Mnogo je vozova tih dana kretalo i ka frontu odvozilo vesele regrute koji su mahali zastavicama kroz otvorene prozore kupea... Da je svaki od njih za sobom vukao crvenu vunicu, rujni tragovi premrežili bi Stari kontinent...
Ovako u očima Aleksandra Gatalice, aktuelnog dobitnika NIN-ove i nagrade "Meša Selimović" za roman "Veliki rat", izgleda početak smrti čovjeka i jedne epohe, početak Prvog svjetskog rata. U očima čitalaca ovo krvarenje se periodično proteže kroz sve naše godine - od tog svjetskog do posljednjih građanskih ratova.
Trenutno najpopularnija knjiga na ovim prostorima, zbog težine priče koju nosi i junaka sa različitih strana, čije se ratne sudbine u suštini ne razlikuju, a ukazuju na samo jednog neprijatelja - rat, prodana je u desetinama hiljada primjeraka. Za nauk ili svjedočanstvo?
NN: "Veliki rat" osvojio je važne književne nagrade i oduševio čitaoce, da li zato što ne govori o generalima i ratnim juncima, već tek o običnim ljudima i nesrećama?
GATALICA: Jednostavan je odgovor. Roman je iskren i jednostavan za čitanje i, kao i svaka umetnost, ide direktno u duše ljudi. Ko se tu prepozna i ko pronađe neku emociju, on nedvosmisleno prihvati knjigu i ne treba mu posebna preporuka književnih kritičara.
NN: Jeste li upravo zbog te duše i emocije odabrali ovu temu?
GATALICA: Pa, jesam... Mislim da umetnost treba da bude lepa i takva da dopre do srca ljudi, a ne da im izlaže jalove teorije o izgradnji romana.
NN: Pričate priče 78 ljudi, opisujete isto toliko sudbina, a nijedan junak nije glavni u romanu, ali jeste u sopstvenoj priči…
GATALICA: Tu vidimo neobičnost i modernost romana. Želeo sam da napišem drugačije delo, koje će biti jedna panoramska slika epohe koja je ubijena 1914. u Sarajevu, da budem drugačiji od dosadašnjih istorijskih i ratnih romana koji su uglavnom imali nekoliko glavnih likova. Hteo sam da prikažem mnogo sudbina, izučio sam tu tehniku brzog opisivanja likova na malo prostora i to mi je omogućilo da napravim mnogo junaka, da roman deluje mnogo obimnije nego što to jeste.
NN: U "Velikom ratu" ječi rečenica: "Na istom jeziku se jauče, na istom jeziku se umire…" Prikazali ste različite strane, a prstom uperili na jednog neprijatelja - rat…
GATALICA: Istina! Nisam imao problem sa empatijom prema vojnicima koji su se nalazili na neprijateljskoj strani, zato što su oni bili isti nesrećnici kao i ovi koji su se nalazili, uslovno rečeno, na "pravoj strani". Ko se tu nalazio na pravoj strani, veliko je pitanje, budući da su pobednici sa poraženima potpisali jedan osvetoljubivi i nepravedni mir. Taj mir je vrlo brzo napravio Drugi svetski rat. Pobednici su postali poraženi i niko nije dobio u tom ratu.
NN: Prikupili ste ogromnu građu za roman, a kažete da je veliki rat prvi promijenio psihu ljudi na ovim prostorima. Šta se zapravo desilo?
GATALICA: Rat je promenio uverenja ljudi da do ratova uopšte neće doći. On je bio više iznenađujući nego Drugi svetski rat, koji je bio mnogo svirepiji u pogledu etničkih čišćenja i koji nije bio iznenađenje. Ali, nije bio svirepiji u pogledu vojničkih žrtava. Primera radi, u Drugom svetskom ratu do invazije Nemačke na SSSR poginulo je zanemarljivo malo ljudi u odnosu na Prvi.
NN: U jednom dijelu romana junaci govore da više nikada i ništa neće biti isto, a nad cijelim djelom lebdi nada u neko bolje sutra...
GATALICA: Ljudi se nadaju i u najtežim situacijama i ne kaže se džaba da nada umire poslednja. Mnogi se nadaju da će prevariti, obmanuti, izigrati ili zavesti taj rat. Razni junaci na razne načine pokušavaju da se dovijaju, neki su heroji, neki kukavice.
NN: Negdje sam pročitala da, dok pišete, mislite kroz muziku. Kojim biste notama obojili "Veliki rat"?
GATALICA: Ah, teško je reći. To je jedna velika simfonija koja menja mnogo tonaliteta. Tu ima mnogo modulacija, tako da bi teško moglo da se kaže… lirski ton, molski akordi bi dominirali, a ima i durskih… ima i skercoznih i grotesknih scena… Svega!
Roman pred Banjalučanima
Nakon što je promovisan širom Srbije, roman "Veliki rat" preksinoć je promovisan i pred banjalučkom publikom u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS. Aleksandar Gatalica, čiji je broj čitalaca objavom romana utrostručen, tom prilikom je napomenuo da će njegovo najuspješnije djelo biti prevedeno na engleski jezik, ali i da ga očekuje londonska promocija.