Datum: 20.08.2006
Mirza Čubro

Bh. građani godišnje potroše 50 miliona KM za vize

Njemačka je zemlja koja je na vrhu liste država u koje građani BiH najčešće putuju i čije su vize najtraženije. Njemačka ambasada u BiH godišnje izda oko 50.000 viza za građane BiH koji žele putovati u ovu zemlju.

"Građani BiH najviše traže vize za Njemačku, koja ih godišnje izda oko 50.000. Zatim slijedi Austrija sa oko 37.000 viza, te Holandija. To su zemlje u kojima ima najviše građana porijeklom iz BiH stoga naši građani najčešće traže vize za ove zemlje, a kao razlog navode posjetu rodbini", kaže Boriša Arnaut, šef Odsjeka za vizno-pasoške poslove u Ministarstvu vanjskih poslova BiH.

OLAKŠAVANJE VIZNOG REŽIMA

Zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma imaju ujednačene cijene viza, koje za građane BiH iznose 37 eura. Popularno nazvane šengenske vize početkom ove godine poskupjele su na 60 eura, ali je cijena za građane BiH ostala 37 eura. Predstavnici Ministarstva vanjskih poslova BiH tvrde da je to uspjeh domaće diplomacije.

"Proces olakšavanja viznog režima je počeo. Grčka, Austrija, Španija, Mađarska, Češka su zemlje koje su već ukinule vize za nosioce diplomatskih pasoša dok će ostale zemlje članice EU vrlo brzo donijeti identične odluke. Građani će reći kako to nije mnogo. Ali, mnogo energije je trebalo uložiti u uvjeravanja odgovornih u ovim zemljama da je pasoš BiH siguran dokument", dodaje Arnaut.

Pojašnjava kako su vlasti BiH morale centralizovati izdavanje pasoša, zatim uvesti CIPS, odnosno centralnu evidenciju građana, te primijeniti najstrože mjere zaštite pasoša od falsificiranja.

Unatoč ohrabrujućim stavovima domaćih vlasti nekolicina građana s kojima smo razgovarali dok su čekali u redu ispred austrijske ambasade kažu da je dobijanje vize i dalje užasno kompliciran i skup poduhvat.

TROŠKOVI

"Ukoliko živite u Bihaću i želite dobiti vizu onda potrošite mnogo više novca od 60 KM koliko košta viza. Moramo platiti troškove puta, odnosno gorivo ili autobusku kartu, pa noćenje u Sarajevu uz rizik da uopće ne dobijemo vizu", kaže E.B. iz Bihaća.

Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, građani naše zemlje godišnje za vize potroše oko 50 miliona KM. Dodatni troškovi poput puta i boravka u Sarajevo gdje su sjedišta svih ambasada značajno premašuju pomentih 50 miliona KM. Građani BiH, osim ovih troškova, često imaju obavezu osiguravanja tranzitnih viza. Bugarska je jedna od zemalja koje naplaćuju izuzetno skupe tranzitne vize.

"Bugarska je zemlja koja nam je uvela vize mnogo prije nego što je postala kredibilan kandidat za članstvo u EU. Znamo za problem skupih, ali i često nepotrebnih tranzitnih viza. Nove članice EU vrlo brzo će ukinuti obavezu posjedovanja tranzitne vize ukoliko imate šengen vizu zemlje u koju putujete. Češka je prva zemlja koja je to uradila, a slijedit će je i druge zemlje", ističe Arnaut.

FALSIFIKATI

Vlasti BiH i Evropska komisija već su započele pregovore o olakšavanju viznog režima. Dugoročne vize uz značajno olakšanu proceduru dobijat će biznismeni, novinari, studenti, naučni radnici... Potom bi trebalo uslijediti olakšavanje za ostale kategorije građana, a u konačnici potpuna liberalizacija viznog režima.

"Za uspjeh cijelog posla važno je da građani koji spadaju u kategorije kojima će biti olakšano dobijanje vize u potpunosti poštuju sve procedure i da ne zloupotrebljavaju te olakšice. Dobili smo jasna upozorenja da će stari strogi vizni režim ponovo biti uveden odmah po otkrivanju prvih slučajeva malverzacija. Primjerice, ukoliko neko falsificira novinarsku akreditaciju i tako dobije vizu, novinari riskiraju ponovno uvođenje restriktivnog viznog režima. Isto važi i za sve ostale kategorije", naglasio je Arnaut.

Poseban problem predstavljaju agencije i pojedinci koji građane obmanjuju obećanjima o brzom dobijanju vize. Ove agencije i pojedinci često falsificiraju kompletnu dokumentaciju potrebnu za izdavanje vize.

"Svakodnevno imamo po dvadesetak pasoša koje nam dostavljaju iz ambasada, koji su dio falsificirane dokumentacije. Na primjer, dostavljaju se lažni pozivi firmi iz zemalja EU. Falsificira se memorandum, pečat postojeće firme ili se dostavi dokumentacija firme koja uopće ne postoji. Pošto govorimo o veoma uređenim zemljama, dokumentacija se lako i brzo provjeri. To izaziva dodatnu dozu opreza u svim ambasadama, a samim tim građanima stvara dodatne probleme prilikom dobijanja vize", zaključuje Arnaut.