Datum: 09.09.2006
Većina gradova u BiH, pa i onih većih, suočena s očajnim bioskopskim kapacitetima

Bioskopi na samrti

U vrijeme kada filmska industrija doživljava procvat i izbacuje najviše naslova godišnje u istoriji, kada sedma umjetnost postaje najčešći oblik zabave, a Sarajevo film festival jači nego ikad, mnogi građani BiH već godinama nisu imali priliku da pogledaju film u kinu.

Gledanje filmova manje-više postalo je privilegija glavnih gradova RS i FBiH.

U Mostaru se jedino kino koje postoji renovira već godinama, a kraj se ne nazire.

Prijedor, nekada grad kina, ostao je na samo jednom bioskopu, u Tuzli je kino-sala osposobljena prošle godine, dok u Sanskom Mostu film nije prikazan od 1992. godine.

Što zbog skupe distribucije, što zbog neuslova i nedostatka sredstava za kino-sale, što zbog slabe zainteresovanosti publike sedma umjetnost u BiH još traži svoje mjesto pod Suncem.

FILMSKA TAMA

Posljednji film u gradskom bioskopu "Sana" u Sanskom Mostu emitovan je 1992. godine, pred sam početak rata u BiH. Ostalo je zabilježeno da se radilo o filmu "Ples s vukovima", čiji je reditelj bio Kevin Kostner.

Od tada bioskop u Sanskom Mostu ne služi svojoj svrsi, a kinematografska oprema je u međuvremenu uništena ili otuđena.

U poslijeratnom periodu lokalna vlast je u ovom gradu u nekoliko navrata najavljivala renoviranje devastirane zgrade bioskopa koja je u međuvremenu prepuštena propadanju i zubu vremena.

Do realizacije ovih obećanja, međutim, nikada nije došlo. Opštinska vlast je u toku protekle godine projekat rekonstrukcije ovog objekta, čiji je kapacitet bio 420 sjedećih mjesta, kandidovala pri nadležnom federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke i kulture.

Zahvaljujući resornom ministru Gavrilu Grahovcu, u ove svrhe je obezbijeđeno 200.000 maraka, uz obavezu opštine da obezbijedi preostala potrebna sredstva za izvođenje građevinskih radova.

Lokalna vlast, međutim, nikada nije obezbijedila potrebna sredstva, te se grant s federalnog nivoa nije mogao realizovati.

Mostar je jedan od rijetkih gradova u BiH koji nemaju kino-dvoranu. Zatvaranjem kina "Croatia" grad na Neretvi se našao u "filmskoj tami". Ova kino-dvorana je zatvorena jer je bila smještena u amfiteatru Mostarskog sveučilišta, koje je imalo drugačijih planova s dotičnim prostorijama. Dvorana kina "Croatia" danas se, pored obrazovnih, koristi i za konvencije političkih stranaka, te slične skupove...

Prije nešto više od dvije godine započele su pripreme na izgradnji multipleks kino-dvorane koja bi trebalo da se nalazi na prostoru bivšeg kina "Partizan". Ni to mostarsko kino još nije ugledalo svjetlo dana. Radovi su stali, kada bi trebalo da budu okončani niko pouzdano ne zna.

Prijedor je nekada bio grad kina. Istorijski zapisi kazuju da su se prvi filmovi u gradu na rijeci Sani počeli prikazivati daleke 1925. godine u vrijeme Kraljevine SHS. Direktor prijedorskog muzeja "Kozara" Milenko Radivojac tvrdi da je prema pisanim dokumentima u Prijedoru prije 80 godina počelo prikazivanje prvih tzv. nijemih filmova, a da su posjećenost tih projekcija i zainteresovanost publike bili ogromni.

"Svi su hrlili u tadašnje prvo prijedorsko kino koje je prikazivalo fimove iz serijala Čarlija Čaplina, ali su se prikazavili i ostali nijemi filmovi koji su se mogli pronaći na repertoaru tadašnjih kino-dvorana u zemlji", kaže Radivojac. Prijedorčanin Marjanović, koga su sugrađani prepoznavali po nadimku Gusak, imao je prvu pravu kino-opremu koja je u ovaj grad donijela i prve zvučne projekcije filmova.

Od tri nekadašnja kina u Prijedoru danas je ostalo samo jedno. Kino "Mrakovica" već godinama radi u neuslovnom prostoru kojem je potrebna i sanacija i kompletna adaptacija. Sefira Karahodžić, direktor prijedorskog preduzeća za prikazivanje filmova, danas kaže da bi u potpunu adaptaciju trošne zgrade jedinog prijedorskog kina trebalo uložiti velika sredstva.

"Za sada pet naših radnika radi u vrlo teškim uslovima, a jedini izvor sredstava za nabavku filmova, za plate radnicima kao i naše obaveze prema državi je zakup objekta tržnog centra, u kojem je prije 14 godina egzistiralo kino 'Radnik'", kaže direktor Sefira Karahodžić dodajući da je i sama za adaptaciju i renoviranje prijedorskog kina "Mrakovica" pomoć tražila od raznih humanitarnih i nevladinih organizacija.

Nakon uobičajene ljetne pauze, kino "Mrakovica" s radom počinje narednog ponedjeljka, a na velikom platnu moćiće se pogledati drugi dio hita "Pirati sa Kariba".

(NE)USLOVI U SALAMA

Iako se može pohvaliti da ima kino, ako se uzme u obzir da je postojeći objekat bijeljinskog gradskog bioskopa star četrdesetak godina, a aparati za reprodukciju tona i slike oko 30 godina, primjećuje se da ni u Bijeljini ne cvjetaju ruže kada je sedma umjetnost u pitanju.

Prema riječima Dušana Tuzlančića, vršioca dužnosti direktora "Bijeljina-filma", trenutna posjećenost bioskopa od strane građana Bijeljine je gotovo nikakva.

"Bioskopska sala je neuslovna i ne može privući ljude", istakao je Tuzlančić.

Osnivač i stoodstotni vlasnik kapitala bioskopa je opština Bijeljina, koja se, kako kaže Tuzlančić, u proteklom periodu trudila da, u okviru svojih mogućnosti, ponešto investira u ovu ustanovu.

"Ipak, ja to ne bih nazvao pravim investicijama, nego investicionim održavanjem. U zgradi staroj četrdesetak godina svake godine može se dati desetak hiljada KM na saniranje svega onoga što propadne u toku te godine. Međutim, ta ulaganja nisu ulaganja onog tipa koja bi nama trebala", rekao je Tuzlančić.

Ističuću da su bijeljinskom bioskopu neophodni savremeni uređaji, Tuzlančić je rekao da se stalno obećava i pokazuje dobra volja za rješevanje ove problematike, ali da nikako ne dolazi do realizacije takvih obećanja.

"Stalno nije trenutak. Pitam se kada će doći taj trenutak", dodao je on.

Od šest istočnohercegovačkih opština jedino još Trebinje i Gacko uspijevaju održati kontinuitet kada je u pitanju rad bioskopa i okupljanje publike.

U Trebinju, koje je nekada imalo nekoliko bioskopa, danas se projekcije odvijaju samo u Domu kulture u ovom gradu, gdje bioskopska dvorana broji 320 mjesta i, prema riječima Đorđa Vučinića, direktora Centra za informisanje i kulturu, pri kome djeluje i kino-sala, dijeli sudbinu cjelokupne kinematografije, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i šire.

"Svjesni činjenice da je prošlo vrijeme kada se pred biletarnicama ovog kina tražila karta više, u Trebinju se bioskopske predstave, ipak, posjećuju, tako da na svakoj predstavi imamo 50 do 150 gledalaca, a jedan film igra najviše tri dana i to jedino kada je u pitanju hit", ističe Đorđe Vučinić, direktor Centra za informisanje i kulturu, pri kome djeluje i kino-sala.

Ono što je potrebno istaći jeste činjenica da je pri Centru za informisanje i kulturu nekada radilo i ljetno kino, ali su danas neophodne velike investicije da bi se ponovo pokrenuo ovaj projekat, kao i projekat adaptacije postojećeg prostora, u kome je oprema poprilično dotrajala.

Početkom ove godine je, po prvi put nakon proteklog rata, obnovljen rad kino-sale s osamdesetak mjesta u Ljubinju, ali posjetilaca je bilo vrlo malo, pa su projekcije za sada obustavljene, dok su se u susjedoj Bileći filmovi na velikim platnima prestali prikazivati prije više od godinu dana, u Nevesinju bioskop ne radi još od rata, a projekcije se ne odvijaju ni u Berkovićima...

SMANJENA POSJEĆENOST

Banja Luka i Sarajevo se mogu pohvaliti da imaju moderne kino-sale, dobru posjećenost te kvalitetne kino-predstave.

U sarajevskim kinima trenutno je pusto jer je ljetni period, a u ovo doba, kako su nam kazali predstavnici pojedinih distributerskih kuća u Sarajevu, ljudi skoro pa i ne posjećuju kino-dvorane.

Enes Cviko, direktor producentske i distributerske kuće "Forum", ističe kako je oprema kina u Sarajevu zadovoljavajuća, ali da je to još ispod standardnog evropskog i svjetskog prosjeka.

"Teško je ali mi se trudimo da stvorimo solidne tehničke uvjete u dvoranama, od stolica, do same projekcije filma. Smatram da će u Sarajevu tehnički uvjeti biti još bolji kada bude izgrađena multipleks dvorana. Radimo na njenoj izgradnji i nadamo se da će uskoro biti završena", rekao je Cviko.

Cviko naglašava kako je kino "Apolo", pored kina "Miting Point" u Sarajevu, jedno od najopremljenijih i najuređenijih, te da je tehnički opremljeno veoma dobro.

"Cijene karata su možda visoke za naše standarde, ali su najjeftinije u svijetu. Nigdje ulaznica za filmsku kino-projekciju nije jeftinija nego u Sarajevu i BiH", dodaje Cviko.

U Banjoj Luci postoji multipleks "Kozara" s pet moderno opremljenih i klimatizovanih bioskopskih sala. Najveća sala je "Paradiso" sa 267 udobnih sjedišta, zatim "Rebeka" sa 112 sjedišta, a tu su još sale "Doli Bel", "Kazablanka" i "Lolita", koje ukupno imaju još 168 mjesta. Osim njih, postoji i mala sala bioskopa "Palas" sa 135 mjesta. Donedavno je bila u funkciji i velika sala "Palasa" s 500 mjesta, ali je zbog nerentabilnosti i veoma rijetke popunjenosti ta sala pretvorena u dječju igraonicu.

"Trudimo se da na vrijeme dobijemo filmske naslove, da kad bude svjetska premijera on igra i u Banjoj Luci jer čim malo kasni pojavi se piraterija, koja znatno umanji interesovanje za taj film", kaže Goran Vujaković iz "BL bioskopa".

Za dobar posao, po riječima Vujakovića, presudni su veliki holivudski hitovi i domaći film.

"Nažalost, imamo trend smanjene posjećenosti bioskopa. Na takvu situaciju utiče više faktora i to: kakvi se filmovi prave, loša ekonomska situacija u RS i piraterija", govori Vujaković i napominje da je cijena bioskopske karte od tri do 3,5 KM najniža cijena karata u Evropi.

Bihać je jedan od rijetkih gradova koji se može pohvaliti da je evropske tehničke standarde i standarde komfora u projekciji filmova dostigao početkom ove godine. Minipleks kino "Una" otvoreno je 23. februara ove godine. Firma "Art company" d.o.o. iz Kiseljaka dobila je desetogodišnju koncesiju na objekat nekadašnjeg istoimenog kina koje je prestalo s radom početkom posljednjeg rata.

U pitanju su tri kino-dvorane kapaciteta 70, 77 i 91 mjesto.

"Radnim danima u prosjeku imamo 13, a vikendima 19 projekcija. Prema našim procjenama već u prvoj godini očekujemo 120.000 gledalaca. Dolaze nam posjetioci i iz drugih gradova Unsko-sanskog kantona i šire. Naši gledaoci dolaze iz Cazina, Bosanske Krupe, Velike Kladuše, Bužima, Bosanskog Petrovaca, te iz hrvatskih mjesta Ličko Petrovo Selo, Drežnik Grad, Grabovac i Plitvička jezera", kaže Damir Bajrić, direktor kina "Una".

I dok građani BiH slabu posjećenost kinima pravdaju lošim uslovima u dvoranama, vlasnici kina loše uslove pravdaju time što nemaju para za renoviranja zbog loše posjećenosti. Državne i opštinske vlasti slabo ili nikako ulažu u kina pa se trenutna situacija u BiH kada je ova tema u pitanju nalazi i po svemu sudeći nalaziće se još dugo na mrtvoj tački.

N.N.