Datum: 09.09.2006
Šta donosi Zakon o lijekovima i medicinskim    sredstvima Bosne i Hercegovine

R. Rakić

Kraj crnog tržišta lijekovima u BiH

U BiH i dalje je u velikoj mjeri prisutno nezakonito reklamiranje lijekova i izdavanje lijekova bez recepta, što su problemi koji neće nestati preko noći uspostavljanjem jedinstvene Agencije za lijekove, slažu se brojni farmaceutski stručnjaci u našoj zemlji.

Kako tvrde, građani BiH još nemaju jednaka prava na lijek, dok su materijalne mogućnosti fondova solidarnosti i građana BiH veoma male zbog čega stanovnici naše zemlje nisu u stanju sebi priuštiti sve lijekove.

Ipak, većina vjeruje da će se stanje u oblasti farmacije popraviti usvajanjem Zakona o lijekovima.

BOLJI SISTEM I KONTROLE

Dugo iščekivani Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH usvojen je na sjednici Predstavničkog doma parlamenta BiH u prvom čitanju 29. avgusta, kao i na sjednici Doma naroda održanoj u četvrtak. I dok su iz Međukantonalne farmaceutske komore upozoravali da će usvajanje predloženog zakona izazvati haos na farmaceutskom tržištu neposredno uoči sjednice državnog parlamenta, prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Lari Batler ukazao je na važnost donošenja ovog akta. Tom prilikom istakao je da će novi zakon donijeti veliku korist građanima BiH, te omogućiti bolji sistem i veći nivo kontrole prilikom uvoza lijekova upozorivši da trenutno u BiH ne postoji kontrola lijekova.

Slobodan Lučić, stručni savjetnik u Ministarstvu zdravstva FBiH, kaže da je cijeli period usvajanja državnog Zakona o lijekovima obilježen izrazitim "crno-bijelim" kontrastima što ne iznenađuje jer su oko lijekova isprepleteni različiti interesi.

"Neumjerene i zlonamjerne su tvrdnje da u BiH vlada haos na tržištu lijekova koje idu do toga da se crno tržište procjenjuje na oko 100 miliona KM što bi značilo da je svaki treći lijek falsifikovan. Ipak, treba znati da je farmaceutskom tržištu data najviša ocjena u okviru reforme zdravstva u BiH", rekao je Lučić.

Napominje da o efikasnosti i kvalitetu lijekova i sigurnosti korisnika brinu entitetska ministarstva zdravstva, Zavod za kontrolu lijekova, Komisija za lijekove i klinička ispitivanja, ovlašteni instituti za farmakologiju i farmaceutske inspekcije.

"Ulaska lijekova mimo regularnih kanala u BiH vjerovatno ima, ali do danas nije bilo potvrđenih slučajeva. Druga je stvar ako se pod ilegalnim lijekovima u FBiH smatraju lijekovi koji su registrovani u RS, a nisu u FBiH i obrnuto što je naša trenutna realnost. Upravo to je bio jedan od ključnih razloga da se pristupi izradi Zakona o lijekovima i uspostavljanju Agencije za lijekove", ističe Lučić.

Kaže da je ovim zakonom predviđena kontrola svake serije lijeka uz male izuzetke seruma i vakcina.

"Mi sada imamo više od 100 veledrogerija. Ovim zakonom trebao bi se na pravi način regulisati njihov rad, tačnije doći će do ukrupnjavanja veledrogerija", dodao je Lučić.

SVI UZORCI ISPRAVNI

Indira Šarkić, v.d. direktora Zavoda za kontrolu lijekova FBiH, potvrdila je da je Zavod u ovoj godini pregledao ukupno 1.141 uzorak dostavljen na osnovu redovnog i inspekcijskog nadzora i svi su nakon ispitivanja zadovoljili kvalitet.

"Nikada nam nije došao uzorak za koji se sumnjalo da je nelegalno uvezen u našu zemlju. Mi smo jedina institucija u BiH koja je osposobljena za kontrolu lijekova u cijeloj BiH, a obavljamo i sve ono što od nas zahtijeva Agencija za lijekove RS", rekla je Šarkićeva. 

Napominje da je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS dostavilo Zavodu za kontrolu lijekova prijedlog za stručno-tehničku saradnju u cilju kvalitetnog nadzora lijekova u prometu i osiguranja zaštite stanovništva.

Komentarišući novi zakon o lijekovima Šarkićeva smatra da se radi o prvom zakonu na razini države koji uz svrsishodne prijedloge struke treba podržati.

Nataša Grubiša, magistar farmacije i v.d. direktora Agencije za lijekove RS, očekuje da će novi zakon donijeti kvalitetan, siguran i efikasan lijek.

"Pored toga očekujemo da će se moći prometovati lijekovima u oba entiteta i Brčko distriktu, da će se smanjiti broj uvoznika, povećati serije koje će biti lakše kontrolisane u toku uvoza lijeka, urediti tržište dostupnosti lijeka svima u BiH i pojačati inspekcijski nadzor", kaže Grubiša.

Podsjeća da u RS postoji samo jedan inspektor za ovu oblast i oko dvadesetak veleprometnika lijekovima.

"Mi smo obavijestili sve štampane i elektronske medije da ćemo poduzeti sve neophodne mjere protiv medija koji ubuduće objave reklamu, a da prethodno od naručioca reklame nisu zatražili da im dostavi odobrenje ove agencije za reklamiranje nekog preparata na terirtoriji RS", rekla je Grubiša.

SPRIJEČITI NEZAKONITE REKLAME

Kako se, između ostalog navodi u ovom saopštenju, protiv medija u RS koji ne ispoštuju proceduru predviđenu Pravilnikom o reklamiranju i obavještavanju o lijekovima i medicinskim sredstvima biće pokrenuti odgovarajući postupci pred nadležnim sudovima.

"U praksi je primijećeno protivzakonito emitovanje reklamnih poruka za veliki broj lijekova i medicinskih sredstava, za koje nije pribavljeno odobrenje ove agencije što može dovesti do neželjenih posljedica po zdravlje građana", stoji u saopštenju Agencije za lijekove RS.

Bilo kako bilo, ostaje da vidimo da li će se nakon okončanja procesa usvajanja novog zakona o lijekovima stanje u oblasti farmacije urediti ili će kao i brojni doneseni akti u našoj zemlji ostati samo mrtvo slovo na papiru.

Mađira Pavlović-Konjičanin, magistar farmacije i predsjednik Međukantonalne farmaceutske komore, tvrdi da crnog tržišta lijekovima u našoj zemlji ima, ali da je ono najmanje prisutno u Sarajevskom kantonu. 

"Crnog tržišta lijekovima najmanje ima u Sarajevskom kantonu jer farmaceutska inspekcija dobro radi svoj posao. Međutim, u drugim kantonima u Federaciji gdje nema farmaceutske inspekcije situacija je haotična", dodaje Pavlović-Konjičanin.

Upozorava da će se crno tržište lijekovima u BiH legalizovati u slučaju da se Zakon o lijekovima usvoji bez predloženih amandmana farmaceutskih stručnjaka. Kako su ranije istakli predstavnici Komore, ovim zakonom predviđena je mogućnost da se kontrola uvezenih lijekova može vršiti i u laboratorijama uvoznika lijekova, ili da se ne vrši već da se priznaju rezultati proizvođača lijekova. Ovo, kako smatraju, može prouzrokovati pojavu nedjelotvornih ili škodljivih lijekova na tržištu BiH, a u slučaju pogrešno poslatog lijeka posljedice mogu biti katastrofalne po stanovništvo BiH.