U Beogradu je danas predstavljena knjiga "Alah, sloboda i ljubav" kandske književnice, novinarke i kritičarke islamskog fundamentalizma Iršad Mandži, koja je izazvala burne reakcije u islamskom svijetu.
Knjigu, koja se bavi pitanjima građanske/moralne hrabrosti, objavila je nevladina organizacija iz Sarajeva "Gariwo".
Kako je novinarima u Medija centru rekla prevodilac knjige i direktorka "Gariwo"-a Svetlana Broz, njena organizacija se godinama bavi edukacijom mladih o građanskim pravima, a knjiga Iršad Mandži doprinijeće boljem razumijevanju ove teme.
Mandži, koja na Univerzitetu u Njujorku drži kurs o moralnoj hrabrosti postala je poznata knjigom "The Trouble with Islam Today" (Problem sa islamom danas) koja je prevedena na više od 30 jezika i u kojoj pokušava da pomiri vjeru u Alaha i ljubav prema slobodi.
U novoj knjigi Mandži poziva sve ljude, bez obzira na vjeru, da se suprotstave mržnji, strahu i netoleranciji.
Mandži je za sebe rekla da je veliki vjernik ali da vjeruje da je demokratska reforma islama neophodna. Ona je ispričala da je kao mala djevojčica sa porodicom morala da ode iz Ugande kada je Idi Amin protjerao na hiljade porodica zbog, kako je rekla, pogrešne boje kože.
Ona je ocijenila da je Idiju Aminu uspjelo da protjera na hiljade ljudi od kojih su neki generacijama živjeli u Ugandi samo zbog toga što običan svijet nije imao hrabrosti građanske ili moralne da se usprotivi.
Preselivši se u Kanadu, Mandži je rekla da je tada shvatila nekoliko lekcija: da žrtve lako mogu da postanu opresori i da je Idi Amin uspio u sprovođenju svoje politike jer se niko, javno, nije pobunio.
"Bez građanske hrabrosti, moralne hrabrosti običnih građana lideri postaju ljudi koji pogrešno vode i u ime neke demokratije sprovode svoje uskogrude planove", rekla je ona.
"U 21. vijeku, u ovo doba tehnološkog napretka čovjek bi pomislio da znamo bolje ali je izgleda u ljudskoj prirodi da bez obzira na obrazovanje mnogi od nas i dalje bivaju zavedeni. Zbog toga je potrebno raditi sa mladima", rekla je Mandži.
Mandži je objasnila i da je izbačena iz medrese u Kanadi jer je postavljala pitanja i nije pristajala na uskogruda tumačenja islama i rekla da je građanska i ljudska dužnost da se pitaju pitanja i živi sa istinom.
"Razlika između vjere i dogme je u tome što vjera dozvoljava i podstiče pitanja a dogma ih se plaši jer je krhka i slabašna", rekla je ona i naglasila da to, što je napustila medresu kada joj je rečeno da ne smije da postavlja pitanja, ne znači da je napustila Alaha već da je sama učila islam godinama.
Govoreći o prijemu svojih knjiga u islamskom svijetu, Mardži je rekla da je njena prva knjiga, koja je objavljena prije 10 godina i u kojoj je kritikovala islamski antisemitizam, podređenu ulogu žene u islamu, nekritičko tumačenje Kurana i netoleranciju prema manjinama, prevedena na urdu, farsi i arapski.
Kako je u većini islamskih zemalja bila zabranjena, polaznici Mardžinog kursa predložili su joj da te prevode "okači" na internet i omogući njihovo besplatno "skidanje". Knjiga postala hit sa preko tri miliona daunloda.
Ona je rekla i da joj često prijete smrću i kao primjer prijema knjige među islamistima navela je nedavnu promociju "Alah, sloboda i ljubav" u Amsterdamu kada je grupa džihadista upala na promociju i prijetila joj.
Niko od mojih gostiju tokom tih sat vremena nije otišao, a mogli su. Oni su nekako organski napravili ljudski štit oko mene i to je ono što mi daje nadu i što pokazuje da ljudi imaju izbora, rekla je Mardži.