Datum: 16.09.2006
Dileme

Rade Šegrt

Montažna ili zidana kuća

Kuća Milana Bolabana iz Dragočaja kod Banje Luke nimalo se ne razlikuje od komšijskih. Tek sitne razlike daju naznake da je montažna.

U našem mentalitetu, donedavno omražene, montažne kuće postaju sve češći izbor mnogih. Ali, šta je, zapravo, bolje rješenje - zidana ili montažna kuća? Istraživanje "Nezavisnih" otkrilo je prednosti, ali i mane i jednih i drugih.

Bolaban je još prije tri godine odlučio, umjesto zidane, kupiće montažnu kuću. Danas, tri godine poslije, više je nego zadovoljan svojim domom.

"Nimalo se nisam pokajao", kaže Bolaban. "Da ponovo odlučujem, izabrao bih isto."

Davor Džajić, diplomirani ekonomista, dugo se premišljao u vezi s izborom doma. Uprkos tome što ga je kopkalo da kupi montažnu, odlučio se, ipak, za zidanu gradnju. Ni on se nije pokajao.

"Bio sam svjestan da je gradnja montažnih mnogo brža, ali da, istovremeno, ima svojih mana. U mom slučaju odlučila je kasnije vrijednost nekretnina, koja je, u što sam se uvjerio, mnogo veća u slučaju zidane gradnje", kaže Džajić. Za grube radove na kući od oko 200 kvadratnih metara utrošio je, otprilike, dovoljno novca za kupovinu gotove montažne duplo manje, ali solidne kvadrature.

PODIJELJENA STRUKA

Montažne kuće donedavno su bile sinonim za nezgrapnu, jeftinu gradnju. Stvari se, međutim, mijenjaju jer tržište pokazuje da su ovakve kuće sve više tražene.

Dok pokazuje montažnu kuću od 56 kvadratnih metara, Bolaban, zadovoljni vlasnik montažne kuće, u prvi plan ističe izolaciju, zbog koje je znatno manji utrošak energije za grijanje.

"Ljeti je sasvim drugačija situacija i u kući uopšte nije vruće", kaže Bolaban, koji se za montažnu gradnju odlučio prije svega zbog brzine gradnje. Vanjski zidovi njegove kuće debeli su oko 23 centimetra, dok su unutrašnji oko 15, tako da je i zvučna izolacija, kako od spoljne tako i unutrašnje buke, više nego zadovoljavajuća.

Stručnjaci su podijeljeni - po jednima, tradicionalna zidana i dalje je bolji izbor, dok zagovornici montažne gradnje vjeruju da je riječ samo o predrasudama.

"Prilikom odlučivanja da li da gradi montažnu ili tradicionalnu kuću napravljenu od betona i cigle, bitnu ulogu ima i mentalitet naših ljudi, na šta treba ozbiljno računati. Ljudi više vole zidane i pored toga što je gradnja montažnih kuća znatno unaprijeđena", kaže Mile Mitrović, građevinski inženjer iz banjolučkog Instituta za građevinarstvo.

Mitrović vjeruje da je montažna kuća jednako dobar, ako ne čak i bolji izbor za gradnju.

"Prva i najveća prednost montažne kuće je njena cijena i brzina izgradnje", kaže Mitrović. Prema njegovim riječima, od početka gradnje do useljenja u montažnu kuću potrebno je oko desetak dana, dok je za klasičnu kuću potrebno najmanje dva mjeseca.

"Jedna od prednosti montažne gradnje jeste i u tome što se uz daleko manje ulaganja može mijenjati unutrašnji raspored prostorija. S druge strane, montažna kuća se ne može nadograditi kao klasična betonska kuća, a to se kod nas često radi kada se ukaže potreba za tim. Ne treba smetnuti s uma, takođe, da je čvrsta gradnja otpornija na nepogode poput požara ili klizanja tla", priča Mitrović.

ZA I PROTIV

Slobodanka Mihaljica, arhitekta banjolučke građevinske firme "Aragosta", pristalica je "tvrde gradnje", jer vjeruje da život u zidanoj gradnji ima mnogo veće prednosti u odnosu na montažnu gradnju.

"Život u klasičnim kućama mnogo je prijatniji i zdraviji. Takođe, prilikom gradnje klasične kuće u ponudi je daleko veći izbor materijala, a otvara se i mogućnost za veću kreativnost prilikom gradnje nego kada je u pitanju rad sa industrijski napravljenim zidovima", smatra Mihaljica.

Ona tvrdi da je jedna od osnovnih prednosti zidane gradnje mnogo duža trajnost u odnosu na montažnu gradnju, a s uma se, kaže, ne smije smetnuti da se prilikom izgradnje montažnih kuća koristi dosta hemikalija, raznih preparata i ljepila, što nije slučaj kod zidanih.

Jedna od prednosti je, ističe, i to što se zidane kuće mogu naknadno prepravljati, odnosno nadograđivati, što kod montažnih nije moguće.

"To je jedan od najvećih hendikepa montažne kuće", kaže Mihaljica.

Mada cijene montažnih kuća dosta variraju, zavisno od proizvođača, većina njih nudi kuće po prosječnoj cijeni od oko 350 maraka po kvadratnom metru. To je cijena za kuće po "roh bau" sistemu, što će reći bez završenih unutrašnjih radova. Ukoliko se želi kuća po sistemu "ključ u ruke", cijena se povisuje za četvrtinu, a za taj novac se, tvrde zagovornici čvrste gradnje, već može sagraditi solidna zidana kuća, ali sa samo završenim grubim radovima.

Radmila Dragutinović, arhitekta milićkog "Intala", jednog od većih bh. proizvođača montažnih kuća, naglašava prednosti ovakve gradnje, ističući da se svijest ljuti o tome da je "montažna kuća jednako baraka" uveliko promijenila:

"Naši kupci su sve češće visokoobrazovani ljudi. Nije to, baš, gradnja za sirotinju, pošto ljudi sa većom platežnom moći sve više kupuju montažne kuće od preko sto kvadrata. Pored nespornih prednosti u brzini gradnje i povoljnijoj cijeni od 15 do 20 odsto, sa klasičnim stilom gradnje teško se može postići izolacioni kvalitet koji pružaju montažne kuće provjerenih proizvođača."

Prema njenim riječima, termoizolovani zid montažne kuće od 12 centimetara jednake je vrijednosti kao zid od opeke i betona od 38 centimetara. Kad se na montažnu kuću još stavi demit fasada, takva gradnja, tvrdi, jednaka je zidu od 70 centimetara.

"To u praksi znači da se zimi ostvaruju uštede u grijanju od 40 odsto, dok je ljeti dovoljno samo zasjeniti prozore da bi u kući bio ugodan boravak", kaže Dragutinovićeva.

NAKNADNI PAD VRIJEDNOSTI

Naknadni pad vrijednosti montažnih, odnosno bolje držanje cijene zidanih, jedan je od osnovnih argumenata kod odluke - zidana ili montažna gradnja.

U banjolučkoj Agenciji za promet nekretninama "Euro agent", kažu da je potražnja isključivo orijentisana na čvrstu gradnju. "Veoma je mali broj onih koji traže montažne kuće. U gotovo 99 odsto slučajeva traže klasičnu gradnju", ističu u "Euro agentu". Po njima, razlog za ovakav odnos u potražnji leži u tome što je kvalitetnija montažna gradnja ekspanziju kod nas počela da doživljava tek prije nekoliko godina, ali i uvriježeni mentalitet koji priznaje samo "ciglu i beton".

"Situacija je jasna - ako bi se u istoj ulici prodavale montažna i klasična kuća iste površine i godine izrade, klasična kuća bi bila prodata za duplo više para. Tržište montažnih kuća, za razliku od zapadne Evrope i Amerike, kod nas još nije zaživjelo. Većina ljudi, ipak, želi trospratnicu, nego montažnu kuću", istu u "Euro agentu".

Zbog takve percepcije, ističe Senada Čolak iz "Proma" Donji Vakuf, fabrike montažnih kuća, većina zidanih kuća nikad neće ni biti završena.

"Danas u zemlji imamo 70 odsto nezavršenih kuća bez fasade, s različitom stolarijom, bez ograda na balkonima… To je zbog mentaliteta naših ljudi koji žele držati cijelu porodicu na okupu", kaže Čolakova.

Kao jednu od najvećih prednosti montažne gradnje, ona izdvaja to što su napravljene od eko-materijala, pa u njima nema memle.

"Tehnologija montažnih kuća se usavršila i već sad u znatnoj mjeri kvalitetom prevazilaze klasičnu gradnju", tvrdi Čolakova, koja kaže da domaće tržište svake godine apsorbuje sve više montažnih kuća, prije svega zbog postepenog rušenja predrasuda prema ovakvom načinu gradnje. Ranije su, kaže, montažne kuće kupovale, mahom, izbjeglice, kako bi se što prije skućile, dok se struktura kupaca danas mijenja, pošto se sve više mladih ljudi odlučuje za ovakvu gradnju.

"Tome je doprinio i razvoj kreditnog tržišta, tako da sad mladi koji žele da se osamostale radije plaćaju ratu kredita za kuću u koju mogu useliti u vrlo kratkom roku, nego kiriju za podstanarski život", smatra Čolakova.

Ipak, ona tvrdi da se često na tržištu pojavljuju nekvalitetni proizvodi, koji narušavaju slike o montažnoj gradnji. U takvoj, nekvalitetnoj gradnji, kaže, leži i razlog malod udjela montažne kuće na domaćem tržištu.

"Ukoliko se kuća pravi po projektu i za svaki dio ima sertifikat", kažu u "Promu", "nikada ne može doći do situacije da padne bojler ili slika sa zida, kako se to zna desiti kod nekvalitetnih proizvoda."

Dozvole na isti način

Procedura dobijanja dozvola za gradnju montažnih i klasičnih kuća u potpunosti je ista. Visina komunalnih naknada koje je investitor dužan da plati zavisi od lokacije na kojoj će se graditi objekat, ali i opštinskih uprava koje određuju njene cijene. Prema podacima Svjetske banke, BiH je jedna od najniže rangiranih zemalja u brzini obezbjeđivanja građevinskih dozvola, tako da se i u jednom i drugom slučaju dugo čekanje podrazumijeva. U resornom ministarstvu u pripremi je novi zakon koji bi proces dobijanja dozvola trebalo znatno da ubrza i da liši muka čekanja pred šalterima one koji žele legalno da sagrade kuću.

PREDNOSTI I MANE MONTAŽNIH KUĆA

Niža cijena      Naknadni pad vrijednosti

Brza gradnja      Kraći vijek trajanja

Ušteda energije     Nemogućnost nadogradnje

PREDNOSTI I MANE ZIDANIH KUĆA

Bolje drže cijenu      Duža i skuplja gradnja

Duži vijek trajanja     Teže unutrašnje prepravke

Mogućnost nadogradnje     Muke sa majstorima