Datum: 08.07.2006
Šta donose Zakon o poljoprivredi i Strategija razvoja usvojeni u  parlamentu RS

Vesna Popović

Čovjeku na  selu omogućiti da živi od vlastitog rada

Usvajanjem Zakona o poljoprivredi RS, kojim se propisuju mjere poljoprivredne politike u narednih deset godina i utvrđuju osnovne mjere razvoja u ovoj oblasti, Narodna skupština je na posljednjoj sjednici omogućila da se konačno uredi i propiše obaveza popisa poljoprivrednih gazdinstava.

To do sada nije bio slučaj u RS, a u Vladi smatraju da će ubuduće biti moguće realno planiranje poljoprivredne proizvodnje, jer se zakonom stvara pravi okvir za primjenu i razvoj strategije u narednih deset godina.

Slaven Pekić, ministar  poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,  očekuje da  strategija koja je planirana ovim zakonom značajno unaprijedi stanje u agraru i ruralnim područjima.

"To je dugotrajan i mukotrpan proces koji se ne može desiti preko noći, ali je primaran cilj da se ovim mjerama zaustave iseljavanje i odliv stanovništva iz ruralnih područja. Cilj je da se poljoprivrednom proizvođaču omogući da se bavi poljoprivrednom proizvodnjom i da od toga živi. Sljedeća stepenica je da se na tim lokacijama omoguće približno isti uslovi života kao i u velikim gradovima da stanovnik nema razloga da napušta ova područja", kaže Pekić i dodaje da postoje mehanizmi koji su već viđeni u zapadnim zemljama koji su uspješno zadržali stanovništvo na selu.

Ističući da je RS prvi put dobila Zakon o poljoprivredi, Pekić naglašava da će sve ono što je bilo sprovodivo u zemljama u okruženju biti iskorišteno i u RS.

"Imamo prirodne resure koji mogu da zadrže čovjeka na selu, ali mu moramo omogućiti da bude zadovoljan svojim statusom jer nemamo pravo da tražimo od ljudi da ostanu ako nemaju nikakve uslove za život", kaže Pekić.

POLJOPRIVREDNICI SA STATUSOM

Prema usvojenom zakonu, ključna stvar za  poljoprivredne proizvođače je zakonska mogućnost registracije poljoprivrednog zemljišta, što će dovesti do toga da proizvođač ima formalno-pravno riješen status, jer on nije ni zanatlija, niti preduzeće. Za posao registracije biće sačinjeni precizni kriterijumi prema evropskim standardima i po ugledu na rješenja koja su provjerena u zemljama u okruženju. S ovim zakonom, kako se predviđa, sve će biti jednostavnije, brže i lakše.

Nakon donošenja Strategije usvojene u parlamentu RS, na Ministarstvu poljoprivrede ostaje da donese akcioni plan za realizaciju. Donošenje Zakona o poljoprivredi je predviđeno i Srednjoročnom razvojnom strategijom BiH za period od 2004. do 2007. godina u okviru Generalnog akcionog plana sprovođenja ove strategije, čiji je cilj, pored ostalog, i registracija poljoprivrednih proizvođača. 

Pomenuti popis gazdinstava i proizvođača omogućiće poljoprivrednicima da pored statusa, ostvare i finansijske podsticaje iz resornog ministarstva. Zakonom je predviđeno da nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva ima pravo na penzijsko i zdravstveno osiguranje s važećim zakonskim propisima koji regulišu ovu oblast. Ukoliko ispunjava uslove utvrđene zakonskim propisima nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva je dužan osigurati sebe i članove svoje porodice koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost.

Strategijom razvoja predviđena je i obuka i obrazovanje poljoprivrednika za stručno osposobljavanju za rad u toj oblasti, a posebni oblici obuke mogu se organizovati kroz institucije koje imaju ovlaštenje ministarstava.

Posebna podrška predviđena je za mlade poljoprivrednike, a sprovodiće se kroz davanje posebnih olakšica i stimulacija za investicije u ruralnim područjima. Namijenjena je poljoprivrednicima koji nisu stariji od 40 godina radi poboljšanja starosne i obrazovne strukture u gazdinstvima.

PREHRAMBENA BEZBJEDNOST

Kako se navodi u usvojenom zakonu, ciljevi i mjere poljoprivredne politke podrazumijevaju obezbjeđenje prehrambene sigurnosti stanovništva u što većoj mjeri domaćim poljoprivrednim proizvodima, te povećanje poljoprivredne proizvodnje i izvoza radi jačanja konkurentnosti na domaćem i svjetskom tržištu. Njima bi trebalo da se bude obezbijeđen adekvatan nivo proizvodnje, snabdijevanje kvalitetnom hranom po cijenama prihvatljivim za potrošače, ali i adekvatan životni standard poljoprivrednika, korištenjem savremenih tehničko-tehnoloških rješenja u proizvodnji, razvojem i očuvanje ruralnih područja i ruralnih vrijednosti, kao i racionalnim korišćenjem i očuvanjem prirodnih resursa. Značajno mjesto pripada i zaštiti okoline i unapređenju integralne i organske poljoprivrede.

Kako kažu u Vladi RS, podrška područjima s težim uslovima privređivanja podrazumijeva pravo na podsticajna sredstava i odnosi se na brdsko-planinska područja i područja nepovoljnih pedoloških i hidroloških obilježja.

Korisnici prava dužni su, međutim, da namjenski koriste podsticajna sredstava i druge oblike podrške u poljoprivredi.

Zakon je predvidio da se mjere podsticanja prodaje i potrošnje donose radi jačanja konkurentnosti domaće poljoprivrede i podsticanja potrošnje domaćih poljoprivrednih proizvoda.  Podrška investicijama u poljoprivredna gazdinstva namijenjena je za izgradnju sistema navodnjavanja, podizanja višegodišnjih zasada u voćarstvu i vinogradarstvu, podizanje protivgradne mreže u voćarstvu i vinogradarstvu, uređenje zemljišta, te izgradnju i opremanje u stočarskoj proizvodnji. Odnosiće se, takođe, i na rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih ribnjaka, nabavku mehanizacije i opreme za poljoprivredu, ali i ulaganja u poljoprivredno-prehrambenu proizvodnju kroz opremu ili građevinske objekte. Podrška investicijama u poljoprivredna gazdinstva ima za cilj smanjenje proizvodnih troškova, ali i povećanje obima i poboljšanje kvaliteta proizvoda. 

Predviđeno je da Vlada RS osnuje i savjet za agrarnu politiku u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, a u roku od šest mjeseci trebalo bi da donese uredbu o uslovima i načinu upisa u registar poljoprivrednih gazdinstva, odluku o utvrđivanju brdsko-planinskih i područja nepovoljnih pedoloških i hidroloških obilježja kao područja sa težim uslovima privređivanja u poljoprivredi, odluku o utvrđivanju poljoprivrednih regija sa listom poljoprivrednih proizvoda za koje postoje povoljni uslovi i odgovarajuća konkurentnost u proizvodnji, te odluku o utvrđivanju kriterijuma podrške mjerama strukturalne politike. Ministarstvo poljoprivrede bi u roku od šest mjesci trebalo da donese pravilnik o razvrstavanju porodičnih poljoprivrednih gazdinstava u ciljne grupe korisnika poljoprivredne politike.

ZDRAVI TEMELJI

Ministar Pekić uvjeren je da će agrar RS ovim zakonom i strategijom dobiti dobre i zdrave temelje, iako je zbog značaja poljoprivrede na ovim prostorima trebalo da budu doneseni mnogo ranije. On kaže da je donošenje zakona od izuzetnog značaja za RS kako bi se iduće godine mogli planirati podsticaji u skladu sa mehanizmima koji su planirani strategijom.

"Poljoprivrednici će kroz program podsticaja konkretno osjetiti poboljšanja. Program podsticaja biće šest odsto, a to je povećanje za 50 odsto u odnosu na ovu godinu u kojoj su podsticaji za osam miliona maraka veći nego u 2005. godini", kaže Pekić.

Aleksandar Džombić, ministar finansija RS, ističe da će Vlada RS i dalje investirati u poljoprivredu navodeći da je u ovoj godini izdvojeno 40 miliona i 700.000 KM, ali da će u narednoj godini taj iznos biti veći.

"Svjesni smo da ova sredstva nisu dovoljna, ali ove godine nismo mogli izdvojiti više. Za narednu godinu je u prioritetu dodatno izdvajanje za poljoprivredu, pa ćemo od procjene prihoda vidjeti koliko će biti povećanje. To je dugoročan program i uvjeren sam da će uroditi plodom", kaže on.

TRŽIŠTE I CIJENE

Strategijom razvoja poljoprivrede predviđene su i ekonomske mjere poljoprivredne politike, a njima su, pored ostalog, obuhvaćeni politika tržišta i cijena, te mjere strukturalne  i zemljišne politike.

Politikom tržišta i cijena trebalo bi da se utiče na stabilnost domaćeg tržišta poljoprivrednih proizvoda, uz istovremeno jačanje konkurentnosti poljoprivrede RS, kao i na sprovođenje obaveza u skladu s međunarodnim trgovinskim sporazumima. Mjere politike tržišta i cijena su propisane cijene intervencije na domaćem tržištu i mjere podsticanja prodaje i potrošnje. Vlada RS intervencije na domaćem tržištu sprovodi u cilju sprečavanja većih poremećaja u ponudi i potražnji na domaćem tržištu, te stabilizacijom cijena poljoprivrednih proizvoda. Na prijedlog resornog ministarstva Vlada RS po novom zakonu može uvesti mjere intervencije, interventnu kupovinu i prodaju poljoprivrednih proizvoda, povlačenje proizvoda sa domaćeg tržišta, kao i podršku skladištenja tih proizvoda.

Interventna kupovina podrazumijeva kupovinu poljoprivrednih proizvoda po garantovanim cijenama i sprovodiće se na način da se od gazdinstva otkupe svi ponuđeni proizvodi za koje je utvrđena garantovana cijena i na taj način spriječi pad cijene ispod garantovane. Takođe, moguće je i povlačenje poljoprivrednih proizvoda sa domaćeg tržišta koje podrazumijeva sprovođenje aktivnosti koje će omogućiti da se otkupljeni proizvodi kasnije ne pojavljuju na domaćem ili ino-tržištu u jednakom obliku, već kao prerađeni, dorađeni proizvodi ili pretvoreni u neprehrambene proizvode.

NADZOR I KONTROLA

Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona vršiće poljoprivredni inspektor koji je dužan da vrši kontrolu poljoprivrednog zemljišta, za sada, stoke, poslovnih i proizvodnih prostora, objekata, uređaja, robe i ima obavezu da naredi preduzimanje odgovarajućih mjera radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti. Predviđene su i novčane kazne pa će se tako, između ostalog, iznosom od 2.000 do 10.000 KM kažnjavati za prekršaj lice koje ostvari novčana sredstva, a da je prilikom podnošenja zahtjeva dalo netačne podatke. U istom iznosu kazniće se i oni koji nenamjenski koriste dobijena novčana sredstava, koji ne čuvaju dokumentaciju ili ne omogućavaju nadzor inspektora.

Bakić pozdravlja usvajanje Zakona

Ranko Bakić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika u BiH, pozdravio je usvajanje Zakona o poljoprivredi RS i Strategije razvoja u ovoj oblasti, istakavši da je to krupan napredak za RS.

"Dobro je da će konačno biti regulisan status poljoprivrednog proizvođača, jer je potrebno odrediti ko je to uopšte i s kolikim fondom zemljišta i stoke raspolaže. Zakonom se mora regulisati subvencioniranje poljoprivrednih proizvođača da svi budu jednaki pred zakonom da se ne može dešavati kao do sada da neko ostvari subvencije, a neko ne. Dugo smo čekali na zakon i amandmanima ćemo ga morati dorađivati u narednom periodu", kaže Bakić.

On ističe da se BiH nalazi u procesu evropskih integracionih procesa i da konstantno mora raditi na razvoju agrarnog sektora, ali je uvjeren da će se u narednom periodu ubrzano raditi na bržem rješavanju problema u agrarnom kompleksu.

"Ministarstvo poljoprivrede RS mora se ojačati kadrovski da bi bilo pri ruci poljoprivrednim proizvođačima i da rješava njihove probleme. Dobro je što je zakonom predviđeno da se izvrši popis imovine agrarnog sektora kako bi se konačno znalo šta imamo", kaže Bakić i upozorava da je problematično i spoljnotrgovinsko poslovanje, koje je u nadležnosti Savjeta ministara BiH, a koje se mora rješavati sistemski.

Usorac: Najgore je biti bez zakona

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, izrazio je očekivanje da će Zakon o poljoprivredi i Strategija poljoprivrede u narednih deset godina doprinijeti boljem životu poljoprivrednog proizvođača i razvoju agrara.

"Svaki zakon koji je donesen za dobrobit seljaka i proizvodnje je dobar. Najgore je biti bez zakona, a RS nije imala zakon. Prvi put dobili smo Zakon o poljoprivredi i sada kada ga imamo, kakav god da je, dobar je. Nadamo se da će poljoprivrednici napokon moći ostvariti svoja prava kao i ostali zaposleni u bilo kojoj oblasti jer ne može više biti neravnopravan položaj poljoprivrednika u odnosu na ostale kategorije stanovništva", kaže Usorac.

On smatra da je dobro što će poljoprivredna gazdinstva biti popisana i da poljoprivrednici ne treba da se boje novih nameta.

"Nema razloga za strah od novih poreza osim što će poljoprivrednici morati voditi određene evidencije i poljoprivredne knjige u kojima je istaknuto koliko su herbicida ili vještačkog đubriva utrošili. Iz toga će se vidjeti koliko smo zagadili zemlju, vodu, vazduh i ostalo, jer je poljoprivreda jedan od najvećih zagađivača", kaže on.