFOR-a i NATO-a imaju naređenje za hapšenje Karadžića i Mladića, koje do danas nisu izvršile, znači li to da one nisu u stanju da ga izvrše?

KJARINI: Meni ne trebaju nikakva posebna naređenja za taj zadatak. Ja već imam naređenje koje upravo govori to, i mi, ako budemo u mogućnosti, te ćemo ljude i privesti. To je dio našeg mandata ovdje. Ali, uopšte me ne iznenađuje takvo mišljenje koje vlada u javnosti, jer ovo pitanje, kako vrijeme odmiče, postaje sve važnije. Ljudi se sve više osjećaju taocima tih osoba.

NN: Prema posljednjim informacijama iz Srbije, u sastavu Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) formiran je Krizni štab za hapšenje Mladića. Neposredno prije toga mediji su prenosili informacije o njegovoj smrti, dok je još prošle godine javljano da je hapšenje Mladića u toku. O čemu se radi, je li tu riječ o plasiranju informacija kontraobavještajnih službi?

KJARINI: Ne mogu da komentarišem te tvrdnje, jer govorimo o drugoj državi. Nemam nikakve informacije pomoću kojih bih mogao da potvrdim ili poreknem te tvrdnje koje stižu iz Srbije. Moj mandat je ograničen na BiH, a ne mogu ni da komentarišem glasine, jer nemam elemenata na osnovu kojih bih to radio.

NN: Bh. vlasti upravo vrše provjeru državljanstava datih osobama osumnjičenim za terorizam, a dosta ih je i oduzeto. Da li u BiH postoji dio organizovane mreže Al Kaide?

KJARINI: Revizija državljanstva je interni proces koji spovode vlasti BiH, za šta one imaju i mandat i odgovornost. Terorizam je prijetnja cijelom svijetu, jer ne postoji nijedna zemlja koja može tvrditi da u njoj nema opasnosti od terorizma. To je prijetnja svima nama. Ja zaista nemam nikakvih elemenata koji bi me naveli na zaključak da je ta prijetnja u BiH veća nego u drugim evropskim zemljama. Kad to kažem, moram da naglasim da mi stalno imamo na umu tu svuda prisutnu i stalnu prijetnju. Mi, definitivno, neprekidno pratimo situaciju po tom pitanju.

NN: Zbog čega je reforma vojske u BiH išla brzo i kvalitetno, dok se to za reformu policije ne bi moglo reći?

KJARINI: Ja mogu da vam govorim o reformi odbrane i vojske, a što se tiče reforme policije, tu samo mogu da vam dam lični komentar, jer je ta oblast van mog mandata. Reforma policije je još u početnoj fazi. To je malo komplikovanije pitanje, jer policija ima mnogo dodira s upravljanjem i svakodnevnim životom običnih ljudi. Znači, u ovoj reformi ne smije biti grešaka. Morate stvoriti sredstvo na koje će se svi ljudi ove zemlje moći osloniti i koje će biti od pomoći svima njima. U razgovorima s najvišim rukovodiocima u ovoj zemlji stekao sam utisak da oni imaju dobre ideje što se tiče reforme policije. Sada je potrebno da oni više međusobno komuniciraju kako bi došli do kompromisa. Siguran sam u jednu stvar, a to je, kad se ovaj proces završi, da će ovdje postojati policija koja će služiti ljudima. To je ključni koncept. Ono što treba stvoriti jeste policijska služba koja će zaista služiti stanovništvu.     

NN: Kako ocjenjujete izvršenu reformu entitetskih vojski i formiranje i rad Oružanih snaga BiH?

KJARINI: Smatram da reforma Oružanih snaga u BiH predstavlja ogroman uspjeh i veliki korak naprijed ka potpunoj normalizaciji. Činjenica je da sad u ovoj zemlji postoji samo jedna oružana snaga spremna da brani sve ljude u BiH. Na ovu reformu treba gledati kao na uzor. To je primjer dobro urađenog posla, međusobne saradnje, razumijevanja i dobre volje ljudi u Oružanim snagama koji su zaista željeli da stvore instituciju koja će biti na dobrobit cijele zemlje.

NN: Pored reforme policije, za dalji napredak Bosne i Hercegovine neophodno je i rješavanje pitanja ustavne reforme i saradnje s Haškim tribunalom. Kako ocjenjujete rad na rješavanju tih problema?

KJARINI: Ni pitanje ustavnih reformi nije dio mog mandata, ali mogu to prokomentarisati. Mislim da svi shvataju da je potrebno nešto promijeniti kako bi građanima bilo bolje. Treba napraviti ustavne promjene za sve stanovnike BiH. Mislim da je trenutno veoma teško naći kompromis ili doći do sporazuma u ovom pitanju, jer se nalazimo usred predizbornog procesa i naravno da su svi najviše zainteresovani za predstojeće izbore. Ali, siguran sam da će se poslije izbora naći dovoljno ljudi dobre volje koji će doći do kompromisa po tom pitanju. Što se tiče saradnje s Haškim tribunalom, mi imamo veoma dobru sardanju s tom institucijom, a mislim da je imaju i lokalne vlasti. Ostao je još mali broj osoba koje traži Haški tribunal. Mi trenutno ne raspolažemo informacijama da se one nalaze u BiH. Jedino što mi možemo uraditi u ovoj situaciji jeste da damo sve od sebe da taj problem riješimo. To isto važi i za domaće vlasti. Ali, ako se te osobe ne nalaze u ovoj zemlji, problem je teško rješiv. Želio bih posebno da naglasim da u posljednje vrijeme imamo odličnu saradnju s policijom RS. Oni su nedavno izvršili veći broj hapšenja optuženih za ratne zločine, dakle, osoba koje su vrlo dugo bile potraživane.

NN: Nedavno ste rekli da prisustvo stranih vojnika u BiH nije neophodno, bar ne u sadašnjem obimu. Da li to znači da će uskoro biti smanjen broj pripadnika EUFOR-a u BiH ili da će  možda oni potpuno napustiti BiH?

KJARINI: Mi trenutno nemamo izrađene detaljne planove po tom pitanju, ali činjenica je da se vojno prisustvo ovdje stalno smanjuje i da će se smanjivati, jer se BiH sve više bliži potpunoj normalizaciji. Konačnu odluku o tome donijeće evropske nacije koje učestvuju u misiji, a mi samo možemo dati našu preporuku. Lično mislim da je bezbjednosna situacija u BiH ohrabrujuća u ovom smislu.

NN: Zvaničnici EUFOR-a, NATO-a i Misije OSCE-a u BiH slažu se u ocjeni da je BiH jedno od najvećih skladišta oružja i municije u regiji i veliki izvoznik naoružanja bez kontrole države. Da li se stanje u toj oblasti popravlja?

KJARINI: Postigli smo veoma mnogo u rješavanju tog problema. Skriveno oružje predstavlja prijetnju i za nas i za građane, kao i za šire okruženje BiH. Većina oružja je sakrivana krajem rata, a to su ljudi radili, jer su imali na umu neki novi, budući rat. Ali sada smo u situaciji kad ono može završiti jedino na crnom tržištu ili u rukama gangstera. Ne bih išao u detalje, ali mogu vam reći da smo samo u tri slučaja, u svakom posebno pronašli preko 2,5 tona naoružanja. Ja sam izuzetno zadovoljan i saradnjom koju imamo s običnim građanima u rješavanju ovog problema. Čini mi se da oni shvataju da ovo oružje predstavlja prijetnju za njih i da je bolje kada mi to naoružanje uklanjamo.

NN: Prije nekoliko dana potpisan je i Protokol o ograničenom prenosu ovlaštenja s EUFOR-a na vlasti BiH  nad vazdušnim prostorom BiH nivoa letenja iznad 3.000 metara. Hoće li one  uskoro kontrolisati kompletan vazdušni prostor iznad BiH?

KJARINI: O ovom slučaju u javnosti je pokrenuta polemika u koju ja ne želim da ulazim. U Dejtonskom sporazumu postoji član koji po tom pitanju propisuje odnos između države BiH i njenih entiteta. On govori da država BiH ima ovlaštenja za kontrolu vazdušnog prostora, a ne njeni entiteti. A u drugom članu jasno je navedeno da organizacija kojoj će biti dat autoritet vršenja kontrole vazdušnog prostora jeste tadašnji IFOR, a taj posao smo mi od njih naslijedili. Što se tiče tehničkih aspekata, ja nikada nisam rekao da u ovoj zemlji ne postoje eksperti koji bi vršili kontrolu vazdušnog prostora, nego sam rekao da ona nema opremu potrebnu da vrši tu kontrolu. To je razlog zašto je u srijedu u Londonu potpisan sporazum kojim je BiH uzela kredit kojim će nabaviti opremu potrebnu za kontrolu kompletnog vazdušnog prostora. I u našem je interesu da se to desi. Ali u jednoj brdovitoj zemlji, kao što je ova, morate posjedovati zaista sofisticiranu opremu za kontrolu neba do 3.000 metara.                          

NN: Kako biste ocijenili šestomjesečne rezultate rada snaga EUFOR-a u BiH, otkad ste na njihovom čelu?

KJARINI: Kao što sam rekao, uspjeh u prikupljanju i uništavanju nelegalnog naoružanja je veliki, ali je to tako i u ostalim područjima. Naša  saradnja s MUP-om RS je zaista odlična i rezultovala je hapšenjem većeg broja osumnjičenih za ratne zločine, što je takođe ogroman uspjeh. Ima mnogo područja na kojima su uspjesi evidentni. Ali na uspjehe ne gledam kao na ekskluzivitet, jer su sve to stvari koje mi radimo u sklopu našeg mandata. Ja sam zadovoljan postignutim. Prioritet u mom mandatu je da sam zadužen da ovdje održavam stabilno okruženje. Ako uklonimo ilegalno naoružanje i uhapsimo osobe osumnjičene za ratne zločine, onda to znači da će i okruženje u ovoj zemlji biti sigurnije, a mir stabilniji.