Datum: 06.08.2006
Kakve sve zahtjeve građani Bosne i Hercegovine upućuju svojim poslanicima

Rubina Čengić, Vesna Popović

Od vlasti se traži sve - od stana do novca za vještačku oplodnju

Narodna skupština RS, parlament FBiH i Parlamentarna skupština BiH svakodnevno su zatrpani brojnim pismima građana s raznoraznim zahtjevima. Nekome treba finansijska pomoć, radno mjesto, nekome lijekovi ili mjesto u bolnici, nekome treba upisati dijete u školu... Vlast jednostavno može sve.

"SVE SAMI JAD"

Samo jednom od poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH, Berizu Belkiću, gotovo svakodnevno se obrati između tri i pet građana moleći za neku vrstu pomoći. On svakog od njih primi, pažljivo sasluša, kada može pomogne, kada ne može preporuči neku drugu adresu i tako svaki dan.

"Mnogo je problema koje ljudi imaju i ja niti jednu cedulju ne bacam", priča Belkić napominjući da se veoma dobro osjeća kada može pomoći.

On redovno prima i nevladine organizacije koje nerijetko imaju prijedloge, ideje ili zahtjeve za neka zakonska rješenja, ali i inicijative običnih građana.

"Tako smo nedavno u saradnji s Udruženjem privrednika izmijenili Zakon o PDV-u", priča Belkić.

U Kabinetu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Sulejmana Tihića takođe kažu da dobijaju veliki broj pisama u kojima građani mole za razne vrste pomoći i napominju da tim savjetnika zajedno s Tihićem čita ta pisma i pokušava da nađe rješenje ili organizuje neku pomoć kada god je to moguće.

No, zanimljivo je da u otvorenim programima javnih radio i TV stanica građani nerijetko zovu i pitaju kako se mogu obratiti institucijama vlasti sa svojim malim životnim problemima. Istovremeno oni koji tvrde da im se građani obraćaju za pomoć i da im oni pomažu ne mogu izdvojiti niti jedno ime ili zanimljiv slučaj, ali ni neku anegdotu iz tih susreta.

"Nema tu ništa šaljivo, sve sami jad koji tjera ljude da traže pomoć", kaže jedan od naših sagovornika.

Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić kaže da na njegovu adresu dnevno stiže desetak pisama građana, te udruženja građana, među kojima najveći broj sadrži zahtjeve za zaposlenje, rješavanje stambenog pitanja, novčanu pomoć...

"Upravo sam dobio pismo od jednog građanina iz Hercegovine koji traži zaposlenje. Rado bismo mu pomogli, ali u takvim slučajevima ni Skupština, ni predsjednik Narodne skupštine ne može ništa učiniti, niti imamo pravo na takav način rješavati pojedinačne predmete", kaže Radojičić i dodaje da su brojne primjedbe na sticanje prava iz oblasti socijalne zaštite, odnosno socijalno ugroženi ljudi traže smještaj ili stan...

INTERESANTNI PRIJEDLOZI

Međutim, da sve ne bude tako crno, tu je i mnošto pisama interesantne sadržine, kao na primjer, prijedlog koji im je nedavno stigao, a u kojem građanin zahtijeva da se u zdravstvenoj zaštiti subvencionira vještačka oplodnja.

"Osim prijedloga, nije bilo dodatnih objašnjenja šta je građanin imao na umu pa je za nas ostala tajna šta ga je navelo da se pozabavi ovim pitanjem", kazao je Radojičić.

Kaže da na adresu Skupštine često stižu i, kako ih nazivaju, takozvane anonimke, u prevodu, kako kaže - kritike na račun funkcionera.

"Stižu nam anonimke i kritike za rad pojedinih funkcionera, poslanika, a tu su i kritike na imenovanja pojedinih direktora, na primjer imenovanje direktora 'Željeznica', Fonda penziono-invalidskog osiguranja i slično."

Na pitanje, koja to zvučna imena građani kritikuju, uz osmijeh kaže da ih ima, neće ih navoditi, ali će se "posebno pozabaviti tim pitanjima".

Radojičić ističe da Narodna skupština RS čini sve što je u njihovoj moći da riješi zahtjeve građana i da ih, ako nisu u njihovoj nadležnosti, upute ministarstvima koja bi to mogla da riješe.

Priča da mu stižu i pisma koja su, kako je rekao, vrlo specifična zbog načina na koji građani pokušavaju pomoći u kreiranju zakona, a uz to, čini se, posredno pribaviti interes za sebe.

"Jedan građanin nam je tako uputio primjedbu na zakon koji monopolistički daje pravo na trgovinu svijećama, jer to ima samo Pravoslavna crkva. Naime, postoji zakon koji reguliše ovu problematiku i građanin je poslao primjedbu na zakon koji daje monopolističko pravo jednima, a uskraćuje ga drugima. Pretpostavljam da se taj građanin namjerava baviti ovom djelatnošću, pa mu je postojeći zakon zasmetao", kaže on.

"TREBAM VAS NA PET MINUTA"

Osim pisama svakodnevni su i telefonski pozivi, ali su i tu u devedeset odsto slučajeva problematika zaposlenje i socijalna pitanja.

"Obično traže od mene da se čujemo telefonom 'samo pet minuta'. Sve se svodi na traženja zaposlenja za supružnika, dijete, člana porodice... Nažalost, na mnoge od tih poziva ne uspijevam odgovoriti i od februara, od kada sam na ovoj funkciji, dobio sam nekoliko stotina telefonskih zahtjeva u kojima ljudi traže susret uživo. Ako i obavite telefonski razgovor, onda traže bar pet minuta da se uživo vidimo, ali to je i pored najbolje volje fizički neizvodljivo", kaže on.

Posebno mu je, kako ističe, teško što ne može udovoljiti brojnim zahtjevima, ali da to prevazilazi njegove mogućnosti.

"Veliki broj ljudi koji zovu i lično poznajem iz vremena rata, školovanja, stranačkog života i možda činim grešku, ali je naprosto fizički neizvodljivo da se s njima vidim i čujem. Na pisma se može i odgovoriti, ali se telefonom malo toga može uraditi, jer se broj lica koja traže prijem povećava, ali bez mogućnosti da se to fizički riješi", kaže Radojičić.

Ističe da građani ne prihvataju da razgovaraju s nekim drugim iz Skupštine već traže isključivo predsjednika i to je problem što mnogi od njih ostaju uskraćeni za odgovor ili eventualnu pomoć.

"Pokušavao sam neke od zahtjeve građana da usmjerim prema svojim savjetnicima ili šefu Kabineta, ali nažalost, građani to odbijaju, jer isključivo i ciljano žele kod predsjednika Narodne skupštine RS. Tu ne pomaže ni da se obrate predsjedniku Odbora za žalbe, niti savjetniku za pravna pitanja, niti šefu Kabineta, već direktno predsjedniku Skupštine i onda ostaju uskraćeni za odgovor, jer je to fizički neizvodljivo."

Radojičić ističe da na adresu Narodne skupštine RS stiže i mnoštvo zahtjeva za objavu knjiga, sponzorisanje pojednih manifestacija i humanitarnih zahtjeva. Međutim, Skupština se ne bavi ovim pitanjima, jer nema budžet za takve stvari, pa se onda građani usmjeravaju na neke druge adrese.

"PARLAMENT NEMA PARA"

U parlamentu FBiH također kažu da stalno odobijaju pisma.

"Ne znam broj, ali permanentno dobijamo obraćanja građana koji traže razne vrste pomoći i mi imamo pravnika koji se samo tim pismima bavi. Uostalom, prema Poslovniku, građani imaju pravo da traže pravnu pomoć ili tumačenja zakonskih akata, a druge vrste zahtjeva mi prosljeđujemo odgovarajućim komisijama poput one za ljudska prava ili Administrativnoj komisiji ukoliko je u pitanju neka finansijska pomoć", pojašnjava predsjedavajući Predstavničkog doma Muhamed Ibrahimović. I on napominje da su najčešći problemi s kojima građani dolaze molba za zaposlenje, upisa djece u školu, problema sa stanovima, invalidi koji traže pomoć i prava, ali i nevladine organizacije ili grupe građana koje imaju određene inicijative.

Predsjednik Administrativne komisije Ismet Briga, koji je u ranijem mandatu bio predsjedavajući Predstavničkog doma parlamenta FBiH, kaže da zna za razne zahtjeve, ali da parlament nema para da daje finansijsku pomoć.

"Najčešće nam se obraćaju razne organizacije koje traže finansijsku pomoć i to uglavnom pred usvajanje budžeta, kada traže novac za svoje potrebe ili oni koji nas lično baš dobro poznaju", kaže Briga.

TATA-MATA ZA PROBLEME

No, prema nekim iskustvima, vlast, barem ova kantonalna u Sarajevu, je pravi tata-mata da riješi sve probleme svojih građana, jer takvo je iskustvo dvojice uposlenika sarajevske Filharmonije koje je direktor Emir Nuhanović prije nekog vremena otpustio, kako su oni tvrdili, bez ikakvog obrazloženja.

"Oni su se nama obratili za pomoć, a otkaz je zaista dat malo kabadahijski i mi smo to uspjeli riješiti", priča Dragan Ivanović, zamjenik predsjedavajućeg Skupštine kantona Sarajevo.

"Građani se najčešće obraćaju pojedinačno poslanicima, uglavnom onima koje privatno poznaju, a često se obrate i Skupštinskoj komisiji za ljudska prava, ali dosta tih obraćanja dođe na kolegij Skupštine i onda u proceduru ide u obliku poslaničkog pitanja i inicijative ili se proslijedi resornom ministarstvu", priča Ivanović. Napominje da je na taj način završen slučaj otpuštenih iz Filharmonije, bivšeg dekana Prirodno-matematičkog falulteta nakon smjene zbog sumnji da je tokom mandata nezakonito poslovao, ali i sukob između rukovodstva Vatrogasne brigade Kantona Sarajevo i Sindikata vatrogasaca.

"ZAŠTO KASNI PENZIJA?"

No, ima i onih koji nisu baš tako moćni. U opštini Bosansko Grahovo jedno vrijeme je ponedjeljak bio "otvoreni dan" za susrete s građanima, ali oni su imali toliko pitanja, pritužbi i zahtjeva da je načelnik Duško Bilčar odlučio da sada svaki dan prima sve koji dođu.

"Uglavnom je ovdje starije stanovništvo i najčešće pitaju što im kasni penzija, ali ima i drugih problema, od obnove kuće, liječenja do zaposlenja. Pomognem koliko mogu, najčešće je to da barem saznam ko bi mogao znati odgovor na njihovo pitanje, ali mislim da gotovo nema njihovog problema koji nije i moj", kaže Bilčar.

No, ima slučajeva u kojima građani sami kažu da su na ulici sretali ministre i druge dužnosnike, prilazili im i iznosili svoj problem, ali su ih ovi nadmeno odbijali uz obrazloženje da "ne praktikuju pružanje takve pomoći". I bili građani nezadovoljni ili ne, jedan od bivših poslanika, želeći da ostane anoniman, tvrdi da poslanici i ministri u vlasti i te kako mogu pomoći, ako to žele, jer su im ovlasti dosta velike, a i "u zakone svašta može stati".

Uostalom zanimljivo je da li građani BiH, izlazeći na izbore i zaokružujući svoje kandidate za mjesta u vlasti, ikada razmišljaju o tome da će možda nekada biti u situaciji da od tih ljudi zatraže pomoć?

Ko zna, možda u nekim manjim sredinama gdje se kandidati i birači dobro poznaju, a možda i ne, jer pisac kaže da "u sreći o nesreći misle samo iskusni".