Bivši američki biciklista Lens Armstrong izjavio je u dokumentarnom filmu BBC-ja da bi se ponovo dopingovao ukoliko bi se našao u istoj poziciji kao prije 20 godina.
Antidoping agencija Sjedinjenih Država u oktobru 2010. godine podnijela je izvještaj u kojem je potvrđeno da je Armstrong dopingovan. U izvještaju, koji ima više od 1.000 stranica, našla su se svjedočenja 26 osoba, među kojima je 11 Lensovih timskih kolega. Prema tom dokumentu, Armstrong i njegov tim vodili su najsofisticiraniji doping program u svijetu sporta tokom većeg dijela karijere sedmostrukog pobjednika trke "Tur de Frans". To tijelo je dva mjeseca ranije Amerikancu izreklo doživotnu suspenziju iz biciklizma i izbrisalo mu sve rezultate koje je ostvario od 1998. godine. Ipak, pošto Antidoping agencija SAD ima ingerencije samo na tlu Amerike, konačnu odluku donijela je Međunarodna biciklistička unija i Svjetska antidoping agencija.
"Moj odgovor nije popularan odgovor. Da se takmičim 2015. godine, ne bih, jer mislim da nije potrebno. Ali, da me vratite u 1995, kada je doping bio toliko rasprostranjen, vjerovatno bih ponovo uradio isto. Ljudi ne žele to da čuju. Kada sam donio odluku, kada je moj tim donio odluku, kada je cijeli peloton odlučio (grupa vozača), ona je bila pogrešna u pogrešno vrijeme. Ali, desilo se i znam šta se dogodilo zbog toga", izjavio je Armstrong.
Polučasovni dokumentarac za britansku televiziju ipak se može smatrati kao djelimično izvinjenje zbog sistematskog dopinga.
"Ako bismo se vratili u 1995, neki su krenuli nešto ranije, neki kasnije, ali neka to bude početna tačka. Mislim da nam je svima žao. Znate zbog čega nam je žao? Zbog toga što smo svi postavljeni tu - niko od nas nije želio da bude u toj situaciji. Svi smo voljeli da se takmičimo 'čovjek na čovjeka', da budemo čisti ili kako god vi to željeli da nazovete. Žao nam je što smo se našli u situaciji u kojoj smo izgledali kao očajni klinci", dodao je američki biciklista.
Njemu su oduzete sve titule sa najprestižnije biciklističke trke i doživotno je suspendovan iz tog sporta:
"Kao navijač mislim da mora postojati pobjednik. Postojao je ogroman period bez pobjednika zbog Prvog svjetskog rata, pa zbog Drugog svjetskog rata, a onda izgleda kao da dolazi novi (doping). Ne mislim da je istorija glupa, ona ispravlja mnoge stvari. Ako biste me pitali za 50 godina šta se desilo, ne bih mislio da su ta mjesta prazna. Osjećam se kao da sam osvojio te trke."
Armstrong je istakao da ne bi promijenio odluku, ali da bi se drugačije ponašao prema ljudima oko njega, kao što je maserka Ema O'Rajli, biciklista Filipo Simeoni ili pisac Dejvid Volš.
"Želio bih da promijenim čovjeka koji je uradio takvu stvar, možda ne njegovu odluku, ali način na koji se ponašao, na koji je tretirao ljude, sigurno da", zaključio je Armstrong.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.