Datum: 06.08.2006
Ahmet Hadžipašić, premijer Federacije BiH

Rubina Čengić

Ahmet Hadžipašić: Sljedeća vlada će prodati telekome

Privatizaciju telekoma u FBiH treba ostaviti novoj vladi FBiH koja će imati mandat od četiri godine i mogućnost da kvalitetno i bez žurbe vodi taj proces, kaže premijer FBiH Ahmet Hadžipašić napominjući da u međuvremenu treba izmijeniti određene zakone kako bi se obezbijedili isti uslovi poslovanja za privatna i javna preduzeća u istoj branši.

Kaže da nije siguran da Vlada FBiH u ovom sazivu može završiti privatizaciju telekoma.

NN: U četvrtak ste potpisali Ugovor o dokapitalizaciji "Energopetrola". Jeste li zadovoljni što ste završili taj posao koji dugo traje i koji je sve vrijeme pod optužbama da je zasnovan na kriminalnim radnjama?

HADŽIPAŠIĆ: Parafiranjem je samo završena jedna faza ovog posla i on nije završen. Ovo je samo preduslov da Skupština dioničara EP-a donese određene dokumente o konačnom omogućavanju potpisivanja ugovora. Sada je najveći teret na malim dioničarima.

NN: Postoji li u ovoj fazi mogućnost da nešto krene u drugom pravcu?

HADŽIPAŠIĆ: Mislim da nema, ali me ne bi iznenadilo da bude nekih pokušaja, da neko na samoj Skupštini pokuša nešto...

NN: Započeli ste i proces privatizacije telekoma u FBiH. Hoće li Vlada u ovom sazivu završiti taj proces?

HADŽIPAŠIĆ: Mislim da neće, mi ćemo na osnovu zaključaka parlamenta FBiH definirati koncept daljih koraka i opredijeliti se koji model prihvatiti. Mislim da se radi o presnažnoj kompaniji i o dosta interesa i spolja i građana BiH za perspektivu telekomunikacionog sektora i mislim da nije objektivno očekivati da to uradi Vlada u ovom sazivu, a u tehničkom mandatu ćemo vidjeti.

NN: Pa taj tehnički mandat i jeste najzanimljiviji, pogotovo zato što je uvijek neizvjesno koliko će trajati?

HADŽIPAŠIĆ: Mislim da nije objektivno očekivati da mi to završimo, a ne znam ni koliko će trajati taj mandat, ali ako bude do maja onda to možemo i završiti.

NN: Može li se desiti da ova vlada sve pripremi, a onda dođe nova parlamentarna većina i sve vrati na početak?

HADŽIPAŠIĆ: To je sasvim moguće, čak bi po meni bilo i uputno to ostaviti novoj vladi da obavi sve pripreme i da, pošto će na raspolaganju imati četiri godine, to radi u skladu sa svojim programskim opredjeljenjima.

NN: Koliko ovaj proces otežava istovjetan proces u Republici Srpskoj jer će, suprotno očekivanjima, tender za prodaju tamošnjeg "Telekoma" biti otvoren samo 30 dana, a ne 60 kako se očekivalo?

HADŽIPAŠIĆ: Ni oni ovaj posao objektivno ne mogu završiti do izbora. Mnogo je nedefinisanog kod njih, a i odluke Vlade FBiH na neki način umanjuju dinamiku te privatizacije jer, sa pozicije strateškog partnera iz inostranstva, pretpostavljam da ih interesuje najsnažniji i strukturalno najjači operater.

NN: Imate li, kao prvi čovjek Vlade koja je upravljač državnim kapitalom u tom preduzeću, oprez da bi se i ovdje mogle pojaviti komplikacije kao u slučaju "Energopetrola"?

HADŽIPAŠIĆ: Ono što je mene iznenadilo u priči o privatizaciji telekoma u FBiH jeste da se brzo postigao koncenzus o privatizaciji ovih preduzeća. Ja još nisam pročitao niti jedno ružno slovo o ovom niti čuo protivljenje iz neke političke strukture. Kada je Vlada pokrenula raspravu kako vlasnički strukturirati energetski i telekomunikacijski sektor u budućnsti i kada se o tome vodila rasprava i u parlamentu i u Vladi, rečeno je da to ne treba privatizirati jer je to nacionalno dobro, jer su to "zlatne koke" koje dugo treba da nose jaja i za državu i za građane i zbog toga je moje iznenađenje bilo još veće kada su krenuli ishitreni potezi prema Vladi preko kojih prećutno prelaze i političke strukture i javnost. Tada je to uzrokovalo da izgubimo tempo u ovom poslu i naznake koje su tada date o privatizaciji u ovom sektoru otupile su oštricu Vladinog koncepta, ali sada se pokazuje da se i o prodaji tih "zlatnih koka" može dogovoriti za pola sata, za razliku od drugih kompanija čija budućnost je neizvjesna i kojima prijeti stečaj ili likvidacija. Oko njih se "ratuje" ovdje i po godinu i po dana, a to je očit dokaz da pojedinci i finansijske strukture ili lobiji nemaju moći da snažnije uđu u ove velike kompanije jer kod svih drugih kompanija mi imamo ljude koji mogu kupiti kiosk, pumpu, pet kamiona ili fabriku sa desetak radnika, ali nemaju milijardu eura da bi ušli u ove procese.

NN: Vi često prozovete lobije, grupe ili pojedince, ali niste spremni i da ih imenujete, prozovete, bliže locirate, opišete...

HADŽIPAŠIĆ: Oni se sami prepoznaju. Evo ja sam u posljednjih mjesec dana, kako se približava kraju dokapitalizacija EP-a, imao zahtjeve čak i od lobija koji su do sada opstruirali ovaj proces i koji sada pitaju da li ja mogu iskoristiti premijerski uticaj kod konzorcionih partnera da im prodaju pumpe na nekoliko lokacija. Sami se sada otkrivaju.

NN: Nećete reći o kome se radi?

HADŽIPAŠIĆ: Nema potrebe!

NN: Bojite li se da ćete zbog tog EP-a završiti na optuženičkoj klupi?

HADŽIPAŠIĆ: Ovu odluku sam odbranio kod sebe i potpuno sam rasterećem svih pritužbi za nezakonite i neproduktivne radnje, ali u ovoj zemlji svako može podnijeti krivičnu prijavu a da ne bude sankcionisan za lažne optužbe.

NN: Za ove četiri godine brojne su optužbe za nezakonite radnje u privatizaciji, uzimanje mita i razne vrste tajnih dogovora sa potencijalnim kupcima... Da li privatizacija može proći bez toga ili ih stvarno ima?

HADŽIPAŠIĆ: Ne može privatizacija bez toga. Mi smo zemlja u tranziciji gdje se mijenja vlasnička struktura, državni kapital prelazi u privatne ruke, a privatizacija ne može bez mita, korupcije, lobiranja, manje ili više pljačke... to je jednostavno vrijeme tranzicije i ljudi lobiraju i za posao od 100 KM, a ne da lobiraju za kompaniju od desetak ili stotinu miliona KM i to je sasvim normalno za zemlje u tranziciji, ali ono što mene više brine i protiv čega se ja više borim jeste da te radnje nisu propraćene i nastojanjima da se napravi kvalitetan izbor partnera jer ovu državu i ove građane najviše interesuje da se kompanije pokrenu, a ne da se kupe radi prodaje i otpuštanja radnika. Mene više zanima aktiviranje kompanija i poštivanje ugovornih obaveza i kvalitet partnera koji ulazi u posao, a ostale pojave nisu specijalnost BiH nego ih ima u svim zemljama u tranziciji, ali i u uređenim zemljama.

NN: Kada ste govorili o telekomu, rekli ste da ste iznenađeni ishitrenim potezima prema Vladi. Odakle su oni došli?

HADŽIPAŠIĆ: Pa prethodno je jedna revizorska kuća pravila analizu poslovanja i modela privatizacije i promjena vlasništva i po njenom završetku delegirala je materijal Vladi FBiH.

NN: Vi ste za taj izvještaj "Deloitte & Touche" (koji je, navodno, plaćen novcem "BH telekoma") znali i bila je njegova velika promocija sigurno dva mjeseca prije nego je Vlada RS objavila da ulazi u proces privatizacije. U tom izvještaju stoji da onaj ko krene drugi u privatizaciju gubi i do 200 miliona eura. Zašto niste odmah pokrenuli proceduru nego ste čekali Vladu RS?

HADŽIPAŠIĆ: Nije trebalo biti mnogo pametan pa to napisati. Ja sam pokušavao integralno posmatrati telekomunikacije u BiH, ali FBiH je spor mehanizam i ljudi u RS su krenuli svojim putem, a kada smo shvatili da to može nanijeti štete FBiH došlo je do ubrzane aktivnosti u FBiH, no te ubrzane aktivnosti i nedovoljne analize mogu nanijeti štetu. Mislim da objektivno mi nismo uzdrmani i ne trebamo to ishitreno uraditi. Naša dva telekoma pružaju 65 posto usluga u cijeloj BiH, infrastruktura je najsnažnija i sigurno najzanimljivija za strateškog klupca, a poznato je da kada kupac uđe u firmu u kojoj ostvaruje profit u prve dvije-tri godine pokušava da vrati kapital, a tek onda ide u razvoj kompanije. Mi smo u prednosti sa snagom kompanija i kvalitetom usluga. Ono što treba uraditi, nevezano za to da li će biti privatizacije "Telekoma Srpske" ili ne i da li će privatizacija biti brzo završena i u FBiH, jeste promijeniti Zakon o javnim nabavkama jer on u ovom strateškom segmentu mora biti podjednak i za javni i za privatni kapital.

NN: Telekome u FBiH mogu kupiti i državne firme iz drugih država. Da li je tačno da se na taj način slabi BiH, a jača druga država?

HADŽIPAŠIĆ: Ukoliko se pojavi kvalitetan ponuđač sa većinskim državnim kapitalom koji nudi najkvalitetniju projekciju razvoja kompanije, smatram da to nije problem.

NN: Jeste li vidjeli uslove za kupce u RS?

HADŽIPAŠIĆ: Jesam. Taman su takvi da "BH telekom" i "HT Mobile" zajedno ne mogu to kupiti. Ne znam ko bi po tim uslovima mogao biti najozbiljniji kupac, ali znam da mi zajedno ne možemo.

NN: Jesu li to kriteriji koje je teško zadovoljiti ili je njima "nacrtan" neki određeni kupac?

HADŽIPAŠIĆ: Možda se traži snažna kompanija, a možda se želi eliminirati telekom-sektor iz FBiH kao potencijalni kupac.

NN: Kojoj ste Vi opciji za privatizaciju "BH telekoma" bliži: prodaja 39 ili 51 posto državnog kapitala?

HADŽIPAŠIĆ: Smatram da imamo dovoljno snage da provedemo etapnu privatizaciju, ali pod uslovom da izmijenimo Zakon o javim nabavkama i potpuno izjednačimo poslovanja privatnog i državnog kapitala.

NN: Sad ste i pod udarom zahtjeva rudara da se poveća cijena uglja, jer je velika razlika između proizvodne i prodajne cijene uglja. Koliko je moguće povećati cijene uglja ili postoji i drugi način da se riješi teško stanje u rudnicima?

HADŽIPAŠIĆ: Rudari traže povećanje cijena jer je u međuvremenu došlo i do povećanja cijena električne energije, ali rješenje nije u jurenju cijena ova dva proizvoda. Problemi postoje djelimično i zbog toga što Vlada daje saglasnost za povećanje cijene ugla, a za cijene električne energije to rade regulatorne komisije. Da bi se situacija istinski popravila mi moramo završiti procese koje je ova vlada počela 2003. i 2004. godine, a to je restrukturiranje rudnika i njihovo uvezivanje sa elektroprivredama. Snaga elektroprivreda i učešće Vlade sa budžetskim sredstvima u saniranju stanja jeste put da se svaki rudnik dovede u područje profitabilnog poslovanja, riješi viška radnika, invalida rata i rada, viška administrativnih radnika, da se modernizira proizvodnja i osavremeni tehnologija kako bi jedan zaposlen u rudniku proizvodio više tona, a ne da se svi problemi niske produktivnosti, stare opreme i socijalnih zaostataka rješavamo kroz povećanje cijene uglja. Razvoj u smislu povećanja kapaciteta proizvodnje električne energije treba voditi na bazi razvoja hidrokapaciteta ili uglja, a to treba prepustiti investitorima i koncesionarima koji treba da grade jer u ovom trenutku FBiH ima manje struje nego što troši. Mi smo na to upozoravali i prije tri godine i tada su Vlada i premijer bili definirani kao ljudi koji sanjaju ružan san i ne znaju tu problematiku, ali evo ti snovi su postali java svih koji učestvuju u energetskom sektiru. Sada sa investicijama kasnimo tri godine.

NN: Koliko je to novca i vremena?

HADŽIPAŠIĆ: Novac je kod stranih investitora i koncesionara, a treba nam najmanje dvije do tri godine da uđemo u završetak ovih radova, ali samo tako da elektroprivrede i Vlada zajedno čine poteze u restrukturiranju.

NN: Da li je ovo pripajanje Rudnika Breza pametan potez, šta sa tim rudnikom u privatizaciji?

HADŽIPAŠIĆ: Da nije pametan potez ministar Izet Žigić i Vlada ne bi ga predložili prije dvije godine. Ovo je pilot projekat koji je Vlada prošle godine definirala i od 1. januara treba da zaživi. Vlada i "Elektroprivreda" treba zajedno da razriješe pitanja viška radnika i modernizacije rudnika jer nestrukturiran rudnik može biti velika opasnost i za poslovanje "Elektroprivrede", jer jednim neprofitabilnim subjektom možemo ugroziti i "Elektroprivredu" u realizaciji njenih projekata.

NN: A šta sa drugim rudnicima koji 90 posto ili više svoje proizvodnje usmjeravaju ka "Elektroprivredi"?

HADŽIPAŠIĆ: Čitav koncept i jeste da se restrukturirani rudnici pripoje "Elektroprivredi".

NN: Nedavno su objavljeni revizorski izvještaji o poslovanju Vlade i ministarstva i tamo stoji da su rezultati ove godine lošiji nego prošlih godina?

HADŽIPAŠIĆ: Nisam pročitao da je lošije nego prošlih godina. Mi smo izgradili instituciju revizora, uvažavamo nalaze, ali sve manjkavosti ne možemo razriješiti u jednom kratkom periodu. Ja recimo čitam da je "situacija užasna" jer se budžet prekoračio za 8.000 KM, a to je jedna menadžerska plata u jednom javnom preduzeću, ali mi uvijek više komentarišemo ono što je nedovoljno ozakonjeno i sistemski neriješeno, pa makar se radi i o sitnici nego o krupnim pozitivnim stvarima, pa i u okviru finansijske discipline.

NN: Revizori ni ne tvrde da ima prekoračenja, oni govore o nepostojanju discipline, nenamjenskom trošenju, prebacivanju sa jedne budžetske linije na drugu, o dijeljenu grantova bez kriterija, bez jasne strategije i plana...

HADŽIPAŠIĆ: Od koga?

NN: Od raznih ministarstava i pominje se više od 500 miliona KM...

HADŽIPAŠIĆ: Pa znate li vi da je budžet FBiH nešto veći od milijardu KM i da je 500 miliona iznos od kojeg zaboli glava, mi nemamo tog novca da ga tako dijelimo.

NN: Radi se o dodjeli bez strategije, plana i kriterija...

HADŽIPAŠIĆ: Ne znam za to, raspitaću se, ali to je zaista ogroman novac da bi se tako dijelio.

NN: Vi ste se kandidirali za državni parlament, očekujete li da ćete ući u vlast na državnom nivou?

HADŽIPAŠIĆ: Ne znam, ja nemam posebnih interesa za bavljenje politikom, imam nekih drugih opredjeljenja od ranije i drugačijih planova, ali ako stranka ocijeni da u nekom segmentu mogu pomoći, razmislio bih. Što se tiče moje lične marketinške kampanje za što veći broj glasova kako bih se "plasirao u finale" i eventualno ušao u parlament, ne bih volio da se moja slika igdje pojavi jer jako je ružno vidjeti kada vam crtaju brkove, bodu oči, vade zube, tako da nisam baš sklon takvom načinu promocije. Ovo je za mene više jedan test jer želim vidjeti da li su u mojoj sredini prepoznali da sam nešto radio.

NN: U Mostaru su zviždali dok ste govorili na otvorenju takmičenja u skokovima sa Starog mosta. Mislite li da od građana nakon četiri godine dobivate dobru ili lošu ocjenu?

HADŽIPAŠIĆ: Jesu zviždali, ali to nije pamet građana Mostara nego određene grupe ljudi koja se infiltrirala na to otvorenje. Ljudi u Mostaru treba da znaju da je Vlada FBiH dala 100.000 KM za tu manifestaciju jer je to prepoznala kao turistički brend i događaj broj jedan u turističkoj ponudi BiH i da su ove godine oni bili u svakom segmentu najprofesionalnije organizovani. Neki ljudi iz te sredine kojima to ne miriše su zviždali, ali meni je bilo lijepo. Ja sam preživio i te zvižduke kao što sam doživljavao i ovacije na stadionu "Koševo" u neko drugo vrijeme.

NN: Ali niste rekli da li mislite da od građana dobivate dobru ili lošu ocjenu?

HADŽIPAŠIĆ: U BiH ne postoji grad, općina ili fabrika u koju nisam ušao ako sam mislio da tamo trebam ući i u kojoj sam naišao na neprihvatanje. Ako je to neki znak ja sam i predsjednik Kik-boks saveza BiH na prijedlog Kik-boks saveza RS. Možda je ilustrativno i to da imam isti broj telefona koji sam imao i prije nego sam ušao u Vladu i mislim da nema niko ko bi htio imati taj broj da ga nema, ali nikada nisam dobio niti jednu ružnu poruku ili neprijatan poziv na taj broj.

NN: Da li biste ponovo bili premijer ako to stranka zatraži?

HADŽIPAŠIĆ: Ne bih to prihvatio jer ovdje za jednu godinu starite pet, a ima drugih poslova gdje bi mi moglo biti ljepše nego ovdje.

NN: Šta Vam se najviše svidjelo na poziciji premijera?

HADŽIPAŠIĆ: Ništa! Ali čovjek može biti profesionalac bez emocija.