VAŠINGTON - Amerikanci danas biraju svog 56. predsjednika. U, po mnogo čemu, istorijskim izborima u SAD, za povjerenje građana bore se kandidat iz redova republikanaca Džon Mekejn i demokrata Barak Obama.
Prvi put u istoriji SAD za predsjednika se nadmeću dvojica senatora i prvi put nijedan od dvojice glavnih kandidata nije rođen na tlu kontinentalne Amerike (Obama je rođen na Havajima, a Mekejn u zoni Panamskog kanala).
Boja kože, Bredlijev efekat, ravnopravnost polova... samo su neke od stavki koje današnje izbore u SAD čine temom od najvećeg nacionalnog i državnog interesa, bez presedana, a čini se i globalno gledano, pa bi se ova predsjenička trka mogla okarakterisati i kao izbor za "predsjednika svijeta".
Ukoliko na tronu "završe" demokrate, Amerika će po prvi put u istoriji vrata Bijele kuće otvoriti Afroamerikancu Obami (47), koji će tako postati četvrti najmlađi američki predsjednik. S druge strane, ukoliko veću glasačku naklonost pridobiju republikanci, Mekejn (72) će postati najstariji izabrani predsjednik SAD ikad.
Ako bi na izborima pobijedio Mekejn, prvi put bi se na potpredsjedničkoj funkciji našla žena (Sara Pejlin), dok bi pobjeda Obame dovela prvog katolika (Džozef Bajden) na tu funkciju.
Današnji izbori drugačiji su i po tome što se prvi put poslije 1928. ni odlazeći predsjednik Džordž Buš ni njegov potpredsjednik Dik Čejni nisu kandidovali za nominaciju.
Dan uoči izbora, sve vodeće nacionalne ankete pokazivle su prednost Obame nad Mekejnom, od pet do devet odsto glasova.
Izborna procedura u SAD važi za jednu od najkomplikovanijih u savremenom svijetu. Izbori se ne organizuju na jedinstvenom, nacionalnom nivou, već za svaku saveznu državu ponaosob, da bi zasebni rezultati, na poslijetku, bili zbrojeni.
Glasanje za predsjednika SAD u suštini je indirektno, pošto se birači ne opredjeljuju za kandidate, već za elektore, lica koja ih zastupaju i biraju po ranije i posebno utvrđenoj proceduri.
Građani SAD odlučuju o tome koliki broj elektorskih glasova svaki od kandidata dobija u Izbornom koledžu koji ima ukupno 538 glasova iz svih američkih saveznih država. Da bi pobijedio, kandidat mora da dobije više od polovine tih glasova ili najmanje 270 elektorskih glasova.
Kandidat koji osvoji više glasova u nekoj državi dobija sve elektorske glasove za tu državu, čiji je broj jednak broju predstavnike te države u Kongresu i varira od tri u Alabami ili Montani do 55 glasova u Kaliforniji.
Izuzetak su samo dvije države, Nebraska i Mejn, gdje se elektorski glasovi dijele proporcionalno glasovima birača.
Amerikanci u svakoj od saveznih država za određenog kandidata biraju elektore, koji potom 15. decembra glasaju u njihovo ime.
Kandidatu za kojeg glasa većina građana u svakoj od 50 američkih država i Distriktu Kolumbija, pripašće svi elektorski glasovi predviđeni za svaku datu državu. Broj elektora jednak je broju predstavnika koji savezna država ima u Kongresu.
U slučaju da nijedan kandidat ne dobije potreban broj elektorskih glasova, predsjednika bira Predstavnički dom Kongresa.
Ispitivanja birača po saveznim državama uoči izbora pokazuju da Obama osvaja više od 270 elektorskih glasova potrebnih za pobjedu, dok Mekejn ne prelazi taj prag čak i kada mu se pribroji svih 90 ili 100 elektorskih glasova država u kojima su izjednačeni.
Oko 27 miliona birača već je glasalo u 32 savezne države, koje su ove godine građanima omogućile rano glasanje ili glasanje u odsustvu; poštom, e-mailom ili na posebnim biralištima za rano glasanje do subote naveče, što je rekordan broj u istoriji SAD.
Republikanska stanka je uoči izbora pokrenula svoj "Program 72 sata" za mobilizaciju birača u ključnim državama, dok su hiljade aktivista Obamine kampanje išle od vrata do vrata i pozivale potencijalne pristaše na birališta.
Samo je u Ohaju, više od 10.000 Obaminih dobrovoljaca u posljednjih pet dana pred izbore posjetilo milion domaćinstava.
Mekejn je juče posjetio Pensilvaniju prije povratka kući u Arizonu gdje će biti tokom izbora. Obama, koji je na nedjeljnom skupu u Klivlendu imao podršku američke rok ikone Brusa Springstina, juče je obišao Floridu, Sjevernu Karolinu i Virdžiniju, a tokom izbora će biti stacioniran u Čikagu.
Prvi rezultati
Preliminarni pokazatelji konačnog ishoda američkih predsjedničkih izbora mogli bi biti poznati danas iza ponoći po srednjoevropskom vremenu, po zatvaranju prvih birališta u saveznim državama na istočnoj obali SAD.
Birališta su otvorena danas od sedam do 19 sati po lokalnom vremenu, ali s obzirom na vremensku razliku i činjenicu da SAD obuhvataju više vremenskih zona, to u praksi znači da će prva birališta na istoku biti zatvorena u ponoć po srednjoevropskom vremenu, a posljednja na Havajima sutra oko sedam ujutro.
Magare protiv slončeta
Simbol demokrata na grbu je magarac, dok republikanci kao svoje znamenje imaju slona. I magarac i slon imaju svoju istoriju. Na sajtu demokrata navodi se da su protivnici Endrua Džeksona, kada se kandidovao za izbore 1828. godine, nazivali magarcem zbog njegove populističke parole "Neka narod vlada", što je on iskoristio i preokrenuo u svoju korist. Slona sa republikanskog grba stvorio je jedan od najslavnijih američkih karikaturista 19. vijeka Tomas i prvi put je objavljen u "Harper vikliju" 1874. godine.
Skokovi u "fontane sreće"
Britanski magazin "Ekonomist" omogućio je na svom sajtu svima u svijetu da daju svoj glas. Većina je za Obamu.
"Postoji ogromna, gotovo nezajažljiva želja da pobijedi Obama. Veoma malo mjesta u svijetu podržava Mekejna. "U figurativnom smislu, evropski lideri će skakati u fontane od sreće", kazao je politički analitičar Robin Šepard dodajući da ta ljubav znači odbacivanje politike predsjednika Džordža Buša. Ipak, ima zemalja gdje Obama nije tako popularan, kao, recio, u Izraelu, gdje Mekejn ima snažnu podršku.