BANJALUKA - U današnje vrijeme dosta ljudi kugla radi zabave i rekreacije, ali postoje i oni koji se kuglanjem bave kao sportom, marljivo trenirajući i takmičeći se na turnirima. Grad na Vrbasu trenutno ima samo jedan ženski kuglaški klub, klub "Vrbas", koji broji dvadesetak žena različite starosne dobi.
Da za kuglanje ne morate imati posebne predispozicije i da ono može biti idealan sport za sve one koji pokažu volju da se njime bave, tvrdi Smilja Bošnjak, sedamdesetogodišnja penzionerka, prvak BiH u kuglanju i kapiten Ženskog kuglaškog kluba "Vrbas", koja se već 46 godina bavi ovim sportom.
"Kuglanjem sam se počela baviti davne 1972. godine sasvim slučajno, koleginice s posla su slavile 8. mart i pitale me da li bih s njima igrala u timu, pomislila sam što da ne. Kada sam odigrala, svidjelo mi se, zadivilo me koliko mogu čunjeva oboriti i u meni se rodila želja da srušim što više čunjeva. Tako se rodila ljubav za ovaj sport, odmah sutradan sam otišla na trening i od tada nisam prestala", prisjeća se Bošnjakova.
Objašnjava da je nakon toga u Banjaluci igrala za Ženski kuglaški klub "Vitaminka". Kada se klub ugasio, formiran je Kuglaški klub "Borac", ali je iz njega ženska ekipa brzo eliminisana. Tokom duže pauze, dok u Banjaluci nije bilo ženskih kuglaških klubova, Bošnjakova je igrala za klub "Kozara" iz Gradiške.
"Pozvali su me da im nakon formiranja pomognem i onda sam za njih igrala narednih sedam-osam godina. Kada se u Banjaluci opet formirao ženski klub, klub 'Boljitak', pozvali su me da i njima pomognem i tako sam s njima i ostala. Godinu dana od osnivanja ovog kluba preimenovali smo se u Ženski kuglaški klub 'Vrbas' i pod tim imenom postojimo od 2008. godine", kazala je Bošnjakova.
Dodaje da je kuglanje kao zavisnost od koje se ne možete ili ne želite osloboditi.
"Kuglanje vas gura narijed, uvijek želim više i bolje da igram, kada krenete, ne možete stati, prosto ste zavisni od toga. Osim što postane sastavni dio života, kuglanje je jako zdrav sport, posebno za kičmu. Imam 70 godina i kuglanje mi pomaže da ostanem vitalna", objasnila je Bošnjakova.
Da ovo nije samo rekreativna zabava, govori i činjenica da se Ženski kuglaški klub "Vrbas" takmiči u Premijer ligi BiH sa izuzetnim rezultatima.
"Igramo u Premijer ligi BiH i pojedinačno u Premijer ligi RS. Imaćemo takmičenje u oktobru. U BiH postoje četiri ženska tima, tako da jedne drugima idemo u goste, dva puta u jesen i dva puta u proljeće. Na takmičenjima učestvujemo redovno s tim što sve same finansiramo, nemamo sredstava i nemamo sponzora, nemamo opremu, za sve se moramo snaći same, ali imamo volju i ozbiljno treniramo", istakla je Bošnjakova.
Dodaje da iako bi po rezultatima mogle svake godine ići na takmičenja van BiH, zvog nedostatka finansijskih sredstava ne mogu, te da takođe nemaju dovoljno prostora za treninge, jer u Banjaluci trenutno postoji samo jedna kuglana.
"Imamo tri termina ujutro, tri termina naveče, po jedan sat, to je iskreno premalo, a žena imamo preko 20 i dječice sada imamo desetak. Jedna kuglana u gradu radi, a imaju još tri muška tima i veliki broj rekreativaca. Takođe smo ove godine trebali ići u goste u Apatin, ali smo zbog nedostatka sredstava odustale", navela je Bošnjakova.
Prije mjesec dana Bošnjakova je formirala školu kuglanja za djecu uzrasta od pet do deset godina, sa ciljem da se djeca upoznaju sa ovim sportom i da im prenese svoje znanje i vještine.
"U odraslom klubu imamo 25 žena, nas četiri smo u penziji, nekoliko žena je u kasnim tridesetim i ranim četrdesetim, dok imamo nekoliko djevojaka u dvadesetim. Sada imamo i malu grupu, desetak djece uzrasta od pet do deset godina, koja su oduševljena kuglanjem, jedva čekaju svaki sljedeći trening", rekla je Bošnjakova.
Miroslav Ćurćija, trener kluba "Vrbas", kaže da se i on kao i Bošnjakova davno počeo baviti ovim sportom, te da je nekada teško trenirati ovaj ženski kuglaški klub.
"Kuglanjem sam se počeo baviti 1975. godine na poziv prijatelja i od tada sam u tome. Pošto Ženski kuglaški klub 'Vrbas' nije imao trenera, odlučio sam da bih to mogao biti ja. Već četiri godine sam s njima, ali ponekad je teško jer ne mogu svi zajedno trenirati, neke od njih rade pa ne mogu ujutro, jedino penzionerke redovno dolaze na treninge, ali u sedam dana sve one istreniraju koliko im je dovoljno", rekao je Ćurćija.
Dodaje da je i u kuglanju kao i u svakom sportu najvažnija volja da se njime bavite.
"Ako imate volju za neki sport, onda ćete pronaći i motivaciju. Najveća ljepota ovog sporta kao i svakog drugog je u pobjedi. Kada moje djevojke obore svih devet čunjeva, skaču od sreće", kroz osmijeh govori Ćurćija.
Dodaje da prije svakog treninga svoj tim motiviše ohrabrujućim riječima.
"Kada nam dođu gosti iz drugih gradova, okupimo se prije treninga. Poslije razrade strategije igre, kažem im: 'Hajte, cure, nemojte da obrukamo svoj grad, idemo osvojiti te medalje'", rekao je Ćurćija.
Milkica Novaković, šesdesetogodišnja igračica kluba "Vrbas", kaže da se prije nekoliko godina priključila timu na nagovor prijateljice i da joj je isprva ovaj sport bio zanimacija, ali da sada uživa u takmičenjima.
"U ostalim sportovima morate trčati, kretati se, u kuglanju sve ide lagano, a opet je zdrava fizička aktivnost", rekla je Novakovićeva.
Dodaje da pored toga što učestvuju na turnirima i osvajaju medalje, bavljanje ovim sportom prije svega donosi veliku zabavu i ljepota je u druženju sa saigračicama.
Istorija kuglanja
Koliko je poznato, prvi sačuvani dokazi kuglanja mogu se pronaći još u drevnom Egiptu stari 5.200 godina. U grobu egipatskog dječaka pronađeni su primitivna kuglačka kugla i čunjevi koji datiraju iz 3200. godine prije Hrista. Ova primitivna kugla bila je napravljena od zrna obmotanih u kožu i zavezanih kanapima. Kuglanje se spominje i u Njemačkoj oko 400. godine naše ere, a prvo pisano spominjanje kuglanja zabilježeno je u zabrani engleskog kralja Edvarda III iz 1366. godine kojom zabranjuje kuglanje kako bi prisilio svoje vojnike da se više bave streljaštvom. Kuglanje se na engleskom dvoru održalo do doba Henrija VIII, u to doba kuglanje postaje popularno među pripadnicima plemstva. Evolucija kuglanja nastaje u Njemačkoj kada se popularizuje igra kegelspiel, igra u kojoj igrač kotura male drvene kugle prema devet čunjeva, koji su postavljeni u kvadratnu formaciju. Uporedo s tim u Engleskoj se razvija igra skittles, koja je nešto drugačija od klasičnog kuglanja. Kuglanje se u Ameriku prenosi tokom kolonijalnih osvajanja, preko njemačkih, engleskih i holandskih doseljenika. Godine 1814. u Konektikatu zakonom je zabranjeno kuglanje jer je bilo vezano s kockanjem i organizovanim kriminalom. Postoji teorija da je bowling (10 pin) nastao dodavanjem jednog čunja klasičnom kuglanju koje je bilo zabranjeno, te nastaje nova igra koja je današnji sinonim za kuglanje u Americi i svijetu.
Vrste kuglanja
Postoje dva sistema igranja, kuglanje sa devet čunjeva (klasični) i sa 10 (američki)
U Evropi trenutno postoje tri vrste kuglanja na devet čunjeva.
To su classic (NBC), bohle (NBB) i schere (NBS). Najpopularnije je classic, koje je zastupljeno u najviše zemalja.
Klasičnu vrstu kuglanja, na devet čunjeva, igraju šest igrača i dvije zamjene.
Kugle u klasičnom kuglanju na devet čunjeva su standardizovane, promjera 160 mm, mase 2.850 g +/- 5 g i svi igrači igraju istim kuglama. Kugle u američkom načinu igre mogu biti različitih masa i svaki igrač ima svoje kugle, prilagođene njemu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.