Datum: 08.07.2006
Iako se broj utopljenika ne smanjuje, na bh. rijekama i jezerima nema spasilaca

J. Šarac, S. Janković

Smrtonosni virovi prijete neopreznim plivačima

Devetogodišnji dječak Dejan Malić iz Banje Luke otišao je na obalu rijeke Vrbas u blizini Venecija mosta u društvu nekoliko mališana, od kojih je najstariji imao 12 godina.

Mališani kažu da je Dejan ušao u rijeku i držao se rukama za betonske stepenice, te da ga je u jednom momentu povukla vodena struja. Iako je pokušavao da pliva, nije mogao da se odupre vodenoj stihiji.

Kada su vidjeli da Vrbas odnosi Dejana, uplašeni mališani su počeli da zovu u pomoć. Njihovo vrištanje čuo je jedan građanin koji je odmah uskočio u kajak i krenuo u potragu za dječakom, ali ga nije uspio pronaći. Dejan je nestao. Desilo se to prošle godine i do danas dječak nije pronađen.

Ovo nije jedini slučaj utapanja koji je zabilježen prošle godine u BiH, ali je jedini u kojem žrtva nije pronađena.

Pitanje bezbjednosti igranja na obalama bh. rijeka ili kupanja u njima naročito je aktuelno tokom ljeta, kada mnogi građani spas od vrelog asfalta traže na obližnjim plažama. Spasilaca na gradskim plažama uglavnom nema, a rijetka su i mjesta na kojima postoje znakovi opasnosti za kupače.

Tako i pored činjenice da se u jezerima u Tuzlanskom kantonu godišnje u prosjeku utopi pet-šest osoba, MUP TK nema ronilački tim koji će tragati za utopljenicima.

NEMA PARA ZA RONIOCE

Do rata su ronioci u Tuzli djelovali u okviru Specijalne jedinice MUP-a TK. Međutim, sada za potrebe pronalaska davljenika angažuju ronioce iz dva ronilačka kluba iz Gradačca i Lukavca.

"Nemamo u planu da zapošljavamo ronioce jer za to nemamo sredstava. Osim toga, uskoro će uslijediti i reforma policije, tako da bi to značilo povećanje broja viška zaposlenih", prokomentarisao je policijski komesar MUP-a TK Ivica Divković.

Prema broju utopljenika u TK prednjači jezero Modrac kod Lukavca, u kojem je u posljednjih tridesetak godina život izgubilo 70 osoba. Najdublja i najopasnija jezera su, tvrde profesionalni ronioci, Snježnica kod Teočaka i površinski kop u naselju Šićki Brod kod Tuzle, gdje se u posljednjih nekoliko godina utopilo po šest osoba. Na jednom od omiljenih kupališta, jezeru Bistarac kod Lukavca, takođe je život izgubilo šest osoba, a čak je i Panonsko jezero u Tuzli prije dvije godine odnijelo prvu žrtvu.

Prvo utapanje ove godine se dogodilo u drugoj polovini juna na površinskom kopu Višća kod Živinica, što je otvorilo polemiku ozbiljnosti pristupa ovlaštenih službenih osoba ovoj problematici. Naime, tijelo dvanaestogodišnjaka N.P. je, zbog sporosti u izdavanju naloga za ronjenje, više od 24 sata bilo pod vodom. S obzirom na to da su lukavački ronioci insistirali na nalogu za potragom na kopu u Višći, kako bi kasnije mogli da naplate svoje usluge, tuzlansko tužilaštvo je angažovalo gradačačke ronioce. Njima je trebalo 24 sata da dođu na mjesto nesreće, dok su lukavački ronioci u roku od pola sata bili spremni za pokret.

Munir Halilović iz Ronilačkog kluba "Modrac" istakao je da sa tuzlanskim tužilaštvom ima loše iskustvo prilikom naplate usluga, zbog čega insistira da, prije nego što krenu u potragu, dobiju nalog. Njegov klub je sudskim putem započeo proces naplate 4.000 KM na ime ronilačkih usluga.

ĆUDLJIVE RIJEKE

Ni u Prijedoru nijedna plaža nema spasilačke službe. Članovi Ronilačkog kluba "Sana" tvrde da su i sami mnogo puta tražili od gradskih vlasti, ali i donatora da im se omogući da se edukuju i za spasavanje utopljenika. Ronilac Vanja Rađenović tvrdi da se ovako i ronioci bave samo posljedicama, jer Sana svake godine odnese u prosjeku po dva ljudska života.

"Nažalost, radi se uglavnom o mladim ljudima i djeci, koji zbog neiskustva i nepredvidivosti naoko mirne Sane koja je puna virova gube živote", kaže Rađenović.

Ove godine, tvrde prijedorski vatrogasci, i sami će pokušati realizovati projekat spasavanja ljudi pod vodom i u vodi. Ovo će vatrogasci koji su opremljeni čamcima pokušati realizovati zahvaljujući Ronilačkom klubu "Buk" iz Banje Luke, gdje će proći kroz brojne tečajeve za obuku spasilačke službe. Ova služba u Prijedoru jedino djeluje na privatnim kupalištima i bazenima poput eko-oaze "Ljekarice", na lončarima i olimpijskom bazenu u prijedorskom povratničkom naselju Kozarac. Da je Sana ćudljiva dokazuju i podaci Hitne službe Doma zdravlja opštine Sanski Most. U ovom gradu je kupajući se na Sani smrtno nastradalo pet osoba. Prema riječima dugogodišnjeg sanskog ribolovca Zijada Gorića, najveći broj osoba koje se utapaju su lica koja slabo plivaju ili su neplivači.

"Radi se mahom o ljudima koji ne poznaju dovoljno dobro ćud ove rijeke. Iako često tako ne izgleda, Sana je brza i često se dešava da vas riječni tok jednostavno odnese iz plitke u duboku vodu", ističe Gorić.

U Sanskom Mostu postoji i olimpijski bazen, čiji je vlasnik Muhamed Ćatić. On ističe kako se do sada nije dogodio nijedan slučaj utapanja, te da, kao i u Prijedoru, postoji spasilac čiji je posao da brine o bezbjednosti kupača. Također saznajemo da će profesionalni spasilac biti angažovan u okviru velikog vodenog parka, kojeg će činiti kompleks većih i manjih bazena, čije se otvaranja uskoro očekuje u Sanskom Mostu.

Ni na teritoriji Semberije, gdje se građani kupaju na plažama Save i Drine, nema spasilačkih službi. Članovi Ronilačkog kluba "Panteri" iz Bijeljine po potrebi se, kao pripadnici Civilne zaštite, angažuju na traženju utopljenika. Dušan Marković iz Ronilačkog kluba "Panteri" kaže da se na poslovima spasavanja uglavnom angažuju trojica najiskusnijih trenera - instruktora. Objašnjava da spasilačka ekipa odlazi na teren i vrši pretraživanje određenog područja tek nakon dojave da se na terenu neko utopio.

SPASIOCI NA VRBASU

U Banjoj Luci jedna od najpopularnijih plaža kod Zelenog mosta uskoro će dobiti spasilačku službu.

"Plaža kod Zelenog mosta na Vrbasu je jedina uređena plaža u gradu i ona će imati spasilačku službu koja će biti postavljena od 15. jula do 15. avgusta", kaže Željko Katić, šef Odsjeka za civilnu zaštitu pri Administrativnoj službi Banja Luka. Katić objašnjava da će spasioci biti obučeni članovi Ronilačkog kluba "Buk".

Ističe da pored ove plaže na Vrbasu postoje još dva uređena kupališta na Vrbanji.

"Prethodnih godina najveću opasnost za kupače predstavljala je plaža Crni vir na Vrbanji, u kojoj je zabilježen najveći broj utapanja. Međutim, prošle godine ronioci su zatrpali rupu koja se nalazila na sredini ovog kupališta i od tada nije bilo slučajeva utapanja na ovom mjestu", ističe Katić.

Civilna zaštita svake godine postavlja obavještenja na kritičnim mjestima na rijeci Vrbanji i Vrbasu i do sada su ona poštovana.

Primjer ovakve opreznosti trebalo bi da slijede službe civilne zaštite i u drugim gradovima BiH. Izvjesno je da će, dok god se to ne uradi, biti neopreznih plivača i neprevidivih virova koji će nastaviti da odnose živote.

Brana stvorila vrtloge

U Velikoj Usori 18. juna prilikom kupanja utopio se jedanaestogodišnji Tomislav Grbovac iz Teslića. Tomislav je, kao i mnogim drugim danima, otišao na gradsko kupalište Raldinka kako bi se osvježio. Njegov pokušaj je završio tragično, a ovo nije prvi slučaj utapanja na ovom kupalištu. Policija kaže da uz Raldinku postoji brana za koju se sumnja da prouzrokuje vrtloge. Upravo ti vrtlozi su odnijeli mnogo života, kako prije rata, tako i poslije.