Datum: 22.07.2006
Boško Čeko, glavni revizor Službe za reviziju javnog sektora RS

Sandra Gojković

Boško Čeko: Vlasti RS neracionalno troše

Glavna Služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske objavila je početkom jula 64 revizorska izvještaja o finansijskom poslovanju budžetskih korisnika. Boško Čeko, glavni revizor RS, ocjenjuje da, u odnosu na njihovo ranije finansijsko poslovanje, ima pozitivnih pomaka, ali da je finansijska disciplina i dalje vrlo slaba.

Iako se budžet veoma rijetko probija, konstatovao je Čeko, činjenica je da se u okviru njega nerijetko potpuno neracionalno troši novac, prebacuju sredstva s jedne stavke na drugu, rashodi knjiže pod drugim imenom...

Uz sve to, dodaje glavni revizor RS, ni ove godine u većini slučajeva budžetski korisnici nisu poslušali ranije preporuke i upozorenja revizora. Finansijama u najjačim institucijama, kaže on, često se bave nestručni ljudi, što dovodi do konfuzije, nerealnih, sumnjivih situacija.

Iako je svega pet finansijskih izvještaja ocijenjeno kao negativno, glavni revizor RS upozorava da sve institucije u RS enormno mnogo troše na prezentacije, putovanja, mobilne telefone...

"Iako se radi o manjim troškovima u odnosu na cijeli budžet, takvo trošenje stvara sumnjičavost. Uostalom, radi se o najvišim autoritetima i oni bi trebalo da budu primjer građanima racionalnog i ekonomičnog trošenja i poslovanja, a ne da daju loš primjer i da odbijaju da prihvate činjenice", kazao je Čeko.

NN: U prvoj ocjeni novoobjavljenih izvještaja kazali ste da se finansijska disciplina popravlja. Koliko ste, zaista, zadovoljni s obzirom na to da su i u prošloj finansijskog godini kod budžetskih korisnika uočene nepravilnosti koje se godinama ponavljaju?

ČEKO: Tačno je da sam rekao da se finansijska disciplina kod većine budžetskih korisnika, u odnosu na raniji period, poboljšala. Međutim, još je potrebno da se ona unaprijedi, ojača. Prije svega mislim da je potrebno unaprijediti interne kontrole i kontrolne postupke kod budžetskih korisnika. Iako smo konstatovali poboljšanje finansijske discipline, takođe smo uočili da mnogi budžetski korisnici nisu sproveli preporuke glavnog revizora po ranijim finansijskim izvještajima. Jednostavno, mora da se radi na tome da se one sprovedu, pogotovo one preporuke koje je moguće sprovesti. Ako je, u takvim slučajevima, potrebno da se mijenjaju propisi, treba ih inicirati i mijenjati. Takođe, naveli smo da je u procesu planiranja budžeta potrebno da se radi na unapređenju donošenja samog plana budžeta. Praksa je da se on donosi uglavnom na osnovu plana iz prethodne godine i to se ne može tako raditi. Plan se mora donositi na bazi planiranih aktivnosti, analize i efekata tih aktivnosti, dakle programa rada. Uočili smo da se ponavljaju greške i kada je riječ o samom planu budžeta. Moram reći da se finansijskim poslovanjem često bavi nestručan i needukovan kadar, što posebno stvara konfuziju.

NN: Znači li to da budžetski korisnici griješe već u prvim koracima, samom planiranju budžeta za nastupajuću godinu?

ČEKO: Griješe iz prostog razloga što nemaju naprednu metodologiju planiranja. U tom segmentu presudnu ulogu treba da ima Ministarstvo finansija RS, koje treba da unaprijedi tu metodologiju planiranja budžetskih korisnika. Revizije su pokazale da se ne probijaju budžeti, dakle finansijsko poslovanje se kreće u njegovim okvirima. Ali, ako imamo ostvarenje budžeta s 92, 93 odsto to pokazuje da nije dobro izvršena planirana aktivnost. Zato nije dobar stav da je dovoljno to što budžet nije probijen. Iako budžet nije prekoračen, bilo je mnogo realokacija, prebacivanja sredstava, preknjižavanja... To je dozvoljeno, ali se moraju svesti na najmanju mjeru, jer očito nije po planu izvršenja budžeta. U finansijskom poslovanju kod većine budžetskih korisnika smo konstatovali da se ne vrši procjena potencijalnih obaveza, naročito po sudskim sporovima, niti se vrši bilo kakvo rezervisanje po tom osnovu. Vlada RS nema program zaštite budžeta od potencijalnih finansijskih udara koji mogu biti posljedica rješavanja sudskih sporova. Konstatovali smo da je takvih sporova preko 70, i to u ogromnoj vrijednosti.

NN: Kažete da nema probijanja budžeta, da se sve radi u okviru planiranih sredstava, ali da se novac neracionalno troši, da se troškovi i ulaganja pogrešno knjiže. Na kakva trošenja i evidentiranja ste konkretno mislili?

ČEKO: Konstatovali smo, recimo, da se određena tekuća i investiciona održavanja klasifikuju kao kapitalna ulaganja, a to su tekući troškovi i obrnuto - imamo ulaganje, a da se to uknjižilo kao tekući troškovi. Uočili smo, na primjer, da su u izvještaju Ministarstva obrazovanja, i to u srednjem obrazovanju, dvije škole knjižile, zaključno s 31. decembra 2005. godine, investiciona održavanja i opravku škola i da su te godine sklopili ugovor i dobili okončanu situaciju, ovjerenu. A u 2006. godini smo vidjeli da su tek počeli da rade i to negdje u maju. Znači, došlo je do nepravilnog raspoređivanja sredstava i rashoda, ali ovdje se, vjerovatno, radi i o zloupotrebi pa smo obavijestili i tužilaštvo da se cijeli slučaj istraži. Radi se o sklapanju ugovora i uknjiženo je da su radovi urađeni... situacija je okončana, nadzorni organ je ovjerio da su izvršeni radovi kad oni nisu ni počeli. Osim toga, skoro svim institucijama je zajedničko da mnogo novca, neracionalno i nerealno, troše na prezentacije, putovanja, gorivo, mobilne telefone, zakupe.

NN: Možete li nam izdvojiti neke takve primjere?

ČEKO: To nisu velika odstupanja u odnosu na ukupan budžet, ali ipak radi se o značajnom novcu. Moraju se voditi uredne evidencije o putnim i svim ostalim troškovima i upravo u takvim stvarima presudnu ulogu imaju interne kontrole. Očito da one ne funkcionišu na pravi način.

Na primjer, uz svaki putni nalog mora da stoji registracija automobila, račun za gorivo, da se tačno opravda put, što se vrlo često ne dešava, pa se u jednom danu napiše da je natočeno 250 litara goriva. Ne postoji takav rezervoar. Kabinet predsjednika RS neracionalno troši 39.000 KM godišnje za smještaj potpredsjednika, što je za četiri godine oko 150.000 KM. Za toliki novac se može izgraditi objekat koji će ostati u vlasništvu Kabineta i služiti svrsi, a ne da taj novac odlazi u privatne ruke. U izvještaju poslovanja Vijeća naroda RS smo konstatovali da su isplaćivali dnevnice i za neprisustvovanje sjednici. Iako je to simboličan iznos, 24 KM, to ne treba da rade zbog ugleda, jer imaju plate, delegatske dodatke, mobilni telefon i zato smo tražili da nam definišu šta to znači delegatski dodatak.  Radi se o najvišim autoritetima koji svojim poslovanjem treba da budu za primjer svim građanima.

NN: Kakve su reakcije bile nakon što su izvještaji objavljeni? Da li je bilo pritisaka, primjedbi? Vijeće naroda RS, čije poslovanje ste ocijenili negativnim, većinu vaših primjedbi  je odbacilo.

ČEKO: Ogroman broj budžetskih korisnika nas je obavijestilo da prihvataju naše nalaze. Pozitivno mišljenje smo izjavili kod 41, mišljenje s rezervom kod 18, negativno mišljenje kod četiri i uzdržano kod jednog. Pismeno se izjasnilo 35 korisnika da bez primjedbi prihvata sve nalaze, preporuke na naše izvještaje i odali su nam priznanje na profesionalnom radu. Njih 19 je dostavilo primjedbe na naše izvještaje koje smo mi izanalizirali i gdje smo ocijenili da su primjedbe dokumentovane, mi smo ih i prihvatili.  U odnosu na naše prve korake, kada samo nailazili na jako veliki otpor, negiranja ne samo od klijenata, nego i od najviših zvaničnika danas je situacija bolja. Međutim, kritike po našim izvještajima uvijek dolaze, jer su pojedinci mislili da je revizija da istražuje i da smo uzroci za pokretanje odgovornosti i prekršajnih prijava. Ja sam stalno isticao da mi nismo ti. Mi samo konstatujemo određeno odstupanje od zakona i nepravilnosti i dajemo dovoljno materijala tužilaštvima da na osnovu uzorka pokreću sporove i prijave i to na osnovu svojih konačnih zaključaka.  Najveća primjedba Vijeća naroda RS je bila na uvod našeg izvještaja, kojim mi samo uvodimo klijenta u predmet revizije i nije osnov za nalaz.

Kad vršimo reviziju ne gledamo o kome se radi i koje su im ingerencije i nadležnosti. Da li je ugrožavanje nacionalnog interesa ako kažemo da se mora ispravno popuniti putni nalog?

Reakcija i pritisaka ima i od klijenata i od institucija. Do nas su stizale priče da će se prilikom usvajanja našeg budžeta za 2007. godinu staviti veto na njega i tražiti da se naše plate izjednače s platama ostalih državnih službenika. Reakcije se, mahom, pojave kad se izvještaj objavi u medijima i obično nas prozivaju zbog tog pisanja. Imam utisak da ih najviše pogađaju medijski izvještaji, ali snaga revizije i izvještaja i jeste javnost, jer je pisanje pera nekada jače nego bilo kakve istražne radnje. To se pokazalo u dosadašnjoj praksi, jer bi mnogi radije platili kaznu nego da se spominje u medijima. Ipak, mislim da smo danas prihvaćena institucija kako od strane klijenata, tako i od strane svih građana u RS.

NN: Kažete da dajete dovoljno materijala tužilaštvima da rade po vašim nalazima. Jeste li zadovoljni onim što su tužilaštva radila nakon objavljivanja vaših izvještaja?

ČEKO: Mislim da je tužilaštvo dosta radilo po našim izvještajima. Ali, evo u 2005. godini dostavili smo samo dvije stvari da se istražuju. Znači, mi ne želimo da opterećujemo nekim manjim prekršajima, jer je to stvar našeg klijenta i budžetskog korisnika koji mora tu nešto da preduzme. Ako je neko odgovoran, onda on mora da odgovara. Nije sve za sudove i tužilaštva, nego treba doći i do kadrovskih promjena. Dakle, kad se revizijom nešto konstatuje ne treba se odmah stvarati odbrambeni mehanizam i lavina sruši na reviziju. Onda to malo popusti i počnu sređivati situaciju u svom okruženju. Prema onome što pratim iz javnosti, mislim da je na tužilaštvu da radi, ali mi nemamo kompetentnosti da se tu uplićemo.

NN:  Kad se mogu očekivati finansijski izvještaji Vlade RS, Fonda zdravstvenog osiguranja i Fonda PIO?

ČEKO: Imamo rok do 31. avgusta, ali mi ćemo ih prije objaviti, možda već do 15. avgusta, jer su izvještaji već pri kraju. Nakon što objavimo i posljednji izvještaj, parlamentu RS ću prezentovati opšte stanje u finansijskom poslovanju svih budžetskih korisnika, kako su se ponašali,  koja su najkarakterističnija odstupanja i slično.

Revizija učinka

NN: Glavna služba za reviziju javnog sektora RS planira i novine u svom radu, takozvanu reviziju učinka. O čemu se, u stvari, radi?

ČEKO: Revizijom učinka će se baviti timovi koji će vršiti reviziju efikasnosti rada i određenih odluka koje donose budžetski korisnici, ministarstva, vlada... Dakle, efikasnošću određenih zakonskih rješenja i odluka. Trenutno se sprovodi pilot projekat, a radi se o reviziji učinka registracije pravnih i fizičkih lica, odnosno koliko se vremena izgubi u vezi s određenim zakonskim propisima. Izdvojili smo 15 do 20 opština, jednostavno da vidimo koliko je potrebno da to urade, ima li dupliranih dokumenata i slično. To je pilot projekat, koji ćemo kasnije primjenjivati na sve institucije i obuka za tu vrstu revizije će biti završena do maja iduće godine.

Najodgovornije Ministarstvo finansija RS

NN: Kako osnažiti poslovnu politiku u institucijama?

ČEKO: Za krvotok svih transakcija odgovorno je Ministarstvo finansija RS. Ako pogledamo konsolidovani izvještaj, koji objedinjava sve budžetske korisnike, onda imamo veoma nepovoljno mišljenje jer ne postoji sinhronizacija između nižih i viših budžetskih korisnika i unutar njih samih. Prije svega, tu treba maksimalne napore da uloži Ministarstvo finansija, koje mora imati jaku internu reviziju, da stalno radi na otklanjanju nepravilnosti u svim segmentima, na svim nivoima, kad je finansijsko poslovanje u pitanju. Mislim da šteti i stalna smjena kadrova unutar Ministarstva finansija, poreske uprave i slično.

Veoma je bitno da se propišu određene metodologije i programi kojima bi se Ministarstvo finansija i Vlada redovno informisali o nekim pojavama koje se dešavaju kod nižih budžetskih korisnika. U ovom trenutku toga nema, iz onog što vidimo Vlada nije informisana. Ako se ne plaćaju porezi, ako imamo kredita kojima su prošli svi rokovi naplate, a niko ništa ne poduzima, Vlada mora imati program da zna šta se to dešava.