BEOGRAD - Navršava se tačno 100 godina od početka političko-sudskog procesa koji su sprovele austrougarske vlasti u Sarajevu 1914. godine nad akterima Sarajevskog atentata i od časne odbrane mladog advokata Rudolfa Cistlera, o čemu govori igrani film "Branio sam Mladu Bosnu" reditelja i scenariste Srđana Koljevića koji će biti premijerno prikazan večeras u Sava centru.
Pripadnici Mlade Bosne, predvođeni Gavrilom Principom su 28. juna 1914. izvršiti atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.
Oni su i prije suđenja proglašeni su za najstrašnije zločince, optuženi za opštu katastrofu koja je potom izazvala početak Prvog svjetskog rata.
Suđenje, koje su mogli da prate samo zvanične njemačke i austrijske novine, počelo je 12. oktobra 1914. u dvorani Vojnogarnizonskog suda u Sarajevu. Tužilac Franjo Svara optužio je 24 osobe za veleizdaju, navodeći da su "na silu hteli da otcjepe Bosnu i Hercegovinu od Austrougarske i pripoje je Kraljevini Srbiji".
Sutradan, 13. oktobra, njihov branilac po službenoj dužnosti advokat dr Rudolf Cistler (1886-1960), rekao je da se mladobosancima može suditi samo za ubistvo, a ne za ubistvo prestolonasljednika jer, kako je naveo, zakon u Bosni ne poznaje posebnu zaštitu prestolonasljednika.
Osporio je i optužbu za veleizdaju, pozivajući se na Sanstefanski mir iz 1878. godine, po kojem je Turska pristala na okupaciju BiH ali je sultan zadržao suverenitet.
"Pošto BiH nije u sastavu monarhije, optuženi nisu mogli da je otcjepe i pripoje Kraljevini Srbiji", rekao je Cistler, ističući da aneksija BiH nije pravno utemeljena jer nije ratifikovana u autrijskom i ugarskom parlamentu.
Atentatori su, 28. oktobra 1914, osuđeni, na smrt vješanjem Danilo Ilić, Veljko Čubrilović i Mihajlo Jovanović. Jakov Milović i Mitar Kerović su osuđeni na doživotni zatvor, Gavrilo Princip, Neđeljko Čabrinović i Trifko Grabež na 20 godina zatvora, Vaso Čubrilović na 16, Cvjetko Popović na 13, Lazar Đukić i Ivo Kranjčević na 10, Cvijan Stjepanović na sedam i Branko Zagorac i Marko Perin na tri godine zatvora. Oslobođeno je devet optuženika.
Sutradan po izricanju presude, advokat Cistler, koji je u danu kada je iznosio odbranu uspio da izbjegne linč, prognan je iz Bosne. Prognan je pod obrazloženjem da je ponizio sud.
Cistler je rođen u Zagrebu, u porodici oca Austrijanca i majke Hrvatice, studirao je pravo u rodnom gradu i Beču.
Iako je po političkim ubjeđenjima bio ljevičar, pripravnički staž obavio je u advokatskoj kancelariji dr Milana Srškića, koji je bio politički prvak srpskih radikala u Bosni.
Do kraja Prvog svjetskog rata radio je u Zagrebu, Pakracu i Vukovaru, a po završetku rata vratio se u Sarajevo.
Drugi svjetski rat zatekao ga je u Zagrebu, vlasti NDH su ga deportovale u zloglasni logor Kerestinec, ali ga je smrti spasila supruga Njemica.
Novinama je govorio samo u jednom intervjuu, krajem tridesetih godina. Objavio je knjigu "Kako sam branio Principa i drugove", koja je poslužila kao predtekst za scenario za film koji će ga očuvati od zaborava.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.