Jedan od najboljih srpskih glumaca srednje generacije Nebojša Dugalić novinske natpise da sa porodicom napušta Srbiju i odlazi u Kanadu ovaj put je ostavio po strani te je za "Nezavisne novine" govorio o svojoj nedavnoj posjeti Trebinju, porodici i svom poslu na Akademiji umjetnosti u Beogradu.
Iako je ova vijest potresla kulturne krugove ne samo Srbije, nego i regiona, te će se po svim prilikama loše odraziti na društvo i budućnost ove zemlje, da neko poput Dugalića, ko uživa status vrhunskog umjetnika, odlazi, on ne krije da je ponosan na srpsku duhovnost, te ističe da ga ona, pored njegove brojne porodice, supruge i petoro djece, održava uvijek vedrim i kreposnim. Bilo da radi na tekstovima srpskih velikana pisane riječi, poput Jovana Dučića, vladike Nikolaja Velimirovića, ili drži predavanja zajedno sa svojim kolegama profesorima i režiserima, Dugalić u svemu traži nov pogled koji oneobičava naizgled obične stvari. Prvak Narodnog pozorišta u Beogradu Nebojša Dugalić nedavno je prisustvovao na "Dučićevim večerima" u Trebinju, gdje se, kako kaže, osjeća kao kod kuće.
"Ja se ovde osećam prosto kao deo inventara, deo obavezne opreme ovdašnjih pozorišnih dasaka i nekako sam se odomaćio u ovom ambijentu, naročito u ambijentu Dučićevih slova i podsećanja šta je on sve i koliko nam znači", kaže Dugalić, radostan što svake "Dučićeve večeri poezije" u Trebinju ostavljaju slova umnih Srba i ljudi od pera, dodavši da u ovom hercegovačkom gradu osjeća toplinu i mir kao na malo kojem mjestu u kome je boravio. Podsjeća da je i nedavno sa Emirom Kusturicom u Trebinju na simposionu o pravoslavlju, u prepunoj sali amfiteatra Hidroelektrana na Trebišnjici, držao predavanje "Od frejma do ikone" i, kako kaže, ponovo se uvjerio u svoju ljubav prema ovom gradu.
"Ono što mi je posebno drago jeste da sam se uvjerio da je Trebinje i na taj način veoma živ grad, da neguje tu vrstu duhovnih tema i da je to nešto što je zaista preko potrebno. Kamo sreće da svi gradovi imaju tu vrstu negovanja takvog 'slovlja', za koje mislim, ne samo da je deo našeg nacionalnog identiteta, nego je i deo nekog duha opstajanja, jer, ako na tom mestu ne opstanemo kako treba, teško da će nam se išta drugo otvoriti i posrećiti onako kako nam je na korist i spasenje", dodaje Dugalić, naročito srećan što je u Trebinju crkvena svijest ovoliko živa.
Dugalić ističe da onaj ko vjeruje mora biti i srećan i uspješan, a njegov najveći uspjeh je njegova brojna porodica, koju voli iznad svega i koja ga čini najbogatijim čovjekom na svijetu, koji sebi pričinjava brojna zadovoljstva, a najviše od svih je čitanje bajki svojoj djeci.
"Deca i rad sa decom su najlepša stvar i najplemenitija čovekova misija na svetu, a ja imam zadovoljstvo da imam brojno potomstvo i da kao profesor radim sa mladim ljudima koji i mene podmlađuju", kaže Dugalić, koji radi u Beogradu kao profesor Akademije umjetnosti.
Naročito ga raduje što u svakoj generaciji bude barem po jedan student i sa ove strane Drine, a upravo ti studenti su, kako objašnjava, potvrda da svi predstavljamo bogatstvo različitosti jedne te iste matice.
Žao mu je, ipak, što ova saradnja nije i veća i čvršća, jer je prije nekoliko godina režirao u Banjaluci predstavu "Omer-paša Latas", gostovao je i kao reditelj i kao glumac po mnogim krajevima Srpske, ali bi te veze ipak mogle biti još veće.
"Ranije je na našoj akademiji bilo mnogo više studenata iz Republike Srpske, bilo je i nekih pokušaja da se uspostavi jača saradnja i razmena gostovanja i studenata i profesora, dosta toga je i ostvareno, ali ipak, kamo sreće da je su te veze još čvršće, toliko čvrste da se svi osećamo delom jedne matice", dodaje na kraju Dugalić...
Biografija Nebojše Dugalića
Glumac Nebojša Dugalić rođen je 17. maja 1970. godine u Kraljevu. Diplomirao je na Fakultetu dramskih umjetnosti u Beogradu 1994, u klasi profesora Vladimira Jevtovića.
Igrao je na scenama Narodnog pozorišta, Beogradskog dramskog pozorišta, "Ateljea 212", Kruševačkog pozorišta, "Bitef teatra" i drugih.
Na Međunarodnom festivalu u Moskvi 2006. godine dobio je "Zlatog viteza" za glumu u predstavi "Zlatno runo" Borislava Pekića.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.