STOKHOLM - Trajni miljenici, od američkog noveliste Filipa Rota do japanskog pisca Harukija Murakamija, na vrhu su liste mogućih srećnih dobitnika ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost, prenosi Rojters.
Britanska kladioničarska agencija "Ladbrokes" italijanskom stipendisti i novinaru Klaudiju Magrisu daje prednost sa 3:1, a prate ga izraelski Amos Oz i američki autor Džojs Karol Outs.
Na kraju kladioničarske liste sa koeficijentom 150:1 nalazi se i Bob Dilan.
Dogovor Odbora za najpoznatiju godišnju književnu nagradu, Nobelovu nagradu za književnost, obavijen je velom tajne, osim što se zna da će nagrada biti dodijeljena 9. oktobra. Kladioničari nisu jedini koji proriču dobitnika Nobelove nagrade koju je utemeljio Alfred Nobel, izumitelj dinamita, 1901. godine. Izdavači, pa čak i sami pisci, često prosuđuju o dobitniku.
Američki novelista Majkl Šabon navodi koga bi htio vidjeti kao dobitnika i na prvo mjesto stavlja Ursulu K. Legin, zatim Majkla Ondatjea, Kormaka Mekartija, J. G. Balarda i Rota.
Šabon, koji je dobio 2001. godine Pulicerovu nagradu za novelu "The Amazing Adventures of Kavalier & Clay", smatra da glavna nagrada nosi mnogo više od pohvale. Priznao je da je i on sam sanjao da će jednog dana osvojiti "Nobela".
"Da budem iskren, kao dijete sam čitao listu dobitnika Nobelove nagrade u Svjetskoj enciklopediji i zamišljao svoje ime na toj listi", priznao je Šabon.
Svante Vejler, švedski izdavač koji je proveo desetke godina u pokušaju dešifrovanja načina na koji odbor za Nobelove nagrade razmišlja, izjavio je da spekulacije svake godine postaju sve nevjerovatnije jer Akademija svaki put iznenadi.
Prošlogodišnja dobitnica je britanska spisateljica Doris Lesing.
Vejler smatra da je moguće da ove godine dođe red na pjesnika, s obzirom na to da je proteklih 11 godina nagrada išla za prozu.
To bi značilo da su australijski pjesnik Les Marej i arapski pjesnik Ali Ahmad Said, poznatiji kao Adonis, u mogućnosti da osvoje nagradu jer se obojica nalaze pri vrhu liste "Ladbrokes".
Istorijat
Priznanja je ustanovio švedski naučnik, industrijalac i filantrop Alfred Nobel kako bi svake godine, iz njegovog ogromnog bogatstva, bile nagrađene ličnosti koje su dale značajan doprinos čovječanstvu.
Izumitelj dinamita je to zavještanje načinio u testamentu sastavljenom u Parizu 1895, godinu dana prije smrti.
Njegovom voljom, oko 31,5 miliona švedskih kruna odvojeno je za osnivanje Fondacije "Nobel", a to danas predstavlja oko 1,5 milijardi švedskih kruna (162 miliona evra).
Testamentom je predviđeno da nagrade budu podijeljene na sljedeći način: "Jedan dio onome ko otkrije ili napravi najznačajniji izum u domenu fizike; jedan dio onome ko u oblasti hemije napravi najznačajnije otkriće; jedan dio onome ko napravi najznačajnije otkriće u fiziologiji ili medicini; jedan dio onome ko u književnosti stvori najizuzetnije djelo idealističke tendencije; jedan dio onome ko je najviše ili najbolje radio na bratimljenju naroda, zabrani ili smanjenju naoružanja i na uspostavljanju i širenju mira".