Fudbal

Kramarić i Dinamo uvjerljivo najbolji, pauza u BiH 97 dana

Kramarić i Dinamo uvjerljivo najbolji, pauza u BiH 97 dana
Kramarić i Dinamo uvjerljivo najbolji, pauza u BiH 97 dana

SARAJEVO - Prvi dio sezona u nacionalnim fudbalskim šampionatima država Zapadnog Balkana bez sumnje su obilježili Andrej Kramarić, napadač Rijeke, uvjerljivo najbolji strijelac s 21 prvenstvenim golom, te NK Dinamo iz Zagreba, jesenji prvak Hrvatske koji u dosadašnjem toku HNL-a nema niti jedan poraz, analizira Anadolu Agency (AA).

Popularno zvani "modri" u 19 prvenstvenih mečeva upisali su 15 pobjeda i četiri remija, uz impozantnu gol razliku 48:11, osvojivši 49 bodova. Koliko je Dinamo dominantan govori i podatak da je slovenački jesenji prvak Domžale osvojio 44 boda i to iz 20 utakmica (14 pobjeda, dva neriješena rezultata i četiri poraza s gol razlikom 27:10). No, obzirom da je Maribor zbog obaveza u Ligi šampiona odigrao meč manje, Domžale s tri boda više imaju bolje prolazno vrijeme uoči proljetnog nastavka trke za šampionsku krunu u Sloveniji.

Tim iz Domžala poslije Dinama ima najviše pobjeda u nacionalnim šampionatima država nastalim raspadom SFR Jugoslavije, ali to ne znači da su najuspješniji, pogleda li se broj odigranih utakmica i u njima pretrpljenih poraza.

Patrizan regionalni vicešampion

Statistički, beogradski Partizan se može nazvati regionalnim vicešampionom. Iz 15 susreta ovosezonskog šampionata Srbije "crno-bijeli" su 12 puta pobijedili, dva puta odigrali bez pobjednika i samo jednom izgubili, te osvojili 38 bodova (gol razlika - 38:10).

Skoro rame uz rame su Rudar iz Pljevalja, najbolji tim Prve lige Crne Gore, Široki Brijeg i Vardar, jesenji šampioni Bosne i Hercegovine odnosno Makedonije.

Pljevljaci su iz 17 utakmica ostvarili 13 trijumfa, dva remija i poraz (31:8), osvojivši 41 bod. Širokobriježani i Skopljaci su, takođe, zabilježili po jedan poraz, s tim da Vardar iz 17 mečeva ima 11 pobjeda i pet remija, a Hercegovci 10 trijumfa, dok su u četiri susreta osvajali po bod. Zanimljivo, Vardar (38 bodova) i Široki Brijeg (34) imaju identičnu gol razliku - 29:10, navodi Anadolu Agency. 

S druge strane, najgori, posljednjeplasirani tim prvenstava u regiji su Berane. U 17 utakmica prvog dijela prvenstva u Crnoj Gori nemaju niti jedan trijumf. U svega tri ogleda osvajali su po bod, a kapitulaciju su potpisali u 14 navrata. Gol razlika Berana je čak minus 32 - 11:43.

Katastrofalnu jesen imali su i Teteks u Makedoniji, kao i Radnički 1923 u Srbiji, koji su se morali zadovoljiti s po jednom pobjedom. Ekipa iz Tetova iz 17 mečeva, a Radnički iz 15 ostvarili su tri, odnosno četiri remija. Obje ekipe imale su po 10 poraza. Gol razlika Teteksa je 10:45, a Radničkom 1923 6:22.

U Sloveniji je posljednji tim Radomlje, koji u 20 utakmica ima dvije pobjede i dva remija, te je 16 puta gubio (12:49). Sličnu sudbinu doživjeli su i Mladost Velika Obarska (BiH) i Zadar (Hrvatska). Mladost je iz 15 mečeva sakupila devet bodova, a Zadar je iz 19 osvojio 13 poena.

Najbolji strijelci uglavnom domaći igrači

Kramarić ne samo da je uvjerljivo najbolji strijelac u ligama nekadašnje zajedničke države, već je i jedan od najboljih u Evropi. S 21 prvenstvenim golom niko mu nije ni blizu na Balkanu i zato ne čudi ogroman interes klubova iz najjačih liga za napadačem Rijeke.

Drugi najbolji golgeter je Petar Škuletić. On je u dresu Partizana ove jeseni u Super ligi Srbije 14 puta tresao protivničke mreže. Po 12 golova davali su Goran Vujović (Sutjeska Nikšić, Crna Gora) i Hrvat Bojan Vručina, igrač Škendije u Prvoj ligi Makedonije. Uz Vručinu, jedini stranac prvi "topnik" u jednom od šest nacionalnih šampionata Zapadnog Balkana priznatih od strane FIFA i UEFA je i Brazilac Markos Tavares (Maribor). On je u Sloveniji minule jeseni postigao 10 pogodaka.

U Premijer ligi Bosne i Hercegovine dva su fudbalera na vrhu liste strijelaca nakon pola sezone. To su Riad Bajić (Željezničar) i Stevo Nikolić (Zrinjski) sa po osam pogodaka.

Bojan Najdenov, fudbaler Turnova iz Makedonije, najnekorektniji je igrač naših prostora. U nedavno završenoj polusezoni uspio je sakupiti čak osam žutih i dva crvena kartona. Na neslavnoj listi drugo mjesto dijele Veldin Muharemović (Olimpik) i hrvatski internacionalac Petar Bašić (Čelik), koji su u Premijer ligi BiH dobili po sedam žutih i po jedan crveni karton. Mile Škorić (Osijek) ima najviše javnih opomena u HNL-u. Okitio se sa šest žutih kartona i jednim crvenim. Aleksandar Mikijelj (Bokelj) u Prvoj ligi Crne može se "pohvaliti" s pet žutih i dva crvena kartona, baš kao i Matija Kristič (Zavrč) u Sloveniji. Aleksandar Stanisavljević (Srem) i Miloš Tintor (Novi Pazar) u Srbiji su "zaradili" po pet žutih i po jedan crveni kartoni, te su na vrhu liste opominjanih i isključenih igrača u ovoj zemlji.

Previše klubova u Srbiji i BiH

I ovogodišnja jesenja polusezona u BiH, Srbiji, pa i Crnoj Gori pokazala je da u ovim zemljama shodno sportskoj infrastrukturi, broju stanovnika, ali i na osnovu kvaliteta igre "društva najboljih" sačinjava previše klubova.

To se posebno odnosi na BiH i Srbiju, gdje se u tzv. "eliti" takmiči po 16 ekipa, dok je u Crnoj Gori koja ima svega oko 700.000 stanovnika, prema mišljenjima mnogih, 12 timova veliki zalogaj i ligu treba skratiti na 10.

Optimalnih 10 klubova u prvim ligama imaju Hrvatska, Slovenija i Makedonija, što se pokazalo itekako ispravnim. U slučaju Hrvatske i Slovenije napredak se oslikao i u nastupima njihovih klubova u Evropi (Maribor, Rijeka i Dinamo Zagreb) koji su svake godine uspješniji na ino sceni nego ostali timovi iz regije.

U BiH je pauza između jesenje i proljetne polusezone najduža. U tekućem šampionatu iznosiće 97 dana (23. novembra - 28. februar), devet više nego u Makedoniji (30. novembra - 1. marta).

Slovenija ima daleko bolju infrastrukturu od BiH i Makedonije, pa je i pored oštre zime pauza kraća. Slovenci su posljednje kolo jeseni odigrali 10. decembra ove godine, a prvenstvo nastavljaju 20. februara 2015. U Crnoj Gori pauza će trajati od 10. decembra do 21. februara.

Najkraću pauzu u nacionalnom fudbalskom šampionatu na zapadu balkanskog poluostrva imaće Hrvatska. U najmlađoj članici Evropske unije (EU) pauza će biti 57 dana (15. decembra - 7. februara), piše Anadolu Agency.

Superliga Kosova još čeka priznanje

Osim šest priznatih državnih liga pod okriljem UEFA i FIFA, na području nekadašnje SFR Jugoslavije igra se i Super liga Kosova.

Prvenstvo s 12 klubova nije uključeno u evropski i svjetski sistem, jer Fudbalski savez Kosova nije punopravni član UEFA i FIFA, pa klubovi iz ove zemlje koju je do sada priznalo 109 država ne mogu igrati u međunarodnim takmičenjima. Jesenji prvak Kosova u sezoni 2014/15. je Feronikeli s 28 bodova. Najrenomiraniji klub Kosova, Priština, peta je s tri boda manje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije