OSLO - Bivši finski predsjednik i tvorac plana na osnovu kojeg je Kosovo sredinom februara jednostrano proglasilo nezavisnost, Marti Ahtisari, dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir.
U saopštenju Komiteta za dodjelu Nobelove nagrade navodi se da je nagrada dodijeljena za, "višedecenijsko angažovanje i posredovanje u uspostavljanju mira i rješavanju konflikata na više kontinenata".
Tokom bogate posredničke karijere, Ahtisarija je britanska vlada imenovala za posrednika u procesu razoružanja Irske republikanske armije, a nakon demilitarizacije bio je i na čelu Inicijative za upravljanje krizama, koja se bavila održavanjem mira i razvojem problematičnih regiona. Pripisuje mu se i uspjeh mirovnih pregovora između Pokreta za oslobođenje Aceha i indonežanske vlade. "U posljednjih 20 godina, bio je značajna figura u poduhvatima usmjerenim ka rješavanju nekoliko ozbiljnih i trajnih konflikata. Dao je konstruktivan doprinos rješavanju konflikata u Sjevernoj Irskoj, centralnoj Aziji i Rogu Afrike", navodi se u objašnjenju Komiteta, koji je pomenuo i Ahtisarijev doprinos na Kosovu, u Namibiji i Iraku.
Od osamdesetih godina, Ahtisari je bio mirovni posrednik u Namibiji, Sjevernoj Irskoj, indonežanskoj provinciji Aceh, u Aziji, Iraku i na Kosovu.
Ahtisari je bio specijalni izaslanik UN u pregovorima o konačnom statusu Kosova, kojim su otvorena vrata jednostranog proglašenja nezavisnosti, što je, kasnije, dovelo do blokade Savjeta bezbjednosti i spora pred Međunarodnim sudom pravde. Gnjev srpskih vlasti navukao je izjavom da Srbija "snosi istorijsku odgovornost" i da su "Srbi kao nacija krivi" za zločine počinjene nad kosovskim Albancima tokom sukoba 1998. i 1999.
Ahtisari se, kasnije, donekle ogradio od takvih izjava, rekavši da "svaka nacija nosi teret, koji mora da plati", nakon čega ga je tadašnji premijer Srbije Vojislav Koštunica optužio da se stavio na stranu Albanaca u pregovorima o statusu Kosova. Zajedno s bivšim ruskim premijerom Viktorom Černomirdinom, Ahtisari je u proljeće 1999. godine pregovarao s bivšim predsjednikom SRJ Slobodanom Miloševićem o okončanju NATO bombardovanja SR Jugoslavije. Norveški Komitet za dodjelu Nobelove nagrade, izabrao je Ahtisarija među 197 kandidata. Laureatu, takođe, pripada i zlatna medalja kao i novčani iznos od 1.400.000 dolara.
Predsjedavajući radne grupe za BiH
Od početka septembra 1992. do sredine aprila 1993. godine, Ahtisari je bio predsjedavajuć Radne grupe za Bosnu i Hercegovinu u okviru Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Od početka jula 1993. godine, četiri mjeseca bio je posebni savjetnik Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji i posebni predstavnik glavnog sekretara UN-a za bivšu Jugoslaviju.