Datum: 06.08.2006
Da li je na pomolu kraj vladavine najkontroverznijeg  svjetskog lidera

Ljubiša Trivić

Najteža bitka Fidela Kastra

Jedna od najaktuelnijih tema proteklih dana u svim svjetskim medijima jeste zdravstveno stanje kubanskog predsjednika Fidela Kastra, njegov privremeni prenos vlasti na brata Raula, te spekulacije da je kubanski vođa u stvari već mrtav.

Dok su Kubanci nestrpljivo iščekivali vijesti o stanju u kojem se nalazi njihov predsjednik, Internetom su počele da kruže nebrojene glasine o njegovoj operaciji, zdravlju i atmosferi koja vlada na ostrvu. Posljednja vijest je da Kastro više nije na odjeljenju intenzivne njege, poslije operacije stomaka.

Ovo je izjavila njegova sestra Huanita Kastro Ruz televiziji WTVJ u Majamiju.

Ta televizija dodaje da je Ruz to saznala od nekog ko živi na Kubi i podvukla da nije riječ o zvaničnom saopštenju Vlade.

"DRŽAVNA TAJNA"

Kastro je u utorak naveče saopštio da mu je zdravstveno stanje stabilno i da je "bodrog duha" poslije operacije stomaka. U obraćanju naciji, kubanski lider se izvinio što ne može da pruži više detalja, jer njegovo zdravstveno stanje mora da se tretira kao "državna tajna" zbog prijetnje koju, kako je rekao, za komunističku vlast na Kubi predstavljaju Sjedinjene Američke Države.

Ipak, prema glasinama koje se mogu pročitati na Internetu, Kastro je već umro. Drugi tvrde da je njegov privremeni prenos vlasti njegovom bratu Raulu samo prevara s ciljem da se uklone nelojalni članovi Partije.

"Glasina je sve više i više", rekao je urednik jednog bloga na Internetu, Valentin Prieto, koji podsjeća da je pristup svjetskoj kompjuterskoj mreži na Kubi ograničen zbog državne kontrole.

Zbog toga kubanski emigranti, i drugi izvan zemlje, u diskusijama na internet forumima objavljuju razne stvari koje su čuli u telefonskim razgovorima s Kubancima. Pojavile su se razne priče - da je kubanska vojska poslata da očuva red, da su visoki vojni zvaničnici napravili puč, da je novinarima zabranjen pristup u državne zgrade.

Sljedećih nekoliko dana trebalo bi da donesu rasplet kada je u pitanju trenutno najaktuelnija politička tema - život ili smrt Fidela Kastra

Ministarstvo spoljnih poslova Venecuele, pozivajući se na izvore u kubanskoj vladi, saopštilo je da se Kastro uspješno oporavlja od operacije.

Predsjednik kubanskog parlamenta Rikardo Alarkon, koji se prvi obratio javnosti nakon predaje vlasti rekao je da će se Kastro boriti do kraja. Mnogi svjetski mediji već govore da je kraj, ako već nije stigao, veoma blizu.

Na jednom internet forumu ovih dana se može pročitati da Kastrove pristalice patroliraju ulicama sa štanglama u rukama, dok protivnici režima protestuju i uzvikuju "abaho Fidel" (dolje Fidel).

Mnogi tvrdnju da je Kastro već mrtav potkrepljuju činjenicom da je privremeno prenio vlast na svog brata Raula. "On je mrtav sto odsto. U suprotnom, ne bi predao vlast", napisao je jedan od posjetilaca bloga "kilkastro" (ubij Kastra).

Drugi ukazuju da je i ranije bilo takvih glasina, ali da ih je komunistički vođa sve nadživio. "Istina je da je Kastro mnogo puta umirao", podsjetio je Luis Garsija na svom blogu "čajld of d revolušn" (dijete revolucije).

"To što se nikada ne zna šta se dešava u najvišim ešalonima režima je konstanta života na Kubi u proteklih pola vijeka", napisao je Garsija, ali je dodao i to da je "ovog puta možda ipak drukčije".

Ipak većina Kubanaca je optimistična i vjeruje u Kastrov oporavak, a najbolji dokaz tome je činjenice da se širom države održavaju pripreme za proslavu Kastrovog 80. rođendana zakazanu za decembar.

ŠTA ĆE BITI S KUBOM

Koliko god da je aktuelna priča o Kastrovom zdravstvenom stanju, još interesantnija je ona o budućnosti Kube nakon njegove smrti.

Amerikanci već pripremaju plan o miješanju u tranziciju vlasti u ovoj državi, i navodno su već postavili terenske savjetnike, EU će po svemu sudeći ostati neutralna, a koliko će čuvari komunizma, Kina i Sjeverna Koreja, naći za shodno da pomognu svojim "drugovima" ostaje da se vidi. Strateški to im je veoma bitno s obzirom na blizinu Kube SAD.

Prve svjetske reakcije na vijesti o operaciji Kastra, kao da pomalo odaju buduće planove.

Evropska unija je u srijedu, u vrlo kratkoj poruci, poželjela oporavak kubanskoj demokratiji i predsjeniku Fidelu Kastru.

Politički analitičari ocijenili su ovu poruku kao očekivanu, ne zbog zabrinutosti za Kastra, već više kao poruku SAD da će ostati neutralni kada je u pitanju budućnost Kube nakon Kastrove smrti.

"Ne postoje planovi za buduće odnose. Mi želimo da se predsjednik Fidel Kastro i kubanska demokratija brzo oporave i to je sve što možemo reći", rekao je portparol EU Pjetro Petruči. Odnosi EU i Kube su tokom posljednjih godina bili vrlo hladni i Brisel je u više navrata kritikovao Kastra zbog kršenja ljudskih prava.

EU je prošle godine ukinula sankcije protiv Kube, koje su podrazumijevale izbjegavanje razgovora na visokom nivou s kubanskim zvaničnicima. Sankcije su uvedene 2003. godine, nakon što su kubanske vlasti uhapsile 75 političkih disidenata i osudile ih na dugogodišnje zatvorske kazne pod optužbom da su podrivali Kastrov režim. Analitičari tvrde da SAD sada napokon imaju priliku da koloniziraju vječni trn u oku. Prva zvanična izjava iz Vašingtona bila je da SAD nemaju planove da otople odnos s Kubom nakon što je kubanski vođa Fidel Kastro privremeno prenio predsjednička ovlašćenja na svog brata Raula.

"Pokušaji Raula Kastra da se nametne kubanskom narodu su slični njegovom bratu", rekao je potrparol Bijele kuće Toni Snou i dodao: "Nema planova za uspostavljanje kontakta."

On je kazao i da SAD nemaju podataka o zdravstvenom stanju u kojem se Fidel Kastro nalazi, ali je naveo i da vjeruje da Kastro (79) nije umro.

"Činjenica da autokrata predaje moć svom bratu ne označava kraj autokratije", rekao je Snou. U izvještaju Komisije američke vlade za pomoć slobodnoj Kubi od prošlog mjeseca preporučuje se da SAD brzo djeluju kako bi ubrzale tranzicionu vlast kada se završi Kastrova vladavina na Kubi i da u roku od nekoliko nedjelja treba da imaju savjetnike na terenu.

Visoki zvaničnik Stejt departmenta, koji nije želio da mu se navodi ime, kazao je, međutim, da SAD nisu zbog Kastrove bolesti aktivirale taj plan. Kina i Sjeverna Koreja, od kojih Kubanci očekuju podršku za sada (mudro) ćute. Pristalice komunizma spremne su za sve oblike borbe za očuvanje državnog uređenja. Predsjednik Buš u petak je pozvao Kubance da podrže demokratske promjene u zemlji, ali je vladajuća Komunistička partija naglasila da će ostati na vlasti bez obzira na Kastrovu budućnost.

"Imamo još jednog Kastra - nema veze što je i on star, a novog Čea ćemo stvoriti. Ako treba opet ćemo u gerilu. Neka samo krenu na nas", rekao je Kastrov pristalica na jednom od internet blogova.

Da li je neminovan kraj najharizmatičnije bastilje komunizma ili će se u ovoj državi sprovesti u djelo parola "I poslije Kastra Kastro" - u ovom slučaju Raul.

KO JE FIDEL KASTRO

Fidel Kastro rođen je 13. avgusta 1926. (prema nekim izvorima - 1927) u mjestu Majari na porodičnoj plantaži šećerne trske u blizini mjesta Biran u provinciji Oriente. Kastrov otac bio je vlasnik plantaže od 23.000 ari na kojoj je kao mladić radio i Fidel. U mladosti je Fidel pohađao dvije jezuitske škole - Lasalle i Dolores, obje u Santjagu. Godine 1942. upisao se u jezuitsku školu Belen u Havani i uspješno je završio 1945. godine. Godine 1948. oženio se Mirtom Diaz-Balart, ali je brak završio razvodom 1954. godine. Trenutno je oženjen Daliom Soto Del Valleom i s njom ima pet sinova čija imena redom počinju na slovo A. Fidel je 1950. godine doktorirao pravo na Univerzitetu u Havani. Nakon završenog fakulteta planirao je da konkuriše za mjesto poslanika u kubanskom parlamentu na izborima zakazanim za 1952. godinu, ali je general Fulgensio Batista u državnom udaru zbacio vladu i predsjednika Karlosa Prio Sokarasa i otkazao izbore. Kastro je stoga protiv Batiste uložio tužbu sudu zbog kršenja ustava, ali je sud tužbu odbacio. Isfrustriran novonastalom političkom situacijom Kastro je zato s grupom istomišljenika 26. jula 1953. godine napao kasarnu u mjestu Monkada. Međutim taj napad je završio neuspjehom i Kastro je zatvoren. U zatvoru je ostao sve do 1955. godine. U to doba njegove političke ideje bile su: nacionalizam, antiimperijalizam i reformacija, ali nije bio član Komunističke stranke. Nakon puštanja iz zatvora Kastro je otputovao prvo u SAD, a potom u Meksiko gdje je organizovao revolucionarni pokret nazvan "26. jul". Ubrzo zatim upoznaje argentinskog doktora Ernesta Če Gevaru, zajedno s njim i još 82 vjerna vojnika započinje gerilski rat na Kubi kako bi zbacio s vlasti diktatora Batistu. U tome i uspijeva 1959. godine. Fidel Kastro je dolaskom na vlast bio veoma neprijateljski raspoložen prema Sjedinjenim Državama, a koje su se prijateljski odnosile spram Batiste i često se miješale u unutrašnje poslove Kube dok je on bio na vlasti. Nakon što je Kastrova vlada nacionalizovala rafinerije nafte, šećerane i pogone za proizvodnju električne energije 1960. godine Sjedinjenje Države su prestale kupovati kubanski šećer te su uvele ekonomski embargo prema Kubi. SAD neuspješno su pokušale uz pomoć kubanskih izbjeglica zbaciti Kastra s vlasti 1961. godine u tzv. invaziji na Zaliv svinja. Kastro, koji je po dužini vladavine treći lider na svijetu, jedna je od najpoznatijih ličnosti savremene politike. Pored njegove politike, koja je Kubu često stavljala u središte svjetskih zbivanja, on se proslavio i izjavama kakva je "Istorija će mi dati za pravo", što je rekao 1953, kada je kao mladi advokat branio sam sebe na suđenju za napad na garnizon Monkada u Santjagu.

"Počeo sam revoluciju sa 82 ljudi. Kada bih morao sve ispočetka, učinio bih to s desetoricom ili petnaestoricom i potpunom vjerom. Nije važno koliko ste mali, ako imate vjeru i plan akcije", rekao je on 1959.

"Jedna od najvećih dobrobiti od revolucije je ta što čak i naše prostitutke imaju fakultetske diplome", rekao je Kastro režiseru Oliveru Stounu za njegov dokumentarac "Komandante" iz 2003.

Koliko snage mu je ostalo za najvažniju bitku - borbu za život ostaje da se vidi.